Connect with us

EKONOMIJA

MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA I TURIZMA

Đurović: Turistička sezona je bolja od prethodne

Biznismen Miodrag Davidović na korak je od kupovine većeg dijela nikšićke Željezare dok bi država učestvovala u vlasničkom dijelu, potvrdio je za TVCG ministar Đurović

Đurović, Foto: Gov.me

Uprkos ocjenama da turistička sezona nije dobra, brojke pokazuju drugačije – da je bolja od prethodne, a ne odudara od rekordne 2019. godine, tvrdi u razgovoru za Televiziju Crne Gore ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

Uprkos tome što je veliki broj negativnih komentara o turističkoj sezonii i čuje se da su plaže prazne, da nema tolikog broja turista, brojke, kaže Đurović, govore da na današnji dan imamo 141.784 turista u Crnoj Gori.

„To je više nego prošle godine, a u odnosu na rekordnu 2019.godinu to je samo nekih 16 odsto manje. Ako uzmemo u obzir da imamo rat na području Evrope, da su se otvorila druga tržišta – aktivna Grčka, briljantna Hrvatska, Egipat, Tunis, to uopšte nije loš rezultat. Svi gradovi, dakle, od 2021. su bolji, osim Budve, a sada upoređujem sa 2019, kao dobar parametar, a to je da su svi gradovi tu na 90-99 odsto, Tivat bolji od 2019., Kolašin, imate Podgoricu, koja je 40 odsto bolja“, pojašnjava Đurović.

On je kazao da prvi put imamo ravnomjerno raspoređene turiste, što je dobra stvar.

„Prvi put imamo aktivan sjever Crne Gore, što nas raduje i pokazuje da je dobra strategija Vlade da se razvija i da se ulaže u sjever Crne Gore, a to ću vam reći i primjerom da je Žabljak 30 odsto bolji nego 2019. godine. Dakle, ne prošlu, nego 2019, rekordnu godinu“, kazao je ministar.

„Nazire se rješenje za Željezaru, idemo korak po korak“

Biznismen Miodrag Davidović na korak je od kupovine većeg dijela nikšićke Željezare dok bi država učestvovala u vlasničkom dijelu, potvrdio je za TVCG ministar Đurović. No, kaže, Davidović traži da mu se dozvole alternativni načini proizvodnje električne energije, jer sa trenutnim cijenama Željezara ne bi mogla biti rentabilna.

„Imamo zahtjev od Davidovića da mu se omoguće alternativni izvori električne energije. Davidović je imao sastanke sa ministarkom ekologije, urbanizma Anom Novaković Đurović, sa predstavnicima CEGES-a, EPCG, Ministarstvom kapitalnih investicija, ne može to preko noći, to je sad jedan proces, ali, u svakom slučaju, idemo korak po korak“, naglašava Đurović.

Za Željezaru se dakle, i nazire rješenje, a ministar poručuje da treba biti obazriv.

„Onoga trenutka kada se uplati novac, kada Vlada i gospodin Davidović uplate pare Toščeliku i bude konkretizovan taj ugovor, možemo tada da pričamo. Do sada…znate, to je posao, to je privatnik, ne znate šta može tu da se desi. Ali, zasad ide nekim svojim dobrim tokom“, poručuje Đurović.

Što se tiče arbitraže oko hotela Aman na Svetom Stefanu, Đurović je kazao da se radi na tome.

„Dosta je teško, sam taj ugovor kada je napravljen, mislim da nije baš najsrećnije napravljen, da je bilo dosta onoga ‘lako ćemo i sredićemo’, a da nije stavljeno na papir. Pokušavamo da nađemo određeni kompromis. Vi znate da je taj proces završio na arbitraži u Londonu, sama ta arbitraža ima određene svoje zahtjeve, kako finansijske, tako i od strane države, naravno, i sa druge strane, tako ima i određene svoje rokove da se arbitraža završi i mi se nadamo da će biti u našu korist. Ali, moram da kažem da, s ove tačke gledišta i sa ove vremenske distance, mislim da svi gubimo. I operater i država. Želim da se nađe neko kompromisno rješenje“, istakao je ministar.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Zahvaljujući amandmanima Demokrata u Beranama će biti asfaltirano 32,1 km puteva: Investicija vrijedna 2,6 miliona eura

Predloženim amandmanima obuhvaćeno je ulaganje u ključne putne pravce u Beranama

Berane, Foto: Visit Berane

Amandmanskim djelovanjem poslanice Demokrata Anđele Vojinović, na predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ukoliko isti bude prihvaćen, Berane će uskoro dobiti savremeniju putnu infrastrukturu kroz realizaciju ključnih projekata, ukupne dužine 32,1 km, uz ulaganje od čak 2,6 miliona eura, saopšteno je iz te partije.

Kako su kazali, predloženim amandmanima obuhvaćeno je ulaganje u ključne putne pravce u Beranama i to asfaltiranje glavnog kružnog puta Šekular – Berane u dužini od 14 km, za šta će biti izdvojeno 1,134,000 eura.

„Ovaj putni pravac, koji povezuje Rijeku Marsenića i Osnovnu školu “Vukajlo Kukalj” u dužini od 10km, kao i Zaviru i Ržanu (4 km), od vitalnog je značaja za stanovnike Šekulara, naselja koje ima čak 200 km lokalnih puteva, a posebno je važan istorijski značaj kao naselja koje je imalo status opštine“, navode iz Demokratske Crne Gore.

Takođe, predviđeno je iz asfaltiranje lokalnih puteva u Beranama u dužini od 18,1 km, sa budžetom od 1,466,100 eura.

U okviru ovog projekta biće modernizovani sljedeći putni pravci:

Lubnice: Pokrajnica (400 m), Merića mala (650 m), Gornja amala (250 m);

Pešca: Naselje “Desetka” (400 m), od kuće Stojanovića do kuće Savića (250 m);

Hareme: Od starog do novog islamskog groblja (300 m);

Vinicka: Put Rupnjača (400 m);Petnjik: Nedostajući dio puta (550 m);

Zagrad: Od kraja asfalta glavnog puta (1500 m);

Dolac: Stari Dolac, zaseok Markovina (450 m);

Štitari: Zaseok Rašće, kod Drobnjaka (350 m);

Donja Ržanica: Glavni put pored asfaltne baze i bazena Čukić (1600 m);

Crni Vrh: Put Faljevica, Parici (1200 m);

Donje Zaostro: Donje Krije – Gornje Krije (800 m);

Rudeš: Sanacija puta ka srednjovjekovnom manastiru Šudilovo (1600 m);

Kaludra: Glavni put od manastira Ćelije (1600 m);

Polica: Put Tumušić (2500 m);

Bubanje: Kaludra – Bubanje (1900 m);

Gornje Zaostro: Od crkve pored asfalta do Seoca (1400 m).

„Ovi projekti nisu samo ulaganje u infrastrukturu, već i ulaganje u kvalitet života građana, razvoj lokalnih zajednica i očuvanje njihove povezanosti sa gradom. Demokratska Crna Gora ovim djelovanjem potvrđuje svoju posvećenost građanima Berana i nastavak borbe za ravnomjeran razvoj svih sredina“, zaključuju iz te partije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Neće biti poskupljenja struje

„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer

Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.

„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.

Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.

„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Od januara skuplja struja u Crnoj Gori

Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori

Foto: Shutterstock

Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).

U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.

Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.

Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.

U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.

„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.

Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-

1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.

„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.

„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.

Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:

0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije