Connect with us

POLITIKA

"DA DPS-OM NEMA SARADNJE, I STARIJI I MLAĐI VODE ISTU POLITIKU"

Demokrate pozivaju Evropu sad u koaliciju, Bogdanović: Predložite kandidata za predsjednika CG ili premijera

„Demokrate i Pokret Evropa sad treba da predlože kandidate za premijera i šefa države, nek Evropa sad prva bira. Ne pada nam na pamet da donosimo odluke o skraćenju mandata Skupštini u kojoj je DPS opozicija, na njihov zahtjev“, poručio je generalni sekretar Demokratske Crne Gore

Nećemo dozvoliti da DPS ruši narodnu Skupštinu: Bogdanović, Foto: Screenshot

Poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, pozvao je u ime te partije Pokret Evropa sad (PES) u predizbornu koaliciju, nudeći im da prvi predlože kandidata za šefa države ili premijera.

”Mislim da je to sa naše strane korektno i odgovorno, posebno u svjetlu činjenice da su Demokrate za razliku od PES-a parlamentarni subjekt, da imamo vjerovatno najjaču partijsku infrastrukturu u zemlji, stabilnost, homogenost i utemeljenost u biračkom tijelu, vlast u 80 odsto crnogorskih opština, desetak predsjednika opština i skupština opština, i jedina smo snažna partija koja se nikad nije cijepila ili dijelila”, rekao je Bogdanović u intervjuu “Vijestima”.

Govoreći o mogućnosti skraćenja mandata Skupštini, kako bi se otvorio put za prijevremene izbore, on je naveo da se bez dogovora parlamentarne većine taj proces može realizovati samo glasovima Demokratske partije socijalista (DPS), dodajući da Demokrate nemaju namjeru da učestvuju u tome sa DPS-om.

”… Mi i Demokratski front (DF) nemamo većinu za skraćenje mandata. To znači da, bez dogovora parlamentarne anti-DPS većine, nemamo mandat naroda da skraćujemo mandat Skupštini koja je srušila DPS Vladu i u kojoj DPS sa svojim partnerskim strankama nema većinu. A posebno ne na zahtjev DPS-a. To ne bi bilo ni odgovorno, ni državnički”.

Ko je najodgovorniji za nedavni fijasko pregovora skupštinske većine o formiranju nove vlade? Da li je ijedna stranka, uključujući i Demokrate, zaista željela novu vladu? Ako jeste, čime je to dokazano javnosti?

Ko god je pratio proces pokušaja formiranja 44. vlade, jasno je mogao zaključiti nekoliko javno manifestovanih činjenica. Prvo, dokazali smo da nismo navučeni na funkcije. Odrekli smo se pripadajućih funkcija predsjednika Vlade, predsjednika Skupštine i pozicija u bezbjednosnom sektoru, i tu čast prenijeli na druge, kako bi parlamentarna većina lakše postigla kompromis o izboru vlade.

Drugo, niko se nije ni usudio da odgovornost za neuspjeh formiranja vlade pripiše Demokratama.

Treće, mandatar g. Miodrag Lekić i javno i jasno se zahvalio Demokratama na konkretnom i konstruktivnom pristupu u kompletnom ovom procesu. I ja koristim ovu priliku da istaknem da se g. Lekić ponio časno, odgovorno, državnički i prije svega i iznad svega veoma konstruktivno u odnosu na sve političke aktere.

Foto: Demokrate

Dakle, mandatar je u svojim analizama iznio sve što su zaključci, posljedice i proizvodi pregovaračkog procesa, i tome nemamo šta da dodamo. Iz ovog “tužnog” procesa izlazimo čistog obraza.

Ako DF ponovno izglasavanje izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, koje treba da dovedu do uvođenja prinudne uprave u Podgorici, nastavi da uslovljava skraćenjem mandata parlamentu, da li ćete pristati da s njima i bez dogovora većine podnesete takav predlog?

Prije svega, nek svima bude jasno – mi i DF nemamo većinu za skraćenje mandata. To znači da, bez dogovora parlamentarne anti-DPS većine, nemamo mandat naroda da skraćujemo mandat Skupštini koja je srušila DPS Vladu i u kojoj DPS sa svojim partnerskim strankama nema većinu. A posebno ne na zahtjev DPS-a. To ne bi bilo ni odgovorno, ni državnički. Mi smo prije svega dužni da čuvamo tekovine velikog 30. avgusta 2020. kad je birač uprkos svim pritiscima, demokratski i evropski, olovkom u ruci porazio tridesetogodišnji režim. To je bila odluka naroda koji nam je šef.

Govorimo i odlučujemo u ime tog naroda, koji je 30 godina platio najskuplju cijenu političkog ropstva na tlu Evrope. Cijenu koju smo 30 godina zajedno plaćali. Trideset godina su naši roditelji hapšeni, maltretirani i proganjani, a onda i mi. I sad treba da donosimo odluke o skraćenju mandata Skupštini u kojoj je DPS opozicija, i to na zahtjev DPS-a, saopšten na protestima DPS-a. Pa, ne pada nam na pamet.

Da zaključim: prvo, bez dogovora parlamentarne većine, mandat se može skratiti samo glasovima DPS-a. Drugo, oni koji prema javno saopštenim stavovima žele skraćenje mandata, već imaju najmanje dvije trećine u Skupštini za takvu odluku. Dakle, bez Demokrata mogu skratiti mandat. Mi nećemo dozvoliti da narodnu Skupštinu ruši DPS, jer bi time bila poništena velika narodna pobjeda od 30. avgusta. Uostalom, osim narodne volje, na dogovor oko skraćenja mandata upućuje i obavezuje nas i potpisani sporazum 41 poslanika pobjedničke parlamentarne većine.

Da li je to što Demokrate ne žele da učestvuju u ovom procesu, koji bi vodio prijevremenim izborima, znak da se ni vašoj partiji ne žuri na birališta i da vam odgovaraju trenutne političke prilike?

Mi smo uvijek spremni. U posljednjih nekoliko godina svaka dva mjeseca izlazimo pred sud građana, to isto nas čeka i sa predsjedničkim izborima i lokalnim izborima u Tuzima. Za birališta, sa jedne strane, dokazano spremni, a sa druge uvijek opredijeljeni da držimo riječ i poštujemo naše potpise na sporazum parlamentarne većine. Za nas je data riječ i stavljeni potpis sve, jer je čast nešto sa čim smo ušli u ovaj posao i sa čim ćemo izaći iz njega.

Uostalom, naredni predsjednički i parlamentarni izbori su prava prilika da Crna Gora jednom zasvagda pobijedi i antisprsku i anticrnogorsku politiku u zemlji, odnosno politiku negacije nacija, međusobnih sukobljavanja i ugrožavanja slobode vjeroispovijesti.

Premijer i lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović indirektno je u emisiji “Načisto” na TV “Vijesti” potvrdio da je uoči Nove godine imao sastanak s predstavnicima Demokrata i PES-a. Da li je tačno da je na tom sastanku razmatrana mogućnost zajedničkog nastupa ta tri subjekta na izborima? Kakvi su, nakon prošlogodišnjih žestokih verbalnih ratova, trenutni odnosi rukovodstava Demokrata i GP URA, a u kakvim ste relacijama sa PES-om?

Iz prethodnog perioda smo izvukli poruke i pouke, i to iskustvo je očigledno bilo i potrebno, ali i dragocjeno. Ne ponovilo se. Ono što su benefiti takvih odnosa jeste činjenica da smo DPS izbacili iz igre. Tada se pitao sve, danas se ne pita ništa. Nije bilo lako, ali smo na kraju uspjeli.

Ne postoje bilo kakvi dogovori između pomenutih političkih subjekata o načinu nastupa na izborima, a potpuno je prirodno da imamo određeni vid političke komunikacije na koju nas upućuju i funkcije i pozicije na koje smo birani.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović ove sedmice trebalo bi da raspiše predsjedničke izbore. Da li će Demokrate imati svog kandidata na njima ili smatrate da bi parlamentarna većina trebalo da ima zajedničkog predstavnika? Sa druge strane, očekujete li da kandidat DPS-a bude lider te partije i aktuelni predsjednik države Milo Đukanović?

Podsjetiću vas da se g. Aleksa Bečić 2018. odrekao kandidature za predsjednika u korist Mladena Bojanića, na insistiranje tadašnjih opozicionih političkih subjekata. Zatim je kolega Bečić smijenjen sa funkcije predsjednika Skupštine suprotno volji građana, zato što nije bio spreman na dilove sa DPS-om. A onda se u susret formiranju 44. vlade odrekao pretenzije na funkcije predsjednika Vlade ili predsjednika Skupštine, iako je Demokratama pozicija premijera pripadala, imajući u vidu da su nosioci dvije od tri pobjedničke izborne liste bili predsjednici 42, odnosno 43. Vlade. Morate razumjeti – za nas su funkcije prolazna politička kategorija.

Foto: Demokrate

Ali ono što je neophodno kako bi istinski građanska, demokratska i evropska Crna Gora pobjeđivala jeste da partije sličnih programskih opredjeljenja pronađu pobjednički model međusobne saradnje. U tom smislu, dvije najveće partije iz pomenutog političkog spektra, Demokrate i PES, treba da predlože kandidate za premijera i predsjednika države, pri čemu u ime Demokrata pozivam PES u predizbornu koaliciju, kao i da prva da svoj predlog i izabere jednu od dvije prestižne državne funkcije.

Mislim da je to sa naše strane korektno i odgovorno, posebno u svjetlu činjenice da su Demokrate za razliku od PES-a parlamentarni subjekt, da imamo vjerovatno najjaču partijsku infrastrukturu u zemlji, stabilnost, homogenost i utemeljenost u biračkom tijelu, vlast u 80 odsto crnogorskih opština, desetak predsjednika opština i skupština opština, i jedina smo snažna partija koja se nikad nije cijepila ili dijelila.

Sa druge strane, uopšte se ne opterećujemo ko će biti kandidat DPS-a, jer je to partija koju smo serijski pobjeđivali i koju kao takvu više nije teško pobijediti. Oni su prošlost, to samo još nije do kraja statistički zavedeno.

Parlamentarna većina i opozicija pokušaće da dogovore izbor sudija Ustavnog suda (US), kako bi ta institucija izašla iz blokade prije nego što se bude išlo na birališta. Šta će biti granica ispod koje Demokrate neće ići u pregovorima o sudijama, i očekujete li da budu izabrane sve četiri nedostajuće sudije?

U postupku izbora sudija US primijenićemo isti model koji je važio prilikom izbora članova Tužilačkog savjeta, sa čijim radom i proizvodima rada se ponosi cijela Crna Gora. Period partijskih sudija, partijskih većina i manjina u US, političkih egzekutora, mama justicija, zlih maćeha i prodavnica presuda u pravosuđu je davna prošlost. To je bilo vrijeme u kom smo svi bili žrtve ostrašćene i politički motivisane torture institucija sistema. Onaj ko je imao sreću da ne bude žrtva državnih institucija, taj je bio svjedok, jer smo svi za ovih trideset godina znali šta se dešava. Nije više država privatno vlasništvo ni DPS-a, niti bilo kog drugog političkog subjekta. Iako se oni baš trude da bude tako.

Poučeni tim društvenim posljedicama, na svim dosadašnjim izjašnjenjima i na odborima i na plenumu glasali smo samo za one kandidate koji svojim biografijama i nepristrasnošću zavređuju biti sudije. Pokušaj da bilo koja struktura podmetne partijskog kandidata za sudiju biće ekspresno zaustavljen. Na isti način kako smo zaustavili pojedine kandidate za članove Tužilačkog ili Sudskog savjeta.

I na kraju, samo puni sastav US garantuje apsolutnu funkcionalnost ove najvažnije institucije u državi. A bez nje država i ne postoji.

Nijedno razrješenje na lokalu ne smije ugroziti izbornu volju

Kako tumačite učešće čelnika crnogorskih opština i lokalnih parlamenata iz redova DF-a sredinom decembra na sjednici Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije, gdje su predstavili rezultate koje su ostvarili po dolasku na vlast?

Svim funkcionerkama, funkcionerima Demokrata, bez obzira kako se nacionalno izjašnjavali, da li kao Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci, Muslimani… matica je Crna Gora. To je stav više puta saopšten i ponovljen od svih funkcionera Demokratske Crne Gore.

Sa svim zemljama u regionu, a pogotovu sa Republikom Srbijom, želimo najljepše bratske i prijateljske odnose, jer nas na to obavezuje i kultura i tradicija. Građani Crne Gore i Republike Srbije nijesu krivi zbog neodgovornih političara koji zbog svojih uskostranačkih interesa zagovaraju politiku negacija i konfrontacija. Nećemo dozvoliti da naše tradicionalno prijateljstvo među narodima bilo ko ugrožava, zato antisrpska i anticrnogorska politika u zemlji, odnosno politika negacije nacija, međusobnih sukobljavanja i ugrožavanja slobode vjeroispovijesti mora biti ekspresno pobijeđena. I na dobrom smo putu da to i ostvarimo. Vidjećemo da li ima onih subjekata koji takvu pobjedu ne žele.

DPS je podnio predlog za razrješenje prvog čovjeka Nikšića, a najavio je i inicijative za smjenu ostalih predsjednika opština koji su bili u Beogradu. Kako će se Demokrate odnijeti prema podnijetom predlogu i onim najavljenim?

Demokratska Crna Gora je homogena politička struktura, ali je uz to i decentralizovana. Odluke o razrješenjima u jedinicama lokalne samouprave donose lokalni organi partije. Imaju samo jednu obavezu o kojoj moraju voditi računa – niti jedno razrješenje ne smije ugroziti izbornu volju građana konkretne jedinice lokalne samouprave iskazane na posljednjim lokalnim izborima. Građanin je želio promjene, i dužni smo da tu odluku sprovedemo. Sve greške mogu biti manje ili veće, ali najveća od svih je povratak u ropstvo bivšeg režima.

Sa DPS-om nema saradnje, i stariji i mlađi vode istu politiku

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević, rekao je protekle sedmice da ne vidi zašto taj savez ne bi mogao da sarađuje sa DPS-om ako se u toj partiji pojave drugi ljudi nakon izbora. Da li bi Demokrate bili spremne da sarađuju sa DPS-om ako bi se u njegovom vrhu desile kadrovske promjene?

Svađalačku politiku u DPS-u vode svi, od vrha do dna, i stariji i mlađi, i od takve politike se niko odrekao nije. Ona je u posljednje dvije godine još ekstremnija i kao takva potvrđena je i na njihovim nedavno održanim protestnim skupovima na kojima smo i od najmlađih slušali najgrublje uvrede, nacionalističke i svađalačke tonove. To je, dakle, generalna politika DPS-a. Mi te neke druge ljude nijesmo primijetili. Što će reći da sa takvom politikom i strankom nema saradnje u bilo kom obliku. Oni su naši najveći politički protivnici, koji će se vremenom prilagoditi vremenu u kom živimo. To je naša dobronamjerna novogodišnja želja za njih.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir

Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Foto: DPS

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…

Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…

Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.

Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.

Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu

„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Foto: Screenshot

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.

„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.

Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.

„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.

„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Pokrenut proces izmjene Ustava, DNP glasao protiv; Knežević: Nismo u Sjevernoj Koreji

Na sjednici je obavezan Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti preksjutra

Sa sjednice, Foto: Screenshot/YouTube/Skuština Crne Gore

Glasovima 74 poslanika za i i tri protiv, Skupština Crne Gore pokrenula je danas proces izmjene Ustava. Protiv su glasali poslanici Demokratske narodne partije (DNP).

Sa istim brojem glasova, na današnjoj sjednici obavezan je Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana.

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti prekosjutra.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je saopštila da joj je drago što su se dogovorili, ali i da se nada da će se u što kraćem roku dogovoriti o sudijama Ustavnog suda i Fiskalnom savjetu.

Lider i poslanik DNP-a Milan Knežević je poručio da se „nisu svi dogovorili“, te da su on i ostali poslanici te partije (Vladislav Bojović i Jelena Kljajević) jedina opozicija.

„Nismo se svi dogovorili i svi glasali, jer bi to bilo jednoumlje. Nismo u Sjevernoj Koreji. Nadam se da će biti neka večera kod gospode Johana Satlera i Petera Feltena“, kazao je.

Šef parlamenta Andrija Mandić je poručio da je on danas htio da se glasa o sudijama, ali da se nada da će već u petak to biti moguće.

Nakon pauze, poslanici su glasali za izmjene Ustava koje se tiču Centralne banke.I za taj predlog su glasala 74 poslanika, a tri su bila protiv.

Amandmani će, takođe, biti razmatrani na sjutrašnjoj sjednici Ustavnog odbora, a poslanici će se o njima izjasniti preksjutra.

Na početku sjednice, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao mandat novom poslaniku Građanskog pokreta (GP) URA Mileti Radovaniću. On je, na toj poziciji, zamijenio Miloša Konatara.

Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji neće obrazovati ministar unutrašnjih poslova, već Vlada na njegov predlog, i to uz pribavljeno mišljenje parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu (koje nije obavezujuće), a član tog tijela biće i predstavnik koji će biti imenovan na predlog glavnog specijalnog tužioca. Šef tajne službe moraće prvo da dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda da bi prikupio određene podatke ili aminovao pojedine mjere nadzora – za koje dosad to nije bio u obavezi da radi.

To su, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, neke od najznačajnih izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje su utvrđene na sinoćnjem sastanku vlasti i opozicije.

Predstavnici parlamentarne većine i opozicije sinoć su, uz posredstvo Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, došli do dogovora oko većeg broja pitanja.

Televizija Vijesti sinoć je izvijestila, pozivajući se na nezvanične izvore iz opozicije, da je predviđeno da se dvije strane dogovore o popuni i izboru članova Sudskog, Fiskalnog i Savjeta Radio televizije Crne Gore, kao i izboru nedostajućih dvoje sudija Ustavnog suda u narednih 30 dana.

Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija – Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka – prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.

Iz Delegacije EU je nakon preksinoćnjeg sastanka saopšteno da taj sastanak predstavlja korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o izmjenama Ustava i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije