EKONOMIJA
Crna Gora zemlja sa najvećim platama u regionu: Pretekla i neke članice Evropske unije
Zemlje sa najvišim primanjima – Švajcarska, Island i Norveška – nijesu članice Evropske unije, dok su neke od članica EU i dalje pri samom dnu liste, pokazuju podaci

Najnoviji podaci o prosječnim godišnjim neto zaradama u Evropi za 2024. godinu, predstavljeni kroz grafikon, još jednom otkrivaju duboke razlike u standardu građana evropskih zemalja.
Zemlje sa najvišim primanjima – Švajcarska, Island i Norveška – nijesu članice Evropske unije, dok su neke od članica EU i dalje pri samom dnu liste. U regionu Zapadnog Balkana, Crna Gora se ističe kao lider.
Mjesečne neto plate: dominacija Švajcarske
Da bi poređenje bilo lakše razumljivo, godišnje neto plate iz grafikona podijelili smo sa 12 i dobili prosječne mjesečne neto zarade (izražene u eurima):
Švajcarska: 85.631 € godišnje → 7.136 € mjesečno
Island: 57.573 € → 4.798 €
Luksemburg: 50.410 € → 4.200 €
Holandija: 47.892 € → 3.991 €
Norveška: 47.232 € → 3.936 €
Irska: 46.208 € → 3.851 €
Danska: 43.913 € → 3.659 €
Austrija: 41.747 € → 3.479 €
Njemačka: 39.594 € → 3.299 €
Francuska: 32.354 € → 2.696 €
EU prosjek: 29.573 € → 2.464 €
Italija: 24.797 € → 2.066 €
Grčka: 18.709 € → 1.559 €
Hrvatska: 13.810 € → 1.150 €
Rumunija: 12.655 € → 1.055 €
Turska: 11.440 € → 953 €
Bugarska: 11.074 € → 923 €
Zanimljivo je da su plate na sjeveru Evrope mnogo veće nego plate na jugu u zemljama gdje je jaka turistička djelatnost.
Crna Gora ispred komšija
Prema zvaničnim podacima Monstata, prosječna neto plata u Crnoj Gori u aprilu 2024. iznosila je 1.003 eura, što ovu zemlju čini najjačom ekonomijom po visini plata u regionu Zapadnog Balkana. Prestigli smo Srbiju (890 eura), Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje se nijesu našle ni na listi prikazanoj u grafikonu.
Porezi i doprinosi čine veliku razliku
Ove razlike u neto platama često nijesu samo rezultat nominalno viših bruto zarada, već i različitih poreskih politika i sistema socijalnih doprinosa. Na primjer:
U Švajcarskoj i Norveškoj, porezi su progresivni, ali ne opterećuju drastično ni srednji sloj.
U Njemačkoj i Francuskoj, iako su bruto zarade visoke, snažni porezi i doprinosi značajno „pojedu“ neto iznos.
U zemljama poput Bugarske i Rumunije, porezi su proporcionalno niski, ali su i ukupna primanja znatno niža.
U Crnoj Gori, uprkos ukidanju doprinosa za zdravstveno osiguranje u okviru programa „Evropa sad“, i dalje ostaju doprinosi za penziono i invalidsko osiguranje, kao i porez na dohodak. Ipak, reforme iz 2022. godine značajno su povećale neto plate građana, naročito onima sa najnižim primanjima.
Crna Gora, iako van EU i još uvijek zemlja u tranziciji, uspjela je da neto platama prestigne mnoge članice Unije. Međutim, razlike u životnom standardu, troškovima stanovanja, zdravstvu i obrazovanju i dalje su značajne. Kada se sve uzme u obzir, visina plate je važna, ali nije jedini pokazatelj kvaliteta života.
Izvor: RTCG
EKONOMIJA
Bivši zakupci plaža u Ulcinju pregovaraju sa Alabarom: Kažu da će zbog povećanja cijena zakupa morati da podignu cijene usluga
„Cijene zakupa su gotovo pet puta veće nego ranije. Naši gosti su mahom iz regiona i biće jako teško ostati konkurentan. Ako povećamo cijene usluga, možda ćemo izgubiti goste – ali jednostavno nemamo izbora“, rekao je Kastrati

Bivši zakupci plaža u Ulcinju pregovaraju sa kompanijom „Eagle Hills“ biznismena iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohameda Alabara, nakon što je on izjavio da će im ustupiti devet dobijenih kupališta. Očekuju da će to biti riješeno do kraja mjeseca, budući da već kasne sa pripremama za sezonu.
Zakupac Albert Kastrati istakao je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti da će zbog povećanja cijena zakupa morati da podignu cijene usluga, iako su svjesni da to možda neće biti dobar poslovni potez.
„Cijene zakupa su gotovo pet puta veće nego ranije. Naši gosti su mahom iz regiona i biće jako teško ostati konkurentan. Ako povećamo cijene usluga, možda ćemo izgubiti goste – ali jednostavno nemamo izbora“, rekao je Kastrati.
Tokom praznika bilo je nešto više posjetilaca, ali sada je Velika plaža gotovo prazna.
„Ova situacija je sigurno uzdrmala one koji su planirali da dođu. Ipak, poručujemo gostima da su dobrodošli. Mi ćemo dati sve od sebe da ih dočekamo kao i prethodnih godina, možda i bolje“, zaključio je Kastrati.
EKONOMIJA
Alabar obišao Kolašin: Rukovodstvo ga upoznalo sa potencijalima opštine
Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora

Muhamed Alabar, investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, stigao je u subotu u Kolašin, gdje je boravio do danas oko 15 sati. Sa njim su gradom prošetali predsjednik i potpredsjednik Opštine – Petko Bakić (Demokrate) i Vasilije Ivanović (Pokret Evropa sad).
Alabar je došao u Kolašin nakon što je u četvrtak, tokom RE:D konferencije u Podgorici, dobio poziv od čelnika lokalne izvršne vlasti “da dođe i upozna se sa potencijalima koje Kolašin nudi”.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, za dolazak Alabara u Kolašin najzaslužniji je Ivanović, kojem se investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i najavio.
Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora.
Ivanović nije želio da da izjavu za Vijesti povodom posjete Alabara, ali nije ni demantovao nezvanične informacije da investitor za nekoliko dana ponovo dolazi u Kolašin.
Bakić i Ivanović su u četvrtak investitoru iz UAE, kako je zvanično saopšteno, predstavili “dva ključna razvojna projekta koji se odnose na područja Sinjajevine i Bjelasice”. Kolašinci su predstavili projekte iz oblasti turizma, poljoprivrede i energetike, sa posebnim akcentom na održivi razvoj i valorizaciju prirodnih potencijala naše opštine.
Navodno, riječ je o ideji projekta radnog naziva Bjelasica 365, kao i sličnom vezanom za Sinjajevinu. Međutim, sa idejama koje su prezentovane Alabaru nijesu upoznati svi predstavnici kolašinske vlasti, ali ni građani, jer te ideje nikada nijesu zvanično prezentovane u Kolašinu.
EKONOMIJA
Berane: Poslije pet godina kapije autobuske stanice uskoro se otvaraju
„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije autobuske stanice“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac

Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac.
Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.
Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju. U početku će funkcionisati kao uslužna stanica, kako bi se prevoznici i putnici sklonili sa ulice improvizovanog stajališta.
„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije, a što se tiče odluke kako će autobuska stanica dalje funkcionisati, njih ćemo donijeti sada početkom maja“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac.
Na stolu su dvije opcije, javno-privatno partnerstvo ili davanje u zakup.To je, navodi Lutovac, sugerisano tokom razgovora sa predstavnicima državnih institucija.
„Trenutno smo u pregovorima sa dva zainteresovana pravna lica. Vidjećemo šta će nam se više isplatiti. Da li da je damo u zakup ili da uđemo u javno-privatno partnerstvo“, istakao je Lutovac.
I bliži su odluci da se uđe u javno-privatno partnerstvo.
„Dati nekom ko odlično zna da radi taj posao i ko se već dokazao u tom poslu da radi opština, naravno da ubira prihode od toga“, rekao je gradonačenik Berana.
Od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom, odustalo se. Ne zbog toga što ne bi bilo isplativo i održivo, već zbog straha, kako kaže čelnik grada, od partijskog zapošljavanja.
Dok se čeka tačan datum za otvaranje i odluka o poslovanju autobuske stanice, bezbjednost objekta ispituje posebno formirana komisija.
„I nadstrašnice i samog objekta unutra. Kako bi mogli da otvorimo kapije, da u autobusi počnemo polako da ulaze, da to bude jedna uvertira pred zvaničnim otvaranjem autobuske stanice“, rekao je Lutovac.
Autobusku stanicu autoprevoznog preduzeća u stečaju, Simon Vojaž, opština je kupila krajem marta za nešto više od 970.000 eura.
- BALKAN I SVIJET1 дан ranije
Vatikan: Ne priznajemo nezavisnost Kosova
- DRUŠTVO1 дан ranije
Direktor škole iz Andrijevice: Nastavnik koji je radio na praznik u odjeljenju na Rijeci Marsenića prekršio zakon i narušio ugled ustanove
- POLITIKA1 дан ranije
Ministarstvo odbrane Srbije prodaje „suvišne i rashodovane službene pse“: Cijene od 400 do 3.000 dinara
- HRONIKA2 дана ranije
Udes kod Pravnog fakulteta u Podgorici: Dvije osobe teže povrijeđene
- DRUŠTVO2 дана ranije
Radmila Matović učenica generacije Srednje medicinske škole u Beranama
- EKONOMIJA12 сати ranije
Bivši zakupci plaža u Ulcinju pregovaraju sa Alabarom: Kažu da će zbog povećanja cijena zakupa morati da podignu cijene usluga