Connect with us

DRUŠTVO

Darko Pajović uvećao imovinu: Ima veći broj nekretnina u svom vlasništvu

Početkom juna 2016. godine na ponoćnoj sjednici izabran je za predsjednika Skupštine, uz podršku tada vladajućeg DPS-a, navode iz ASP-a

Pajović, Foto: Pozitivna Crna Gora

Od posljednjeg imovinskog kartona iz 2023. godine, koji je podnio shodno obavezama iz Zakona o sprječavanju korupcije, nekadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore i Pozitivne Crne Gore Darko Pajović sada ima veći broj nekretnina u svom vlasništvu, pokazuju katastarski podaci, saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

U posljednjem kartonu iz 2023. u svom vlasništvu je Pajović prikazao stan od 116 kvadrata i garažu od 14 kvadrata u Podgorici, koje je stekao kupovinom. Za suprugu je naveo parcelu od 933 kvadrata dobijenu nasleđem, gdje ona ima polovinu vlasništva, navode iz Akcije za socijalnu pravdu.

„Kada je prvi put stupio na funkciju kao poslanik 2012. godine Pajović je prikazao upravo taj stambeni prostor kao stan u izgradnji. Prema kupoprodajnom ugovoru sa kraja naredne 2013. godine cijena tog stana iznosila je 135 hiljada eura. Krajem te iste 2013. godine pored Pajovićevog stana je istovremeno za 55 hiljada eura kupljen i stan od 45 kvadrata na ime njegove majke. Taj stan se sada u katastru vodi na njega“, navode iz ASP-a.

Zajedno sa majkom i sestrom, Pajović u Podgorici ima susvojinu i nad stambenim prostorom od 63 kvadrata, dok u ruralnom području Danilovgrada, a nedaleko od Osnovne škole u Spužu, imaju susvojinu nad zemljištem (dvorište, njive, šume) od oko dvije hiljada kvadrata, ali i nad dvije kuće – jedna od 63 kvadrata, a druga od 55 kvadrata.

„Međutim, uz i u blizini tog zemljišta na Pajovića se sada vodi i oko 8,3 hiljade kvadrata zemljišta, prikazanih kao livade i šume, kao i dva pomoćna objekta od 26 kvadrata i 39 kvadrata. Kao osnov sticanja naveden je „poklon“, a dio tog zemljišta je neposredno uz rijeku Zeta“, dodaju iz ASP-a.

Nekadašnji predsjednik Skupštine, dodaju, sa majkom i sestrom, ali i više drugih lica, dijeli i susvojinu u Podgorici nad porodično stambenim objektom od 142 kvadrata, kao i susvojinu, sa takođe više lica, nad oko 3,8 hiljada kvadrata zemljišta (livade, vinogradi, njive) u barskoj opštini, a na širem području Skadarskog jezera. Ipak, neposredno uz te parcele Pajović je kupio livadu od 261 kvadrata i ona se vodi kao njegova svojina.

„U prvom imovinskom izvještaju podnijetom 2012. godine kao poslanik, Pajović je osim stana u izgradnji prijavio i 20 hiljada eura na čekovnoj knjižici, dok je za suprugu prijavio štednju u banci od 15,5 hiljada eura i mercedes A klase iz 2011. godine. Kada je iz civilnog sektora ušao u politiku Pajović je bio lider Pozitivne Crne Gore, a od 2012. do juna 2016. bio je poslanik. Početkom juna te 2016. na ponoćnoj sjednici izabran je za predsjednika Skupštine, uz podršku tada vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), ali i raskol u svojoj partiji. Na funkciji predsjednika Skupštine je ostao oko pola godine, jer na oktobarskim izborima 2016. više nije prešao cenzus za ulazak u parlament, ali ga je DPS vlada dvije godine kasnije imenovala za ambasadora u Pekingu, gdje je bio oko tri godine“, navode iz ASP-a.

Ipak, tokom parlamentarnog statusa Darko Pajović i njegova Pozitivna Crna Gora ostali su najviše upamćeni kroz podršku amandanima za ugovor o zakupu za Sveti Stefan, Miločer i Kraljičinu plažu, koji su od 2012. godine „kupili prašinu“ u Skupštini Crne Gore.

„Aneksom za Sveti Stefan produžen je zakup za 12 godina – do 2049. i smanjena kirija sa 1,6 miliona na 1,1 milion eura. Dopis za smanjenje zakupa pisala je advokatica Ana Kolarević u ime stranog zakupca još 2012. godine, objavljeno je prije tri godine kada je skinuta oznaka tajnosti sa dokumentacije. Aneksom za Kraljičinu plažu zakup je produžen sa 30 na 90 godina i omogućena izgradnja kondo hotela – pola apartmana za prodaju, a pola za hotele. Zakupe za budvanske hotele usaglasila je 2007. godine vlada DPS-a, a sadrže niz privilegujućih odredbi za stranog investitora, a koje su na štetu javnog interesa, dok je aneksima ugovora pozicija Države dodatno pogoršana. Trenutno se u Londonu vodi arbitražni postupak sa stranim investitorom. Prije nekoliko dana državi je dospio ceh na naplatu za advokate od preko 600 hiljada eura, na koji je uložena žalba. Mediji su pisali da je vrijednost atbitraže oko 100 miliona. U međuvremenu strani investitor biser crnogorskog turizma – Sveti Stefan – ne otvara već nekoliko godina“, zaključuju iz ASP-a.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

(VIDEO) Spašeno lane u okolini Danilovgrada

Ova priča nas podsjeća koliko je važno da budemo svjesni okruženja i spremni da pomognemo onima koji sami ne mogu da se zaštite. Priroda nam uzvraća dobrotom – čuvajmo je!, zaključuju iz Portala Volim Danilovgrad

Foto: Volim Danilovgrad

Danas je jedno lane, koje su gonili psi i koje je pretrpjelo jak udarac, pronađeno i spašeno u okolini Danilovgrada zahvaljujući brzoj reakciji ljudi dobre volje, piše Portal Volim Danilovgrad.

Lane je primijetila porodica Vukadinović, koja ga je sklonila na sigurno dok nije stigla lovočuvarska služba DOO „Za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba Danilovgrad“, sa direktoricom Manjom Begović.

Po dolasku službe, lane je zbrinuto i upućeno na liječenje i oporavak u veterinarsku ustanovu Montvet, gdje mu je pružena sva potrebna njega. Stručnjaci iz Montveta trenutno prate njegovo stanje i čine sve kako bi se potpuno oporavilo.

Iz preduzeća „Za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba“ zahvalili su se Veterinarskoj ustanovi Montvet na brzoj i nesebičnoj reakciji, ističući značaj saradnje u zaštiti divljih životinja.

Ova priča nas podsjeća koliko je važno da budemo svjesni okruženja i spremni da pomognemo onima koji sami ne mogu da se zaštite. Priroda nam uzvraća dobrotom – čuvajmo je!, zaključuju iz Portala Volim Danilovgrad.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Posljednji avion Montenegro Airlinesa na prodaju za 24.000 eura, dugogodisnji direktor kompanije Zoran Đurišić apeluje da se sačuva kao muzejski eksponat: „Emotivno me pogodila ova vijest…“

Avion koji se sada prodaje fokker 100 bio je jedan od prvih aviona crnogorske kompanije koji je za 20 godina leta u službi Crne Gore bezbjedno prevezao stotine hiljada putnika i turista

Montenegro Airlines, Foto: arhiva

Stečajna uprava „Montenegro erlajnsa“ oglasila je prodaju posljednjeg aviona iz flote nekadašnje nacionalne avio kompanije na prodaju i to za 24 hiljade eura. Ostali avioni koji su bili u rashodovanom stanju ili ispravni prodati su ranije.

Ovaj koji se sada prodaje (fokker 100) bio je jedan od prvih aviona crnogorske kompanije koji je za 20 godina leta u službi Crne Gore bezbjedno prevezao stotine hiljada putnika i turista.

Osnivač i dugogodišnji direktora MA Zoran Đurišić kazao je „Vijestima“ da apeluje na Aerodrome, sadašnjeg državnog avioprevoznika i Vladu da kupe ovaj avion, sačuvaju ga od rezanja u staro gvožđe i pretvore u muzejski eksponat koji bi bio izložen na podgoričkom aerodromu.

„Emotivno me je pogodila vijest da je i posljednji fokker 100 na prodaji, i vratila me je 24 godine unazad kada je taj avion uvođen u flotu Montenegro Airlines-a. Teško je riječima dočarati koliko je truda i odricanja bilo potrebno da se sprovede nabavka Fokkera. To najbolje znaju oni koji su sa mnom gradili tadašnju kompanijsku flotu. U svakom slučaju, dolazak Fokkera 100 u Crnu Goru, u flotu njene nacionalne kompanije, važan je istorijski momenat za crnogorsko društvo i državu, jer upravo tada je stvoren najveći crnogorski brend koji će kroz početak 21. vijeka biti prepoznat i priznat u Evropi i Svijetu. Istovremeno, to je bila i prva, zvanična, legitimacije Crne Gore u EU i po EU standardima. Pozicioniranje Crne Gore na evropskoj i svjetskoj mapi, u mnogome je podurpijeto tim fokkerom. Iz tadašnje, a i iz današnje perspektive jasno je, a to su potvrdili i mnogi izvan Crne Gore, da je odluka o nabavci fokkera 100 bio jedan od najboljih poteza, kojim je otvoreno 7-8 “autoputeva”, do Frankfurta, Pariza, Rima, Londona, Ciriha… kojima je naša država postala u potpunosti otvorena i dostupna“, kazao je Đurišić.

On navodi da je svaki od fokkera, pa i ovaj posljednji, prevezao stotine hiljada putnika i u državni budžet direktno i indirektno inkasirali desetine miliona eura.

„Taj avion je omogućio svojevrsnu pobjedu nad tada velikim JAT-om, kada je MA tokom 2003 i 2004 godine, sa fokkerima, na linijama između Crne Gore i Beograda prevozio 65% putnika uprkos devet JAT-ovih boeinga. U jednoj rečenici, moglo bi se reći da je fokker 100, udario svojevrstan pečat na vezu između Crne Gore i EU. U sjećanje na blistavu istoriju ovog aviona, i pečat jednom vremenu koje svi pamtimo kao lijepo sa aspekta vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori, apelujem na crnogorske vazduhoplovne subjekte (Aerodrome, avio kompaniju) i Vladu, da se ovaj avion otkupi i na aerodromu u Golubovcima sačava kao eksponat, po ugledu na mnoge druge države, kao i na komšijsku Srbiju koja je između ostalog na sličan način sačuvala jedan DC9.

Smatram da iznos, u visini jednog prosječnog automobila, ne predstavlja prepreku da se obezbijedi svim sadašnjim i budućim generacijama djece, da mogu obići avion koji je 20 godina krstario od i ka crnogorskim vazdušnim lukama“, kazao je Đurišić.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Blokada Blažovog mosta u Podgorici, „Kamo Śutra“: Ostavke nijesu više zahtjev već smjena potpredsjednika i ministra

Ponovili su da će nastaviti sa blokadama sve dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni

Sa protesta, Foto: Biljana Matijašević

Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” blokirala je most Blaža Jovanovića u Podgorici.

„Danas, dok blokiramo most Blaža Jovanovića, održava se i protest u Zagrebu, dok naše kolege i koleginice u Novom Sadu blokiraju tri mosta. Jedan od ta tri mosta je Žeželjev most, koji je projektovao inženjer Branko Žeželj, isti čovjek koji je projektovao i most Blaža Jovanovića“, poručeno je sa protesta.

Naglašavaju da se sa ovih lokacija šalje jasna poruka svim liderima regiona.

„Poruka da su mladi spremni da se bore za svoje ideje i da ne prihvatamo da se na naše zahtjeve odgovara politikanski i površno“, istakli su.

Ponovili su da će nastaviti sa blokadama sve dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Oni više ne traže ostavke već smjene ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.

Na protest je ponovo došao i Blažo Đukanović, sin bivšeg predsjednika Crne Gore i Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.

Blažo Đukanović na protestu, foto: Biljana Matijašević

Iz grupe “Kamo Śutra” najavljeno da će most biti blokiran od 17 sati i 26 minuta do 18 sati i 30 minuta.

„Pošto odgovor premijera Milojka Spajića ne sadrži odgovore, sa blokade će se opet čuti zahtjevi“, navodi se u objavi grupe “Kamo Śutra” na društvenim mrežama.

Oni su pozvali sve građane i građanke da im se sjutra pridruže.

Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” pozvala je ranije Spajića da do 1. februara, mjesec nakon tragedije na Cetinju, organizuje konferenciju za medije na kojoj će iskazati jasne stavove o njihovim zahtjevima i obavijestiti javnost o tome šta je sve urađeno od 1. januara kako bi se poboljšala bezbjednost svih građana u Crnoj Gori.

U odgovoru Spajića studentima navodi se da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.

On je to kazao u odnosu na zahtjev studenata za ostavkama ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora Alekse Bečića.

Foto: Biljana Matijašević

Spajić je u odgovorima podsjetio da je 3. januara održana vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj su, povodom tragedije na Cetinju, donijeti brojni zaključci i preporuke, a koji su, kako je naveo, u najvećem dijelu komplementarni sa zahtjevima grupe “Kamo Śutra”.

Neformalna grupa studenata „Kamo śutra“ do sada je organizovala tri protesta, na kojima su ih podržale hiljade građana.

Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije