Connect with us

POLITIKA

IZ DF-A SVE ČEŠĆI POZIVI DA MANDAT DOBIJE ANDRIJA MANDIĆ

Đukanović predlaže novog mandatara do 19. septembra ili raspisuje izbore

„Novi mandatar biće onaj ko obezbijedi neupitnu podršku iskazanu od strane najmanje 41 poslanika, u pokušaju da sastavi novu Vladu”, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta

Novi mandatar biće onaj ko obezbijedi neupitnu podršku: Đukanović, Foto: Luka Zeković

Predsjednik Crne Gore će najkasnije u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja Vladi, saglasno Ustavom definisanim nadležnostima pokušati da predloži Skupštini mandatara za sastav Vlade, saopšteno je Vijestima iz Đukanovićevog kabineta

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović će najkasnije do 19. septembra pokušati da predloži Skupštini mandatara za sastav nove izvršne vlasti.

To su “Vijestima” saopštili iz njegovog kabineta, odgovarajući na pitanja da li će predsjednik države narednih dana pozvati lidere parlamentarnih partija na konsultacije o formiranju nove vlade i nekome ponuditi mandat.

”Predsjednik Crne Gore će pravovremeno, najkasnije u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja 43. Vladi Crne Gore, saglasno Ustavom definisanim nadležnostima, u već poznatoj i utvrđenoj proceduri, pokušati da predloži Skupštini Crne Gore mandatara za sastav Vlade. Riječju, uvažavajući vrijeme neophodno za ostvarivanje političkog dogovora, novi mandatar biće onaj ko obezbijedi neupitnu podršku iskazanu od strane najmanje 41 poslanika, u pokušaju da sastavi novu Vladu”, navodi se u odgovoru iz kabineta Đukanovića.

Vlada Dritana Abazovića srušena je u noći između 19. i 20. avgusta, a za formiranje nove za sada u parlamentu ne postoji potrebna većina. Demokrate ponavljaju da neće s Demokratskom partijom socijalista (DPS), Demokratski front (DF) takođe, dok GP URA i Socijalistička narodna partija (SNP) neće s Demokratama. DPS s bivšim dugogodišnjim koalicionim partnerima takođe nema 41 glas za izbor vlade.

U slučaju odsustva parlamentarne većine za izbor nove izvršne vlasti, Đukanoviću ostaje obaveza po Ustavu Crne Gore da raspiše prijevremene parlamentarne izbore.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Đukanović će uskoro pozvati lidere parlamentarnih partija na razgovor i predložiti im da, ako ne mogu da se dogovore oko mandatara, raspiše vanredne parlamentarne izbore.

Iz Demokratskog fronta javno je zatraženo da mandat za sastav nove vlade dobije Andrija Mandić, jer je ta koalicija osvojila najviše mandata na i izborima 2020.

Potpredsjednica Nove i poslanica DF-a Simonida Kordić, juče je ponovila da je logično da iz te partije bude delegiran i premijer, te da bi to trebalo da bude predsjednik Nove Andrija Mandić.

”Logično je da iz DF-a bude delegiran i premijer”: Mandić foto: Boris Pejović

Na pitanje da li je za predsjednika države prihvatljivo da mandat za sastav vlade da Mandiću, s obzirom na to da taj savez zastupa proruske stavove, iz kabineta Đukanovića nijesu odgovorili.

S obzirom na to da Ustavom nijesu definisani rokovi za predlaganje mandatara nakon izglasavanja nepovjerenja vladi, predsjednik države je u slučaju Vlade Dritana Abazovića postupio kao u situaciji nakon izbora, kad Skupštini predlaže mandatara u roku od 30 dana od njenog konstituisanja (član 103 Ustava).

To je, međutim, jedan broj pravnika ocijenio neustavnim.

Za nepovjerene Vladi Dritana Abazovića glasalo je 50 poslanika. Uz podnosioce inicijative za izglasavanje nepovjerenja, Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokrate, Socijaldemokratsku partiju (SDP), Liberalnu partiju i Demokratsku uniju Albanaca, za pad Vlade glasali su i poslanici Demokrata, Bošnjačke stranke (BS), Prave i Ujedinjene Crne Gore.

Vlada je trajala samo 113 dana, i osim Abazovićevog GP URA, činili su je SDP, SNP, CIVIS i stranke manjinskih naroda. Parlamentarnu podršku, bez učešća, davao joj je DPS.

Abazovićev kabinet nastavlja da radi u tehničkom mandatu do izbora nove vlade.

Međunarodni partneri sugerišu da na čelu vlade bude nestranačka ličnost, s obzirom na nemogućnost postizanja dogovora među partijama, rekli su ranije sagovornici Vijesti.

Simonida Kordić juče je ponovila da je važno vidjeti “da li postoji neka vrsta dogovora oko formiranja političke vlade između onih koji su nedavno srušili”.

”Ako je to slučaj, onda imamo jednu potpuno novu političku stvarnost, ako nije onda je neophodno da se one snage koje su činile parlamentarnu većinu 30. avgusta decidno izjasne da neće praviti vladu, niti bilo kakve aranžmane sa DPS-om… Što se tiče Demokratskog fronta, mi smo jedina politička snaga koja nije imala nikakav aranžman sa DPS-om i u potpunosti smo spremni da se direktno o tome odredimo. U tom slučaju, DF bi mogao da inicira razgovore sa ciljem izlaska iz krize”, poručila je Kordić.

Poslanica Demokrata Tamara Vujović odgovorila je da “cijela Crna Gora zna da je jedino Nova srpska demokratija iz cijele parlamentarne većine zajedno sa SNP i URA srušila prethodnu vlast, a onda zajedno sa DPS formirala – DPS Vladu”.

“Tako da se jednostavno i tačno može zaključiti da su Demokrate za samo sedam godina srušile dvije DPS Vlade 41. i 43, a NSD za 20 godina postojanja samo svoju 42. Vladu”, navela je Vujović u saopštenju.

Odlazeći premijer Dritan Abazović u četvrtak je, odgovarajući na pitanje novinara da li će, ako dođe do dogovora pobjednika izbora iz avgusta 2020, podržati da mandatar za sastav nove vlade bude Mandić, Abazović je kazao da se na sastanku nije govorilo o imenima. Tokom skupštinskog zasjedanja 19. avgusta na kojem je oborena Vlada, održan je sastanak lidera “stare većine” u pokušaju da se postigne dogovor.

”Ja bih želio prvo da vidim da li ova nova većina ima mogućnost da se sastavi Vlada. Ako nemaju tu mogućnost, onda dozvolite da možemo da otvorimo drugi vid političkog dijaloga, a ja ne bih licitirao sa imenima”, rekao je Abazović.

On je naveo da je Mandić rekao da ako bi došlo do rekonstrukcije poslanici Nove srpske demokratije ne bi bili dio Vlade.

Lekić: Izaći iz neozbiljnosti i preuzeti odgovornost

Poslanik i lider Demosa Miodrag Lekić saopštio je juče da između opcije da “problematičan svijet vrha prethodne vlasti sa poslovno-kriminalnim klijentima” uvuče crnogorsko društvo u novi krug propadanja ili da se snage alternative, nakon izgubljene dvije godine, ozbiljno konstituišu – Demos se zalaže za drugu, jedino odgovornu javnu opciju.

foto: Luka Zeković

”Umjesto novih krugova izigravanja volje građana na izborima 30. avgusta 2020. doći, makar u posljednji čas, do svijesti o dramatičnom trenutku zemlje. Izaći iz vrtloga neozbiljnosti, između ostalog dnevnom inflacijom riječi i poplavom partijskih saopštenja. I preuzeti odgovornost”, naveo je Lekić.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja

SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.

Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.

Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.

– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.

Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.

Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.

Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet

„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.

„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.

Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.

„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.

Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.

„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.

U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.

Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.

„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.

Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.

Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.

Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

PES napušta vlast u Pljevljima

Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Foto: Mara Babović/Pobjeda

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.

Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.

„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.

Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.

„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.

Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.

„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije