Connect with us

POLITIKA

"DA DPS-OM NEMA SARADNJE, I STARIJI I MLAĐI VODE ISTU POLITIKU"

Demokrate pozivaju Evropu sad u koaliciju, Bogdanović: Predložite kandidata za predsjednika CG ili premijera

„Demokrate i Pokret Evropa sad treba da predlože kandidate za premijera i šefa države, nek Evropa sad prva bira. Ne pada nam na pamet da donosimo odluke o skraćenju mandata Skupštini u kojoj je DPS opozicija, na njihov zahtjev“, poručio je generalni sekretar Demokratske Crne Gore

Nećemo dozvoliti da DPS ruši narodnu Skupštinu: Bogdanović, Foto: Screenshot

Poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, pozvao je u ime te partije Pokret Evropa sad (PES) u predizbornu koaliciju, nudeći im da prvi predlože kandidata za šefa države ili premijera.

”Mislim da je to sa naše strane korektno i odgovorno, posebno u svjetlu činjenice da su Demokrate za razliku od PES-a parlamentarni subjekt, da imamo vjerovatno najjaču partijsku infrastrukturu u zemlji, stabilnost, homogenost i utemeljenost u biračkom tijelu, vlast u 80 odsto crnogorskih opština, desetak predsjednika opština i skupština opština, i jedina smo snažna partija koja se nikad nije cijepila ili dijelila”, rekao je Bogdanović u intervjuu “Vijestima”.

Govoreći o mogućnosti skraćenja mandata Skupštini, kako bi se otvorio put za prijevremene izbore, on je naveo da se bez dogovora parlamentarne većine taj proces može realizovati samo glasovima Demokratske partije socijalista (DPS), dodajući da Demokrate nemaju namjeru da učestvuju u tome sa DPS-om.

”… Mi i Demokratski front (DF) nemamo većinu za skraćenje mandata. To znači da, bez dogovora parlamentarne anti-DPS većine, nemamo mandat naroda da skraćujemo mandat Skupštini koja je srušila DPS Vladu i u kojoj DPS sa svojim partnerskim strankama nema većinu. A posebno ne na zahtjev DPS-a. To ne bi bilo ni odgovorno, ni državnički”.

Ko je najodgovorniji za nedavni fijasko pregovora skupštinske većine o formiranju nove vlade? Da li je ijedna stranka, uključujući i Demokrate, zaista željela novu vladu? Ako jeste, čime je to dokazano javnosti?

Ko god je pratio proces pokušaja formiranja 44. vlade, jasno je mogao zaključiti nekoliko javno manifestovanih činjenica. Prvo, dokazali smo da nismo navučeni na funkcije. Odrekli smo se pripadajućih funkcija predsjednika Vlade, predsjednika Skupštine i pozicija u bezbjednosnom sektoru, i tu čast prenijeli na druge, kako bi parlamentarna većina lakše postigla kompromis o izboru vlade.

Drugo, niko se nije ni usudio da odgovornost za neuspjeh formiranja vlade pripiše Demokratama.

Treće, mandatar g. Miodrag Lekić i javno i jasno se zahvalio Demokratama na konkretnom i konstruktivnom pristupu u kompletnom ovom procesu. I ja koristim ovu priliku da istaknem da se g. Lekić ponio časno, odgovorno, državnički i prije svega i iznad svega veoma konstruktivno u odnosu na sve političke aktere.

Foto: Demokrate

Dakle, mandatar je u svojim analizama iznio sve što su zaključci, posljedice i proizvodi pregovaračkog procesa, i tome nemamo šta da dodamo. Iz ovog “tužnog” procesa izlazimo čistog obraza.

Ako DF ponovno izglasavanje izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, koje treba da dovedu do uvođenja prinudne uprave u Podgorici, nastavi da uslovljava skraćenjem mandata parlamentu, da li ćete pristati da s njima i bez dogovora većine podnesete takav predlog?

Prije svega, nek svima bude jasno – mi i DF nemamo većinu za skraćenje mandata. To znači da, bez dogovora parlamentarne anti-DPS većine, nemamo mandat naroda da skraćujemo mandat Skupštini koja je srušila DPS Vladu i u kojoj DPS sa svojim partnerskim strankama nema većinu. A posebno ne na zahtjev DPS-a. To ne bi bilo ni odgovorno, ni državnički. Mi smo prije svega dužni da čuvamo tekovine velikog 30. avgusta 2020. kad je birač uprkos svim pritiscima, demokratski i evropski, olovkom u ruci porazio tridesetogodišnji režim. To je bila odluka naroda koji nam je šef.

Govorimo i odlučujemo u ime tog naroda, koji je 30 godina platio najskuplju cijenu političkog ropstva na tlu Evrope. Cijenu koju smo 30 godina zajedno plaćali. Trideset godina su naši roditelji hapšeni, maltretirani i proganjani, a onda i mi. I sad treba da donosimo odluke o skraćenju mandata Skupštini u kojoj je DPS opozicija, i to na zahtjev DPS-a, saopšten na protestima DPS-a. Pa, ne pada nam na pamet.

Da zaključim: prvo, bez dogovora parlamentarne većine, mandat se može skratiti samo glasovima DPS-a. Drugo, oni koji prema javno saopštenim stavovima žele skraćenje mandata, već imaju najmanje dvije trećine u Skupštini za takvu odluku. Dakle, bez Demokrata mogu skratiti mandat. Mi nećemo dozvoliti da narodnu Skupštinu ruši DPS, jer bi time bila poništena velika narodna pobjeda od 30. avgusta. Uostalom, osim narodne volje, na dogovor oko skraćenja mandata upućuje i obavezuje nas i potpisani sporazum 41 poslanika pobjedničke parlamentarne većine.

Da li je to što Demokrate ne žele da učestvuju u ovom procesu, koji bi vodio prijevremenim izborima, znak da se ni vašoj partiji ne žuri na birališta i da vam odgovaraju trenutne političke prilike?

Mi smo uvijek spremni. U posljednjih nekoliko godina svaka dva mjeseca izlazimo pred sud građana, to isto nas čeka i sa predsjedničkim izborima i lokalnim izborima u Tuzima. Za birališta, sa jedne strane, dokazano spremni, a sa druge uvijek opredijeljeni da držimo riječ i poštujemo naše potpise na sporazum parlamentarne većine. Za nas je data riječ i stavljeni potpis sve, jer je čast nešto sa čim smo ušli u ovaj posao i sa čim ćemo izaći iz njega.

Uostalom, naredni predsjednički i parlamentarni izbori su prava prilika da Crna Gora jednom zasvagda pobijedi i antisprsku i anticrnogorsku politiku u zemlji, odnosno politiku negacije nacija, međusobnih sukobljavanja i ugrožavanja slobode vjeroispovijesti.

Premijer i lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović indirektno je u emisiji “Načisto” na TV “Vijesti” potvrdio da je uoči Nove godine imao sastanak s predstavnicima Demokrata i PES-a. Da li je tačno da je na tom sastanku razmatrana mogućnost zajedničkog nastupa ta tri subjekta na izborima? Kakvi su, nakon prošlogodišnjih žestokih verbalnih ratova, trenutni odnosi rukovodstava Demokrata i GP URA, a u kakvim ste relacijama sa PES-om?

Iz prethodnog perioda smo izvukli poruke i pouke, i to iskustvo je očigledno bilo i potrebno, ali i dragocjeno. Ne ponovilo se. Ono što su benefiti takvih odnosa jeste činjenica da smo DPS izbacili iz igre. Tada se pitao sve, danas se ne pita ništa. Nije bilo lako, ali smo na kraju uspjeli.

Ne postoje bilo kakvi dogovori između pomenutih političkih subjekata o načinu nastupa na izborima, a potpuno je prirodno da imamo određeni vid političke komunikacije na koju nas upućuju i funkcije i pozicije na koje smo birani.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović ove sedmice trebalo bi da raspiše predsjedničke izbore. Da li će Demokrate imati svog kandidata na njima ili smatrate da bi parlamentarna većina trebalo da ima zajedničkog predstavnika? Sa druge strane, očekujete li da kandidat DPS-a bude lider te partije i aktuelni predsjednik države Milo Đukanović?

Podsjetiću vas da se g. Aleksa Bečić 2018. odrekao kandidature za predsjednika u korist Mladena Bojanića, na insistiranje tadašnjih opozicionih političkih subjekata. Zatim je kolega Bečić smijenjen sa funkcije predsjednika Skupštine suprotno volji građana, zato što nije bio spreman na dilove sa DPS-om. A onda se u susret formiranju 44. vlade odrekao pretenzije na funkcije predsjednika Vlade ili predsjednika Skupštine, iako je Demokratama pozicija premijera pripadala, imajući u vidu da su nosioci dvije od tri pobjedničke izborne liste bili predsjednici 42, odnosno 43. Vlade. Morate razumjeti – za nas su funkcije prolazna politička kategorija.

Foto: Demokrate

Ali ono što je neophodno kako bi istinski građanska, demokratska i evropska Crna Gora pobjeđivala jeste da partije sličnih programskih opredjeljenja pronađu pobjednički model međusobne saradnje. U tom smislu, dvije najveće partije iz pomenutog političkog spektra, Demokrate i PES, treba da predlože kandidate za premijera i predsjednika države, pri čemu u ime Demokrata pozivam PES u predizbornu koaliciju, kao i da prva da svoj predlog i izabere jednu od dvije prestižne državne funkcije.

Mislim da je to sa naše strane korektno i odgovorno, posebno u svjetlu činjenice da su Demokrate za razliku od PES-a parlamentarni subjekt, da imamo vjerovatno najjaču partijsku infrastrukturu u zemlji, stabilnost, homogenost i utemeljenost u biračkom tijelu, vlast u 80 odsto crnogorskih opština, desetak predsjednika opština i skupština opština, i jedina smo snažna partija koja se nikad nije cijepila ili dijelila.

Sa druge strane, uopšte se ne opterećujemo ko će biti kandidat DPS-a, jer je to partija koju smo serijski pobjeđivali i koju kao takvu više nije teško pobijediti. Oni su prošlost, to samo još nije do kraja statistički zavedeno.

Parlamentarna većina i opozicija pokušaće da dogovore izbor sudija Ustavnog suda (US), kako bi ta institucija izašla iz blokade prije nego što se bude išlo na birališta. Šta će biti granica ispod koje Demokrate neće ići u pregovorima o sudijama, i očekujete li da budu izabrane sve četiri nedostajuće sudije?

U postupku izbora sudija US primijenićemo isti model koji je važio prilikom izbora članova Tužilačkog savjeta, sa čijim radom i proizvodima rada se ponosi cijela Crna Gora. Period partijskih sudija, partijskih većina i manjina u US, političkih egzekutora, mama justicija, zlih maćeha i prodavnica presuda u pravosuđu je davna prošlost. To je bilo vrijeme u kom smo svi bili žrtve ostrašćene i politički motivisane torture institucija sistema. Onaj ko je imao sreću da ne bude žrtva državnih institucija, taj je bio svjedok, jer smo svi za ovih trideset godina znali šta se dešava. Nije više država privatno vlasništvo ni DPS-a, niti bilo kog drugog političkog subjekta. Iako se oni baš trude da bude tako.

Poučeni tim društvenim posljedicama, na svim dosadašnjim izjašnjenjima i na odborima i na plenumu glasali smo samo za one kandidate koji svojim biografijama i nepristrasnošću zavređuju biti sudije. Pokušaj da bilo koja struktura podmetne partijskog kandidata za sudiju biće ekspresno zaustavljen. Na isti način kako smo zaustavili pojedine kandidate za članove Tužilačkog ili Sudskog savjeta.

I na kraju, samo puni sastav US garantuje apsolutnu funkcionalnost ove najvažnije institucije u državi. A bez nje država i ne postoji.

Nijedno razrješenje na lokalu ne smije ugroziti izbornu volju

Kako tumačite učešće čelnika crnogorskih opština i lokalnih parlamenata iz redova DF-a sredinom decembra na sjednici Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije, gdje su predstavili rezultate koje su ostvarili po dolasku na vlast?

Svim funkcionerkama, funkcionerima Demokrata, bez obzira kako se nacionalno izjašnjavali, da li kao Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci, Muslimani… matica je Crna Gora. To je stav više puta saopšten i ponovljen od svih funkcionera Demokratske Crne Gore.

Sa svim zemljama u regionu, a pogotovu sa Republikom Srbijom, želimo najljepše bratske i prijateljske odnose, jer nas na to obavezuje i kultura i tradicija. Građani Crne Gore i Republike Srbije nijesu krivi zbog neodgovornih političara koji zbog svojih uskostranačkih interesa zagovaraju politiku negacija i konfrontacija. Nećemo dozvoliti da naše tradicionalno prijateljstvo među narodima bilo ko ugrožava, zato antisrpska i anticrnogorska politika u zemlji, odnosno politika negacije nacija, međusobnih sukobljavanja i ugrožavanja slobode vjeroispovijesti mora biti ekspresno pobijeđena. I na dobrom smo putu da to i ostvarimo. Vidjećemo da li ima onih subjekata koji takvu pobjedu ne žele.

DPS je podnio predlog za razrješenje prvog čovjeka Nikšića, a najavio je i inicijative za smjenu ostalih predsjednika opština koji su bili u Beogradu. Kako će se Demokrate odnijeti prema podnijetom predlogu i onim najavljenim?

Demokratska Crna Gora je homogena politička struktura, ali je uz to i decentralizovana. Odluke o razrješenjima u jedinicama lokalne samouprave donose lokalni organi partije. Imaju samo jednu obavezu o kojoj moraju voditi računa – niti jedno razrješenje ne smije ugroziti izbornu volju građana konkretne jedinice lokalne samouprave iskazane na posljednjim lokalnim izborima. Građanin je želio promjene, i dužni smo da tu odluku sprovedemo. Sve greške mogu biti manje ili veće, ali najveća od svih je povratak u ropstvo bivšeg režima.

Sa DPS-om nema saradnje, i stariji i mlađi vode istu politiku

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević, rekao je protekle sedmice da ne vidi zašto taj savez ne bi mogao da sarađuje sa DPS-om ako se u toj partiji pojave drugi ljudi nakon izbora. Da li bi Demokrate bili spremne da sarađuju sa DPS-om ako bi se u njegovom vrhu desile kadrovske promjene?

Svađalačku politiku u DPS-u vode svi, od vrha do dna, i stariji i mlađi, i od takve politike se niko odrekao nije. Ona je u posljednje dvije godine još ekstremnija i kao takva potvrđena je i na njihovim nedavno održanim protestnim skupovima na kojima smo i od najmlađih slušali najgrublje uvrede, nacionalističke i svađalačke tonove. To je, dakle, generalna politika DPS-a. Mi te neke druge ljude nijesmo primijetili. Što će reći da sa takvom politikom i strankom nema saradnje u bilo kom obliku. Oni su naši najveći politički protivnici, koji će se vremenom prilagoditi vremenu u kom živimo. To je naša dobronamjerna novogodišnja želja za njih.

POLITIKA

Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori

„Crna Gora više nego ikad zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma“, tvrdi Đukanović

Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.

Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.

„Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije“, istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden „po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije“, kazao je Đukanović, prenosi Danas.

Smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do „vaskrsavanja nacionalizama“, koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.

„Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, naglasio je on.

Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.

Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.

“Moramo što pre shvatiti da će najveći deo onoga što će se ovde dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.

Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.

„Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročno skladne susjedske odnose“, rekao je.

U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog istorijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijevanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji, naveo je Đukanović.

„U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u Crnu Goru i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike“, poručio je Đukanović.

To je rađeno, kako ističe, iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.

„Iskustvo u Crnoj Gori nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX veka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.

Poruka je uvijek ista: „Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva“ pa ako je tako postavlja se pitanje „što će Crna Gora?“. Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svet srpstva bude u „Velikoj Srbiji“?“, kazao je Đukanović i dodao „prošli smo kroz više etapa, ova je poslednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije“.

Potom je govorio o projektu „Otvorenog Balkana“.

„Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta „Open Balkan“ – „Otvorenog Balkana“. Nailazili smo na apsolutno nerazumevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonomske saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.

Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu pretnju.

Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije.To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv.

Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori.

Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?“, kazao je Đukanović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti

Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).

„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.

Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.

„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.

Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.

U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.

Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.

Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.

Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije