Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sinoć se nije oglašavao oko mandata za sastav Vlade, nakon što je obaviješten da poslanik i lider Demosa Miodrag Lekić ima podršku skupštinske većine da formira novu izvršnu vlast.

Đukanovića je o tome obavijestio lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, u pismu koje mu je uputio neposredno nakon što je postavgustovska većina postigla saglasnost za Lekića i “paket akcija” u njegovoj vladi – što je bio zahtjev GP URA od početka pregovora.

”Vijestima “ je rečeno da Đukanović, koji je inače juče bio u Velikoj Britaniji na sahrani Kraljice Elizabete, neće žuriti. U Ustavu Crne Gore piše da predsjednik predlaže mandatara 30 dana od konstituisanja Skupštine, u ovom slučaju smjene Vlade Dritana Abazovića – 19. avgusta.

Sagovornici “Vijesti” rekli su da on ima tri opcije, koje nisu nezakonite, a ni neustavne.

Prva je, kako je rekao jedan “ugledni pravnik”, da donese odluku koju će zavesti pod jučerašnjim datumom i da je danas objavi i proslijedi Skupštini.

Druga je da ne predloži mandatara jer ga niko nije uvjerio da ima 41 potpis, a treća – da umjesto Lekića predloži nekog trećeg čije ime dostavi najveći poslanički klub koji je bio na konsultacijama – njegova Demokratska partija socijalista.

Lekić je juče kazao da ne očekuje da će se Đukanović upuštati da osporava ono što su bazični principi demokratije.

Lekić, foto: BORIS PEJOVIĆ

Đukanović i njegov DPS ne gledaju blagonaklono prema mogućnosti učešća Demokratskog fronta u vlasti – uključujući i izvršnu.

Iako predlog da Lekić bude mandatar nisu potpisali svi poslanici koalicija pobjednica od 30. avgusta, već je postignuta usmena suglasnost o podršci 41-og poslanika, poslanici bivše parlamentarne većine su juče nakon posljednjeg, osmog sastanka, saopštili da je prema Ustavu predsjednik države dužan da mandat povjeri Lekiću.

Pojasnili su da je takav slučaj bio i sa sadašnjim premijerom u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem, kojemu je Đukanović 3. marta ove godine povjerio mandat bez dostavljenih potpisa. Lider GP URA je međutim prethodno bio na konsultacijama kod predsjednika, kao i njegovi tadašnji potencijalni koalicioni partneri.

Niko iz sadašnje parlamentarne većine se međutim nije odazvao u petak njegovom pozivu da se razgovara o prevazilaženju krize. Oni su ga obavijestili javnim saopštenjem da su u toku razgovori parlamentarne većine u vezi formiranja nove vlade.

Abazović se sinoć oglasio iz SAD, gdje je u službenoj posjeti.

“Na početku pregovora smo imali princip i samo želimo da imamo čista posla. Lekić našu podršku ima, vjerujem da će biti naklonjen da što se stavi na papir se sprovodi. Očekujemo od Đukanovića da mu da mandat”, rekao je Abazović, nakon razgovora sa specijalnim izaslanikom SAD za Balkan Gabrijelom Eskobarom u Stejt departmentu.

Šta sadrži dogovor

Dogovorom koji su juče postigle stranke stare parlamentarne većine predviđeno je da buduća vlada bude uspostavljena na paritetnoj osnovi, odnosno da polovina bude iz GP URA, Civisa, SNP i manjine, a da drugu čine ostale partije koje imaju 32 poslanika u Skupštini, a da kandidat za mandatara Miodrag Lekić ima “zlatni glas”.

To znači, kako je rekao izvor Vijesti, da URA, SNP i manjine imaju 10 resora, Demokratski front četiri, a Demokrate šest. Odlučujući glas na sjednicama Vlade imao bi premijer.

O resorima koji su stvar koalicionog sporazuma će, kako je kazao, razgovarati narednih dana kada Lekić dobije mandat.

Odlazeća Vlada imala je takođe 21 resor. Sem premijera, činila su je četiri potpredsjednika koji su imali i resore, 18 ministara i dva ministra bez portfelja.

Mandić je istakao da će mandatar uložiti nemale napore da se dođe do koalicionog sporazuma koji će precizirati sve ono što želi da uradi parlamentarna većina:

“Da dođemo do programa koji je neophodan u ovom vremenu teškog suočavanja sa svim izazovima koji nas čekaju u narednim mjesecima. Svakako, i da se dogovorimo o svemu onome što podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za svaku funkciju u Vladi”.

Abazovićevoj Vladi je 19. avgusta izglasano nepovjerenje, nakon što je inicijativu Demokratske partije socijalista i njenih partnera, nezadovoljnih potpisivanjem Temeljnog ugovora sa SPC, podržala Demokratska Crna Gora.

Poslanik i potpredsjednik Demokrata Dragan Krapović rekao je da još nemaju dovoljan broj potpisa za predlog Lekića za mandatara za sastav nove vlade.

”Još uvijek nemamo 41 potpis, ali imamo jasnu, javnu manifestaciju i verbalnu podršku Lekiću. Ovo kažem zbog činjenice i zbog stavova koje ste čuli. Moram da konstatujem da oni koji imaju te stavove, preuzimaju odgovornost za eventualni ulazak u cajtnot, ali i za odluku Đukanovića u slučaju da se ogluši na našu javnu i verbalnu manifestaciju da postoji 41 poslanik koji podržava Lekića. Ukoliko Đukanović “odluči nešto drugo”, kolege koje su zauzele ovaj stav danas, moraju preuzeti odgovornost za takav ishod događaja, mi nećemo”, rekao je Krapović.

Generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić kazao je da predsjedništvo te partije, koje se sastalo u pauzi sastanka, nije dalo saglasnost da poslanici potpisuju bilo kakav dokument koji ne podrazumijeva kompletan dogovor, cijeneći ranije iskazan princip svih partija da “ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno”.

On je kazao da je suština da 41 poslanik daje uslovnu podršku Lekiću i da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na osnovu toga treba da mu da mandat. “Nakon davanja mandata Lekiću, nastavićemo pregovore”.

Odgovarajući na pitanje da li će biti odgovorni ako Đukanović ne da mandat Lekiću, Radovanić je rekao da se ni ranije nisu davali mandati na osnovu potpisa koje neko donese, već da je najbitnija iskazana saglasnost većine da on bude mandatar.

Lekić: Velika čast, ali i teret

Miodrag Lekić je kazao da je “postignut veliki korak u deblokiranju važnog segmenta u političkom sistemu Crne Gore” i da je “legalnost političkog sistema vraćena time što se otvara perspektiva da se konstituiše Vlada na bazi izborne volje”.

Istakao je da se nikad nije samopredlagao i da je bio spreman da glasa i za drugog kandidata.

“Tako je došla situacija da sam se pojavio kao konsenzus u tom sastavu. To nisam mogao da odbijem. Svjestan sam da ovaj status podrazumijeva veliku čast, ali i veliki teret i žrtvu”.

On je dodao da to mjesto po snazi u parlamentu ne pripada njemu, ali da su “kolege pokazale širinu”.

Abazović: Neće se mijenjati spoljna politika, SAD ostaje partner

Predsjednik GP URA i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je intervjuu za Atlantski savez u Sjedinjenim Američkim Državama rekao da ne postoji mogućnost da se utiče na vanjsku politiku Crne Gore, jer je njegova partija jasno izrazila da će imati kontrolni paket u novoj vladi i da će stoprocentno zaštititi bezbjednosni sektor i crnogorsku vanjsku politiku.

”Nema nikakvih zabrinutosti što se tiče nove vlade, ako dođemo do nje, da održimo vanjsko-političke ciljeve i da održimo aktivnosti unutar zemlje koje su povezane s vladavinom prava, organizovanim kriminalom i korupcijom” ocijenio je Abazović.

URA je tražila kontrolni paket Vlade, odnosno bezbjednosni sektor i Ministarstvo vanjskih poslova, kako se strateška politika države ne bi mijenjala ili bi se dovela u pitanje borba protiv organizovanog kriminala. To je Abazović ponavljao u više navrata.

”SAD ostaju naši partneri i nastavljamo zajedno u teškim vremenima da pružamo podršku jedni drugima,”kazao je Abazović juče nakon razgovora sa Eskobarom.

Eskobar i Abazović, foto: Telegram/Dritan Abazović

On je dodao da ako dođe do formiranja nove vlade i ukoliko URA bude učestvovali u njoj, sve ono što je dobro nasljeđe u međunarodnim odnosima se nastavlja… “Sve što smo se obećali će se nastaviti, sva politika koja se tiče sankcija. Mi smo kredibilan NATO partner, ne bi bili ovdje da je suprotno. Da li ima možda nekog skepticizma, ima ga u našoj zemlji, vidimo različita mišljenja,” istakao je.

“Davanjem mandata stvorila bi se osnova za konsolidaciju društva i efikasni odgovor na krizu”

Mandić je u pismu obavijestio Đukanovića “da su razgovori parlamentarne većine bili veoma uspješni i da smo u dosadašnjem radu daleko odmakli u saglasnosti vezano za program i sastav nove Vlade, kao i u pripremi koalicionog ugovora kojeg ćemo zaključiti neposredno prije njenog izbora u parlamentu”.

”Vašim današnjim davanjem mandata, stvorila bi se neophodna osnova za konsolidaciju društva i efikasni odgovor na socioekonomsku krizu koja je zahvatila čitav evropski kontinent, pa i našu državu, kao i na bezbjednosne izazove i probleme koji u dugom vremenskom roku potresaju zemlju. Očekujem da ćete postupiti isto kao i u slučaju izbora prethodne vlade i pokazati dužnu efikasnost kako bi se nova Vlada u izuzetno kratkom roku posvetila životnim prioritetima Crne Gore”, zaključuje se.