Bivši predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista Milo Đukanović kazao je da su litije bile kleronacionalistička kontrarevolucija.

On je gostujući na TV Al Džazira kazao da je ta revolucija imala za cilj da revidira karakter države.

„Umjesto da Crna Gora bude građanska da se učini nacionalnom, srpskom državom, da je preobrati u teokratsku državu i da je od prozapadne države napravi proruskom. U finalu, ta revolucija je imala za cilj da nezavisnu državu učini dijelom srpskog sveta“, rekao je Đukanović.

Đukanović je kazao da nakon skoro pet godina od smjene vlasti, sadašnja većina svoje nečinjenje pravda politikom prethodne vlasti, što je kakao je ocijenio, komično. Kazao je da je projekat Otvoreni Balkan bio pokušaj institucionalizacije dominacije Srbije i Albanije na Balkanu.

Đukanović je rekao i da se u Crnoj Gori osjeća sigurno.

„Osjećam se srećno što sam dio generacije koja je povratili Crnoj Gori istorijski zasluženu državu“, rekao je on.

Zabrinut je nakon tragičnih događaja na Cetinju.

„Sistem bezbjednosti je u nestajanju. Saosjećam sa porodicama žrtva. Zalažem se da se svi pojedinačno preispitamo i pristupimo promjenama koje će nam obezbijediti stabilnost“, kazao je on.

Govoreći o novom predsjedniku SAD Donaldu Trampu, Đukanović je rekao da bi se Evropa mogla naći na suprotstavljenoj strani Americi.

„Važno je da se pažljivo odnosimo prema evroatlantskom partnerstvu“, poručio je Đukanović.

Dodao je da je stanje u svim državama Zapadnog Balkana danas lošije nego što je to bio slučaj 2013. godine.

Na pitanje kakav je odnos zapadne politike prema Zapadnom Balkanu, rekao je da je ta politika bila proruska zadnjih godina.

„Ta politika je duvala vjetar u leđa srpskom svetu, a to je isto kao i ruski svijet. Tu politiku je kreirao Stejt dipartment, a Evropa je samo slijedila“, kazao je on.

Primarni ciljevi su bili da odvoje Srbiju od Rusije, naveo je Đukanović i dodao da niti je Srbija danas dalje od Rusije nego što je tada bila niti se išta uradilo po pitanju Kosova.

Komentarišući koliko su jake snage srpskog sveta u Crnoj Gori i susjedstvu, Đukanović je kazao da je Rusija osjetila prostor da se umiješa.

„Zapadni Balkan je povoljno područje za atakovanje. Nametnuli su se nacionalisti i oni koji su ih podržavali. To je izazov i za Crnu Goru i BiH. Politika velikosrpskog nacionalizma danas ima većinu u Crnoj Gori“, istakao je Đukanović.

Na javni poziv za zapošljavanje policijskih službenika danas do 15 časova prijavilo je 547 kandidata.

„Ovaj izuzetno dobar odziv, pokazuje da mladi ljudi u Crnoj Gori prepoznaju vrijednost i važnost policijske profesije, razumiju njenu odgovornost i žele biti dio sistema koji svakodnevno brine o bezbjednosti i pravnom poretku naše zemlje. Ovakav odziv je i odraz povjerenja u Ministarstvo unutrašnjih poslova i reforme koje odlučno sprovodimo, kako u smislu odlučnog procesa oslobađanja policije od kompromitovanih kadrova i nedozvoljenih uticaja, tako i u smislu stvaranja boljih uslova za rad policijskih službenika“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

On je rekao da je za prijavu ostalo još šest dana.

„Policijski službenik nije samo oslonac društva – on je zaštitnik zakona i neko ko svojim radom gradi povjerenje građana i doprinosi jačanju stabilnosti i sigurnosti Crne Gore. Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje posvećeno jačanju kapaciteta policije, unapređenju uslova rada i stvaranju snažnog, modernog i efikasnog sistema bezbjednosti“, piše u saopštenju.

Poništavanje neustavne odluke o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda i omogućavanje održavanja sjednice u Budvi jedini je način da parlamentarni život profunkcioniše, kazao je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza, Damir Šehović.

Premijer Milojko Spajić pozvao je parlament da koliko je sjutra usvoji budžet.

Šehović je u reagovanju na mreži X naveo da je političku i institucionalnu krizu izazvala vlast kada je odlučila da uruši ustavni i demokratski poredak države.

„Prvi korak u tom pravcu bilo je nezakonito preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda od strane Ustavnog odbora, zarad političkog obračuna s jednom sutkinjom, kojoj je, mimo višedecenijske prakse, konstatovan prestanak mandata”, istakao je Šehović.

On je rekao da Spajić nije reagovao ni na dešavanja u Budvi.

„Drugi korak bila je premijerova pasivnost pred sramotnim dešavanjima u budvanskom parlamentu, gdje je grupa privatnih lica izvršila klasičan upad u lokalni parlament i nasilno spriječila konstituisanje skupštine i izbor nove vlasti, samo zato što im politički ishod nije odgovarao”, naveo je Šehović.

On je ukazao na stav opozicije o načinu izlaska iz krize.

„Ako je premijer zaista zabrinut zbog neusvajanja budžeta, upućujemo ga na jedinstveni stav opozicije o načinu izlaska iz krize, čija je suština poništenje neustavne odluke i omogućavanje održavanja sjednice u Budvi, što mu je, inače, zakonska obaveza”, rekao je Šehović.

To je, kako je naveo, najbrži, ali i jedini način da parlamentarni život profunkcioniše.

Prema riječima Šehovića, na potezu je vlast.

„Dakle, vlast je na potezu, ne opozicija. Mi smo svoje rekli i od rečenog nećemo odustati. I Spajić i naši međunarodni partneri to znaju”, zaključio je Šehović.