Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da će ispoštovati Ustav i potpisati izmjene Zakona o predsjedniku.

Đukanović je u intervjuu agenciji MINA rekao da je realno očekivati da će problemi u Crnoj Gori morati da se rješavaju uz pomoć medijatora i da je najlogičnije da će to biti neko iz Evropske unije (EU).

Na pitanje da li će potpisati izmjene Zakona o predsjedniku, on je odgovorio da ne vjeruje da tu ima puno razloga za nedoumice.

„Kao i uvijek do sada, ispuniću sve što su obaveze predsjednika države propisane Ustavom“, naveo je Đukanović.

On je, govoreći o načinu za rješavanje krize, rekao da nije pristalica uvođenja medijatora u domaće političke probleme i da je uoči parlamentarnih izbora 2016. godine bilo ideja da Crna Gora dobije medijatora.

Tada se, kako je dodao, snažno založio da sami rješavaju domaće političke probleme.

„Mislim da dubina problema koje živimo u ovoj fazi političkog života u Crnoj Gori, sa ovako bahatim nepoštovanjem preporuka relevantnih međunarodnih institucija, neizbježno uslovljava njihovo rješavanje uz pomoć partnera“, rekao je Đukanović.

On je naveo da je najlogičnije da će to biti neko iz EU.

Đukanović je kazao da će, ukoliko ponovo dobije predlog da za mandatara imenuje lidera Demosa Miodraga Lekića, i tu biti veoma odgovoran prema Ustavu.

„Kao što znate, moje obrazloženje zbog čega nijesam prihvatio zakašnjeli predlog, da Lekić bude mandatar za sastav vlade, je i dalje aktuelno“, istakao je Đukanović.

On je rekao da Ustav propisuje rok od 30 dana u kojem je predsjednik u obavezi da obavi konsultacije sa parlamentarnim partijama i da je, na bazi nedvosmisleno utvrđenog saznanja da postoji spremnost parlamentarne većine da podrži predloženog kandidata, obaveza predsjednika da tog kandidata proglasi mandatarom i da mu vrijeme od 90 dana za sastav vlade.

Kako je kazao, pošto nije bilo tako, onda je iskoristio drugu ustavnu mogućnost i predložio skraćenje mandata Skupštini, da bi nakon toga raspisao prijevremene parlamentarne izbore.

Đukanović je podsjetio da je ta inicijativa bila upućena parlamentu i da je parlamentarna većina odbila.

„Tako da, u međuvremenu, još živimo taj institucionalni vakum gdje imamo parlamentarnu većinu koja je propustila priliku da izabere Vladu, ali je to očigledno mnogo ne pogađa jer jedino vodi računa da što je moguće duže produži svoj mandat“, rekao je Đukanović.

On smatra da bi formiranje još jedne Vlade bio novi neuspješan pokušaj parlamentarne većine formirane nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine.

Đukanović je kazao da su u međuvremenu bila dva pokušaja – dvije Vlade koje su izgubile povjerenje u parlamentu, i da je većina od 30. avgusta propustila priliku da formira treću.

„Sada, nakon izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku, zakonodavne aktivnosti koja je naišla na osudu i domaće i međunarodne stručne javnosti, pokušavaju da naprave konstukciju putem koje bi izabrali Vladu po svojoj mjeri“, ocijenio je Đukanović.

On smatra da bi to bio potpuno promašen pokušaj zato što je veoma očigledno, iz mnogo primjera, da je nepostojana parlamentarna većina veoma fluidna, nepouzdana i da se zapravo vodi nekim trenutnim i dnevnim političkim interesima.

On je naglasio da je parlamentarnoj većini jedini kohezivni faktor revanšizam u odnosu na prethodnu vlast, i da to svakako nije dovoljno za bilo šta dobro što treba napraviti u interesu države.

„Zato ne mislim da takva većina uopšte može da izabere Vladu koja bi bila u stanju da rješava teške probleme u koje je zemlja u međuvremenu ušla“, istakao je Đukanović.

On je rekao da je, sa druge strane, usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku uslovilo da dođe do oštrog sukobljavanja crnogorske parlamentarne većine i njene izvršne vlasti sa međunarodnom zajednicom, prije svega, sa najbližim međunarodnim partnerom – EU.

Đukanović je dodao da se plaši da tako izabrana Vlada ne može računati na bilo kakvo partnerstvo i saradnju sa evropskim institucijama i sa bilo kojom članicom EU.

„Zato mislim da bi to bio svakako neuspješan pokušaj i da bi vodio daljem gubljenju vremena i ruiniranju sistema u Crnoj Gori“, rekao je Đukanović.

On je kazao da očekuje slične situacije kao što je odlaganje sjednice Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).

„Za mene je potpuno logično da, ako imate Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, ako ste ušli u proces pregovora, ako dnevno ponavljate želju da budete dio EU i svjesni ste pravila kako se postaje dio te prestižne zajednice, morate biti potpuno usaglašeni sa zakonodavstvom Unije“, naveo je Đukanović.

On je dodao da je potpuno jasno da se mora računati na sugestije i primjedbe onih koji su već u toj zajednici, koji ne samo da vode politiku, nego uspostavljaju standarde za proširenje te zajednice.

Đukanović smatra da je prva reakcija, otkazivanje POSP-a, samo nagovještaj jasnog stava, koji EU zauzima u odnosu na izvršnu vlast zemlje kandidata koja se, kako je kazao, bahati i pokušava da demonstrira neku vrstu apsolutne suverenosti.

„Nema više takve suverenosti, svi smo međuzavisni. Jasno je da su zemlje kandidati, ne samo u fazi pristupanja nego i sjutra kada postanu članice, zavisni od nekih pravila koja postoje i moraju se poštovati unutar te političke porodice“, dodao je Đukanović.