Connect with us

POLITIKA

Mandić i Knežević podržali Dodika: Srbima u Crnoj Gori nikako ne može biti bliže Sarajevo nego Banjaluka

„Srbi iz Crne Gore su zajedno sa Srbima iz Srpske i kada je teško. Ne sumnjam da će Dodik politikom koja zove na razgovore drugu stranu, politikom koja poštuje demokratiju, dovesti do cilja da sve strane budu zadovoljne, a nama je najvažnije da bude zadovoljna Republika Srpska. Važno je da smo podržali mir, suživot i zajedništvo“, poručio je Mandić

Trebamo da nađemo mir i stabilnosti na svim područjima gdje živi srpski narod, rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, prenosi Radio televizija Republike Srpske (RTRS).

Mandić je to rekao na konfereniciji za novinare u Palati Republike u Banjaluci sa predsjednikom bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom, predsjednikom Demokratske narodne partije (DNP) i poslanikom Skupštini Crne Gore Milanom Kneževićem i predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske Nenadom Stevandićem.

Mandić je istakao da su Srbi iz Crne Gore zajedno sa Srbima iz Srpske i kada je teško.

„Ne sumnjam da će Dodik politikom koja zove na razgovore drugu stranu, politikom koja poštuje demokratiju, dovesti do cilja da sve strane budu zadovoljne, a nama je najvažnije da bude zadovoljna Republika Srpska. Važno je da smo podržali mir, suživot i zajedništvo“, poručio je Mandić.

Knežević je na istoj pres konferenciji rekao je da je presuda kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i kojom mu je na šest godina zabranjeno političko djelovanje sramna, te da je cilj presude da se on eliminiše iz političkog života zbog njegovih jasnih stavova koju zagovara i većina srpskog naroda.

„To je pucanj u Dejtonski sporazum“, poručio je Knežević.

Naglasio je da Srbima u Crnoj Gori nikako ne može biti bliže Sarajevo nego Banjaluka.

Kako Knežević dodaje, u novembru 2016. godine pokrenuta je institucionalna i medijska hajka protiv Mandića i njega, gdje su optuženi da su u njihovim političkim govorima na mitinzima Demokratskog fronta (DF) promovisali ideju objedinjavanja Srba i pravoslavaca.

„Ta kampanja je rezultirala sramnom optužnicom, nakon čega smo Mandić i ja bili prvostepeno presuđeni na pet godina zatvora. Tada te 2016. godine mnogi su bježali od nas, kao da smo gubavi, pokazivali prstom sa bezbjedne distance, nisu htjeli da nam pruže podršku. Prvi koji nas je pozvao i podržao bio je predsjednik Milorad Dodik. Mi smo mu i tada i sada neizmjerno zahvalni. Upravo ta matrica političkog djelovanja koja je svoju prvu institucionalnu presudu imala u slučaju Andrije Mandića i mene, nastavila se kroz ovu sramnu presudu predsjedniku Dodiku koja ima za cilj njegovo eliminisanje iz političkog života zbog njegovih jasnih stavova koji korespondiraju sa većinom srpskog naroda gdje god da živio“, rekao je Knežević.

Dodik je na istoj konfereniciji za novinare, nakon sastanka sa Mandićem i Kneževićem rekao da je važno „da pokažemo da smo sabrani i da se borimo za politiku koju zastupamo, kako u Srpskoj, Crnoj Gori tako i u Srbiji“.

On je naglasio da je velika pobjeda ove generacije političara odbacivanje teritorijalnih prefiksa ispred riječi Srbin.

„Mi smo Srbi, gdje god živjeli. Nismo bosanski, kosovski, crnogorski. Može se reći Srbi iz BiH, ali ne može bosanski Srbi“, istakao je Dodik.

On ja naveo da je od velike važnosti razumijevanje koje Mandić i Knežević imaju za narod u Srpskoj.

„Važno je da se mi dobro rauzmijemo, Srbi imaju pravo na svoj identitet, svoje okupljanje, da razmišljaju i sanjaju svoje političke snove, da kažu da nisu za rat i ne žele nikome ništa loše, ali da ne damo da neko vrši torturu nad nama“, napominje Dodik.

Kada je riječ o Danu nezavisnosti BiH (1. mart), Dodik je istakao da ne mogu Republici Srpskoj da nametnu taj praznik, kao što ne mogu ni da im zabrane da slave 9. januar.

„Pored svega tog, mi želimo s njima da razgovaramo“, istakao je Dodik.

On je još jednom pozvao političko Sarajevo na primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„Mi smo u Dejtonu dobili pravo na Srpsku. Vi svojim ponašanjem nas vodite van BiH. Zaboravite na (bivšeg američkog ambsadora u BiH Majkla) Marfija“, dodao je Dodik.

Kako on navodi, Republika Srpska podržava teritorijalni integritet, u skladu sa Ustavom.

Dodiku je 26. februara izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Dodik je tada proglašen krivim pred Sudom BiH.

Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS, koje je visoki predstavnik prethodno poništio. Riječ je o zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji RS.

Mandić je presudu Dodiku okarakterisao kao „antidemokratski čin i pokušaj da se putem sile nekome onemogući da se bavi politikom“, a Knežević kao „pucanj u Dejtonski sporazum“.

BONUS VIDEO:

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije