Connect with us

POLITIKA

IZ DF-A SVE ČEŠĆI POZIVI DA MANDAT DOBIJE ANDRIJA MANDIĆ

Đukanović predlaže novog mandatara do 19. septembra ili raspisuje izbore

„Novi mandatar biće onaj ko obezbijedi neupitnu podršku iskazanu od strane najmanje 41 poslanika, u pokušaju da sastavi novu Vladu”, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta

Novi mandatar biće onaj ko obezbijedi neupitnu podršku: Đukanović, Foto: Luka Zeković

Predsjednik Crne Gore će najkasnije u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja Vladi, saglasno Ustavom definisanim nadležnostima pokušati da predloži Skupštini mandatara za sastav Vlade, saopšteno je Vijestima iz Đukanovićevog kabineta

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović će najkasnije do 19. septembra pokušati da predloži Skupštini mandatara za sastav nove izvršne vlasti.

To su “Vijestima” saopštili iz njegovog kabineta, odgovarajući na pitanja da li će predsjednik države narednih dana pozvati lidere parlamentarnih partija na konsultacije o formiranju nove vlade i nekome ponuditi mandat.

”Predsjednik Crne Gore će pravovremeno, najkasnije u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja 43. Vladi Crne Gore, saglasno Ustavom definisanim nadležnostima, u već poznatoj i utvrđenoj proceduri, pokušati da predloži Skupštini Crne Gore mandatara za sastav Vlade. Riječju, uvažavajući vrijeme neophodno za ostvarivanje političkog dogovora, novi mandatar biće onaj ko obezbijedi neupitnu podršku iskazanu od strane najmanje 41 poslanika, u pokušaju da sastavi novu Vladu”, navodi se u odgovoru iz kabineta Đukanovića.

Vlada Dritana Abazovića srušena je u noći između 19. i 20. avgusta, a za formiranje nove za sada u parlamentu ne postoji potrebna većina. Demokrate ponavljaju da neće s Demokratskom partijom socijalista (DPS), Demokratski front (DF) takođe, dok GP URA i Socijalistička narodna partija (SNP) neće s Demokratama. DPS s bivšim dugogodišnjim koalicionim partnerima takođe nema 41 glas za izbor vlade.

U slučaju odsustva parlamentarne većine za izbor nove izvršne vlasti, Đukanoviću ostaje obaveza po Ustavu Crne Gore da raspiše prijevremene parlamentarne izbore.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Đukanović će uskoro pozvati lidere parlamentarnih partija na razgovor i predložiti im da, ako ne mogu da se dogovore oko mandatara, raspiše vanredne parlamentarne izbore.

Iz Demokratskog fronta javno je zatraženo da mandat za sastav nove vlade dobije Andrija Mandić, jer je ta koalicija osvojila najviše mandata na i izborima 2020.

Potpredsjednica Nove i poslanica DF-a Simonida Kordić, juče je ponovila da je logično da iz te partije bude delegiran i premijer, te da bi to trebalo da bude predsjednik Nove Andrija Mandić.

”Logično je da iz DF-a bude delegiran i premijer”: Mandić foto: Boris Pejović

Na pitanje da li je za predsjednika države prihvatljivo da mandat za sastav vlade da Mandiću, s obzirom na to da taj savez zastupa proruske stavove, iz kabineta Đukanovića nijesu odgovorili.

S obzirom na to da Ustavom nijesu definisani rokovi za predlaganje mandatara nakon izglasavanja nepovjerenja vladi, predsjednik države je u slučaju Vlade Dritana Abazovića postupio kao u situaciji nakon izbora, kad Skupštini predlaže mandatara u roku od 30 dana od njenog konstituisanja (član 103 Ustava).

To je, međutim, jedan broj pravnika ocijenio neustavnim.

Za nepovjerene Vladi Dritana Abazovića glasalo je 50 poslanika. Uz podnosioce inicijative za izglasavanje nepovjerenja, Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokrate, Socijaldemokratsku partiju (SDP), Liberalnu partiju i Demokratsku uniju Albanaca, za pad Vlade glasali su i poslanici Demokrata, Bošnjačke stranke (BS), Prave i Ujedinjene Crne Gore.

Vlada je trajala samo 113 dana, i osim Abazovićevog GP URA, činili su je SDP, SNP, CIVIS i stranke manjinskih naroda. Parlamentarnu podršku, bez učešća, davao joj je DPS.

Abazovićev kabinet nastavlja da radi u tehničkom mandatu do izbora nove vlade.

Međunarodni partneri sugerišu da na čelu vlade bude nestranačka ličnost, s obzirom na nemogućnost postizanja dogovora među partijama, rekli su ranije sagovornici Vijesti.

Simonida Kordić juče je ponovila da je važno vidjeti “da li postoji neka vrsta dogovora oko formiranja političke vlade između onih koji su nedavno srušili”.

”Ako je to slučaj, onda imamo jednu potpuno novu političku stvarnost, ako nije onda je neophodno da se one snage koje su činile parlamentarnu većinu 30. avgusta decidno izjasne da neće praviti vladu, niti bilo kakve aranžmane sa DPS-om… Što se tiče Demokratskog fronta, mi smo jedina politička snaga koja nije imala nikakav aranžman sa DPS-om i u potpunosti smo spremni da se direktno o tome odredimo. U tom slučaju, DF bi mogao da inicira razgovore sa ciljem izlaska iz krize”, poručila je Kordić.

Poslanica Demokrata Tamara Vujović odgovorila je da “cijela Crna Gora zna da je jedino Nova srpska demokratija iz cijele parlamentarne većine zajedno sa SNP i URA srušila prethodnu vlast, a onda zajedno sa DPS formirala – DPS Vladu”.

“Tako da se jednostavno i tačno može zaključiti da su Demokrate za samo sedam godina srušile dvije DPS Vlade 41. i 43, a NSD za 20 godina postojanja samo svoju 42. Vladu”, navela je Vujović u saopštenju.

Odlazeći premijer Dritan Abazović u četvrtak je, odgovarajući na pitanje novinara da li će, ako dođe do dogovora pobjednika izbora iz avgusta 2020, podržati da mandatar za sastav nove vlade bude Mandić, Abazović je kazao da se na sastanku nije govorilo o imenima. Tokom skupštinskog zasjedanja 19. avgusta na kojem je oborena Vlada, održan je sastanak lidera “stare većine” u pokušaju da se postigne dogovor.

”Ja bih želio prvo da vidim da li ova nova većina ima mogućnost da se sastavi Vlada. Ako nemaju tu mogućnost, onda dozvolite da možemo da otvorimo drugi vid političkog dijaloga, a ja ne bih licitirao sa imenima”, rekao je Abazović.

On je naveo da je Mandić rekao da ako bi došlo do rekonstrukcije poslanici Nove srpske demokratije ne bi bili dio Vlade.

Lekić: Izaći iz neozbiljnosti i preuzeti odgovornost

Poslanik i lider Demosa Miodrag Lekić saopštio je juče da između opcije da “problematičan svijet vrha prethodne vlasti sa poslovno-kriminalnim klijentima” uvuče crnogorsko društvo u novi krug propadanja ili da se snage alternative, nakon izgubljene dvije godine, ozbiljno konstituišu – Demos se zalaže za drugu, jedino odgovornu javnu opciju.

foto: Luka Zeković

”Umjesto novih krugova izigravanja volje građana na izborima 30. avgusta 2020. doći, makar u posljednji čas, do svijesti o dramatičnom trenutku zemlje. Izaći iz vrtloga neozbiljnosti, između ostalog dnevnom inflacijom riječi i poplavom partijskih saopštenja. I preuzeti odgovornost”, naveo je Lekić.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU

Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“

Ibrahimović, Foto: Vlada Crne Gore

Lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović je rekao u emisiji Načisto na TV Vijesti da su u 44. Vladu „ušli samostalno“, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.

„Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli“.

Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“.

„Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku – 100 odsto za EU“.

Upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje „dobri politički trgovci“ odgovorio:

„Ne bih to tako gledao… Nama niko ništa nije poklonio, nijesmo trgovali, već je cijena da ova partija može pomoći da zemlja u što kraćem periodu postane punopravna članica EU. Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava – mogu vam reći i da nisam. Bošnjačka stranka ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi….“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin

„Sigurni budite da će to biti tako“, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Foto: Screenshot/RTCG

Druga dionica izgradnje autoputa je itekako važna incvesticija za Crnu Goru, poslije koje će Andrijevica doživjeti renesansu, kao Kolašin, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

„Sigurni budite da će to biti tako. Kao što je Kolašin doživio renesansu. Brže će se stići do Andrijevice autoputem iz Podgorice, nego iz Nikšića do glavnog grada. Sjever je ionako bio više posjećen od primorja što se tiče turista“, rekao je Joković u emisiji „Budimo budni-Pitajte Vladu“ na TVCG, prenosi Portal RTCG.

Govoreći o agrobudžetu, Joković je kazao da će u 2025. godini biti najveći budžet za poljoprivrednike.

„Proizvođače interesuje ekonomska isplativost i da ne vidi sebe. Znam da nije lako baviti se poljoprivredom, a subvencije i pomoć da bi imali stabilnost i sigurnost. Problem je velika migracija stanovništva sa sjevera, a popis je sve pokazao“, dodao je on.

Upitan da prokomentariše problem oko šumarske mafije i da li su tačni podaci da se nelegalnom sječom zarađuje i do 100 miliona eura godišnje, Joković je kazao da mafija definitivno postoji, ali da se često „mnogi igraju sa ciframa i brojkama“.

„Uprava za šume je u velikoj mjeri uticala da se smanji nelegalna sječa, iako imaju ograničan broj zaposlenih i nedostatak mladih ljudi koji žele da rade te poslove. U Upravi za šume preko 50 odsto ljudi sljedeće godine ide u penziju. Organi treba da rade svoj posao, ali ipak mislim da se cifre o milijardama eura dramatizuju“, tvrdi Joković.

Joković je kazao da će aktuelna Vlada do 2030. godine izgraditi najveći broj infrastrukturnih projekata do 2030. godine.

Komentarisao je i izbore u Budvi za TVCG.

„Nakon izbora svi smo ostali na istom. Bili izbori – ponovili se, ista meta – isto odstojanje“, zaključio je Joković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!

„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću

Foto: Screenshot

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je danas u Skupštini Crne Gore da je za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i da institucije i bezbjednosni sektor nijesu reagovali.

Na to je burno reagovao poslanik Demokratske Crne Gore, partije koja vodi bezbjednosni sektor, Momčilo Leković, poručujući Zirojeviću „sram te bilo“.

„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću.

Prethodno je poslanik Pokreta Evropa sad Seid Hadžić osudio izjave pojedinaca sa jučerašnjeg protesta u Vraneškoj dolini koje ubistvo brata i sestre Madžgalj dovode u vezu sa vjerskom pripadnošću osumnjičenog Alije Balijagića.

„Svjedoci smo snimka koji kruži mrežama i koji ima elemente krivičnog djela širenja panike i lažnih vijesti. Želim osuditi takve i slične izjave i pozvati organe da osude takva djela“, kazao je Hadžić.

Zirojević je rekao da korjeni ove izjave dolaze iz Srbije, od Aleksandra Vučića.

„Tu izjavu nadležni su prećutali, zbog toga danas imamo ovakvo viđenje stvari“, kazao je Zirojević.

Vučić je početkom novembra rekao da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo Alija Balijagić „ekstremni, radikalni islamista“ i da je moguće da je to uradio jer je u kući ubijenih vidio ikone.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije