Connect with us

DRUŠTVO

SLUČAJ BOŠKOVIĆ

Djeca se nalaze kod majke, ispitati odgovornost socijalnih radnika, policije, roditelja…

Direktorica Centra za socijalni rad Marija Popović tvrdi da nisu imali sve informacije i da njihovi službenici nisu vukli djecu. Iz Osnovnog suda u Podgorici kazali da je u toku postupak za izmjenu odluke o povjeravanju djece

Direktorica Centra za socijalni rad Marija Popović, Foto: Cdm

Maloljetna djeca Tomaša Boškovića čije su privođenje po osnovu sudske presude kamerama pratile komšije, dobro su i nalaze se kod majke.

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS) kazali su da će tražiti od nadležnih organa utvrđivanje odgovornosti i policijskih službenika, roditelja, sudskog izvršitelja, Centra za socijalni rad (CSR).

„I tražiću od nadležnih organa utvrđivanje odgovornosti svih njih“, poručio je državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović.

Iz podgoričkog CSR saopštili su da su pokrenuli postupak preispitivanja odgovornosti svih učesnika u događaju, te da njihov službenik, prema snimku koji je objavljen na društvenim mrežama, nije vukao, niti na bilo koji način represivno djelovao nad djecom.

Majka djece O.B. „Vijestima“ je kazala da je podnijela krivične prijave protiv više lica koja su snimala i dijelila video privođenja bivšeg muža, pritom kršeći pravo na privatnost njihove djece.

Na društvenim mrežama objavljen je video sniman tokom privođenja Tomaša Boškovića iz Podgorice. Na videu koji su snimale okupljene komšije, prikazana su i maloljetna djeca, u trenutku kad ih majka preuzima od oca.

Navodeći da je policija postupala zakonito i prema hitnom nalogu suda, iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) na čijem je čelu Sergej Sekulović kazali su da privedeni otac djece u kontinuitetu nije postupao u skladu sa rješenjem kojim se majci omogućava da, na svojoj adresi, nesmetano održava lični kontakt sa djecom.

Prema dokumentaciji u koju su „Vijesti“ imale uvid, Osnovni sud u Podgorici u decembru 2019. donio je presudu prema kojoj je T.B. kažnjen 500 eura, jer nije omogućava ostvarenje ličnog kontakta djece sa majkom.

Kako T.B. nije izvršio svoju obavezu, njemu je izrečena kazna zatvora u trajanju 30 dana. Sud je odlučio i da za to vrijeme maloljetna djeca borave kod majke, na njenoj adresi.

Na pitanje novinara da li je službenik CSR tokom privođenja oca djece postupao profesionalno, direktorica Centra Marija Popović kazala je da nisu imali sve informacije u vezi sa slučajem.

„Nismo obaviješteni o razlozima izvršenja sudske presude“, kazala je ona, dodajući i da bi trebalo uspostaviti protokol postupanja u ovakvim slučajevima. Na pitanje da li u takvim situacijama dijete preuzima službenik Centra ili roditelj, ona je kazala da CSR „ne može da djeluje represivno niti da uzima dijete na silu“.

„Mi smo savjetodavni organ“, kazala je Popović, dodajući i da CSR preispituje roditeljske podobnosti. Pojasnila je i da, ako je jedan roditelj lišen slobode, drugi ima zakonsku obavezu da se stara o maloljetnoj djeci. Ako i taj roditelj nije u mogućnosti da se stara o djeci, dodala je ona, CSR preduzima druge mjere vezano za smještaj djece, poput hraniteljstva.

„Ako postoji bilo kakav propust Centra, biće sproveden postupak utvrđivanja odgovornosti“, rekla je Popović i dodala da postupanje službenika CSR provjerava i socijalna inspekcija.

Na pitanje ko je odgovoran jer se privođenje desilo dok su maloljetna djeca bila tu, ona je kazala da „svi su odgovorni“.

„Postoji bolji način da se ovakve stvari izvršavaju“, kazala je ona. Popović je rekla i da je spremna da snosi odgovornost.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić posjetio je djecu. Iz tog resora prethodno su apelovali na javnost da ne dijeli sadržaje poput onog koji je snimak tokom privođenja T.B.

„Ministarstvo apeluje na javnost da je zaštita najboljeg interesa djece prioritet cijelog društva i da se video sadržaji na kojima se vide djeca ne objavljuju po društvenim mrežama, jer se djeca time dodatno viktimizuju, krše njihova prava i ugrožava dobrobit“, poručili su iz MFSS.

Iz MUP-a su apelovali na nadležne organe da iskoriste sve zakonske mogućnosti i da se u interesu djece omogući izlazak na slobodu njihovog oca, uz istovremen apel i na roditelje „da poštuju sudske odluke i da pred sobom imaju samo i isključivo interes svoje djece“.

Zaštitu identiteta učesnika konkretnog postupka tražio je i vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Dražen Burić.

U saopštenju navodi i da se dijeljenjem snimka na društvenim mrežama, odnosno otkrivanjem identiteta porodice, ne doprinosi ugrožavanju prava djece.

Povodom snimka koji je zabilježen u Podgorici, na kom se vidi postupanje prema djeci u prisustvu službenika CSR i Uprave policije, Burić je od zamjenika rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici zatražio i da preispita da li je u postupanju bilo kog lica učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

Sud: Otac odbijao da preda djecu majci, iako je na to imala pravo

Osnovni sud u Podgorici pojasnio je detalje oko jučerašnjeg slučaja privođenja oca dvoje maloljetne djece.

„Dana 17.06.2021. godine, lišen je slobode B.T. po rješenju izvršnog sudije Osnovnog suda u Podgorici i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana. Navedena kazna izrečena mu je posle intenzivnog odbijanja da preda mldb. djecu majci i to kćerku od 11 godina i sina od 8 godina, postupku koji traje ukupno skoro tri godine. Sud je u postupcima radi zaštite prava djece da ostvare kontakt sa majkom preduzimao sve zakonske mjere i to kako održavanje ročišta, uz posredstvo Centra za socijalni rad tako i odlazak na lice mjesta i intenzivni razgovor sa strankama i djecom, uz stalno upozorenje oca djece o svojoj obavezi oca da mora predati djecu majci.“

Iz suda navode da su djeca u prisustvu oca intenzivno odbijala da idu kod majke. „Međutim, sud je u par navrata ipak izvršio predaju i to kad je ocu djece izrečena kazna zatvora u trajanju od 15 dana, pa je B.T ipak pristao da sarađuje, a djeca nijesu odbijala da idu kod majke. Zbog toga sud nije sproveo prvu izrečenu kaznu, a djeca nisu odbijala majku već su sa istom u tim situacijama provela kvalitetno i mirno vrijeme sa njom.“

Iz suda navode da je B.T, kada je vidio da djeca hoće kod majke, nastavio sa „pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava“. „S toga je sud ponovo donio novo rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od oca djece da ih preda majci. Međutim zbog toga što sud nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, isti ni nakon 7 mjeseci nije izvršio predaju.“

„Dakle, kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, to je sud pristupio sprovođenju kazne zatvora. Cilj je zaštita najboljeg interesa djeteta, a u konkretnom slučaju to je prisustvo majke u životima djece koja ne smiju biti otuđena od iste, a zarad njihovog pravilnog psihofizičkog razvoja“, saopšteno je iz suda.

U konkretom slučaju, kako su kazali, djeci je određeno pravo da gledaju majku dva puta nedeljno, dok do svoje 15. godine ne mogu samostalno odlučivati hoće li ostvarivati kontakt sa roditeljem sa kojim ne žive.

„Napominjemo da sud u postupku cijeni kojem roditelju će djecu povjeriti a sa kojim će se djeca periodično viđati. Roditelj kojem se djeca povjere kao što je ovdje B.T. je dužan da očuva osjećaj prihvaćenosti i pripadnosti i drugom roditelju tj. majci, te nikako ne smije doći do otuđenosti djece od roditelja sa kojim ne žive. U konačnom, pred ovim sudom u toku je i postupak za izmjenu odluke o povjeravanju djece“, navode iz suda.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima

„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa“

Ilustracija

U srijedu, u banjskom selu Smrduša, koje pripada Mjesnoj zajednici Trubjela, domaćinu Novaku Krivokapiću medvjed je ubio vola teškog 700 kilograma.

Kako je za „Dan“ ispričao Momčilo – Mošo Kilibarda, stanovnik sela Smrduša i Krivokapićev komšija, sve se dešavalo u cik zore.

„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa. Tu su bila i moja goveda, ali je medvjed odabrao i napao najačeg vola teškog oko 700 kilograma. Odmah sam telefonom pozvao Novaka i ispričao mu šta se desilo ispred moje kuće, na udaljenosti ne većoj od 100 metara. Pozvao sam i Vetrinarsku stanicu iz koje su mi rekli da se šteta ne može nadoknaditi jer su goveda bila na otvorenom“, priča Kilibarda i dodaje da je Krivokapić pričao da ovom volu nikakva zvjerka ne bi mogla naštetiti ali evo ipak može.

Kilibarda kaže i da je među mještanima zavladao strah jer ne prođe ni dan da medvjeda ne vide u blizini kuća.

„Ne znam šta se više čeka. Medvjeda pod hitno treba osuditi i odmah ustrijeliti, dok neko od Banjana ili Rudinjana nije glavom platio. Više kroz selo ne smijemo ići pješke, čak ni u po bijela dana već samo sa automobilima. Ja sam trenutno bez auta jer mi se pokvarilo, tako da iz dvorišta ne smijem mrdnuti. Prije dvadesetak dana jednom Delibašiću iz susjednog sela Kamensko, medvjed je ubio dvije krave, a jedna je nestala. Ovih dana po ovim našim selima po čitavu noć vukovi zavijaju, a medvjedi krstare“, navodi Kilibarda.

On smatra da je poslednji čas da se u čitavu priču uključi Lovačko društvo „Dr Zoran Kesler“ iz Nikšića.

Podsjećamo, prije petnaestak dana poljoprivredniku Radoici Mićunoviću, takođe stanovniku sela Smrduša, medvjed je usmrtio jednu i ranio drugu kravu. I tada se napad medvjeda desio u ranu zoru i to na 200 metara od kuće Mićunovića.

Mještani traže da ih država zaštitiMještani sela Smrduša i okolnih sela, udaljenih 34 kilometra od Nikšića kažu da žive u stalnom strahu od krvoločnih zvijeri koje su se izgleda namnožila na ovom području.

„Bukvalno smo na stalnom udaru medvjeda koje nam gotovo redovno napadaju stoku, uništavaju košnice i lome voćnjake. Za kratko vrijeme medvjedi su u ovim selima zaklali desetine grla sitne i krupne stoke. Počeli smo da se plašimo i za svoje živote“, ističu mještani sela Smrduša i zahtijevaju da ih država zaštiti.

„Država pod hitno treba da reaguje, da se nebi ponovio slučaj iz Pive kada je medvjed napao i teško ranio iskusnog lovca“, poručuju mještani sela Smrduša.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije