Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da će ispravljena verzija propratnog akta Izmjena zakona o predsjedniku sjutra biti dostavljena Predsjedniku Crne Gore na potpisivanje. Vjeruje i da će Đukanović drugi put potpisati Zakon i da neće ući u direktno kršenje Ustava.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini izmjene Zakona o predsjedniku zbog greške u nazivu ponovo izglasanog akta, saopštio je savjetnik predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja, Boris Bastijančić.

“Nije greška u Zakonu o izmjenama i dopunama zakona koji je usvojen sinoć u parlamentu, već je bila greška u propratnom aktu koja je ispravljena”, kazala je Đurović u „Intervjuu“ na TVCG.

Ispravljena verzija će, kako kaže, sjutra biti poslata predsjedniku, jer kako navodi Služba predsjednika radi kraće od Službe Skupštine Crne Gore.

“Sjutra ujutru će biti ponovo dostavljen prateći akt, jer je Zakon već dostavljen”, kazala je Đurović.

Nemoguće je, kaže, da ona kao predsjednica Skupštine povuče Zakon o predsjedniku, jer to može uraditi samo predlagač.

“Ne možemo govoriti o povlačenju. Juče je jedino moglo da se desi da Zakon ne bude izglasan drugi put”, navela je Đurović.

Mišljenje Venecijanske komisije, kako kaže, treba posmatrati u cjelosti, jer se u njemu ne posmatra pojedinačno samo Zakon o predsjedniku.

“Imam osjećaj da se izvještaj VK posmatra kao “švedski sto”, svako iz njega izvlači samo ono što mu odgovara i što se uklapa u njegove mišljenje”, kaže Đurovićeva.

Ona kaže da je VK jasno stavila do znanja da je 42. Vlada izgubila povjerenje i da nakon toga predsjednik nije predložio mandata i da je bilo neophodno naći mehanizam za iznalaženje rješenje.

Navodi i da je Zakon o predsjedniku predložen u cilju tražena deblokirajućeg mehanizma, koji je, kako navodi vrlo blizak onome što je VK predlagala 2007.

“O pitanju ustavnosti može da odlučuje jedino Ustavni sud. To da nemamo Ustavni sud VK ponavlja ja mislim bar pet puta u izvještaju napominjući da jedino Ustavni sud može da odlučuje o ustavnosti nekog akt…Najveća preporuka VK je da bi vrsta deblokirajućeg mehanizma trebalo da bude izglasana kvalifikovanom većinom, a ne prostom i to je svakako za razmišljanje”, navela je Đurović.

Juče je uz izmjene Zakona o predsjedniku usvojena i kako, kako kaže, neka vrsta instrumenta deblokirajućeg mehanizma.

Navodi i da je Zakon u proceduri po hitnom postupku i predsjednik ima tri dana da ga proglasi, a ti rokovi teku od dana usvajanja.

“Ja ne vjerujem da će Đukanović ući u direktno kršenje Ustava. Moramo biti svjesni da u proceduri već postoji jedna incijativa za ocjenu ustavnosti postupaka Đukanovića, kada nije dao mandat Lekiću, sa te strane prvo parlament, pa Ustavni sud kad bude formiran će donijeti odluku. Što se tiče proglašenja zakona, tu je Ustav jasan i to je obaveza predsjednika i ja ne mislim da će predsjednik sebi dozvoliti da uđe u direktno kršenja Ustava”, navela je Đurović.

Na pitanje da li nakon svega postoji opasnost od međunarodne izolacije Crne Gore, Đurović navodi da je interes nekih struktura da se stvori slika da je nova parlamentarna većina antievropska.

“Parlamentarna većina je jasno pokazala da želi da formira sve institucije u Crnoj Gori i da želi da Crna Gora ide naprijed ka EU”, navela je Đurović.

Đukanović da predloži Lekića

Kaže i da Miodrag Lekić ima podršku 41 poslanika da bude mandatar.

“Očekujem od Đukanovića da nakon stupanja na snagu ovog Zakona, pokrene postupak konsultacija i da nakon toga predloži Lekića za mandatara. Nakon toga postoje rokovi unutar kojih Lekić treba da predloži Skupštini sastav i program Vlade. Ja sam ubjeđena da poslije sveg ovog što smo prošli da će partije parlamentarne većine to pitanje na najbrži način riješiti”, navela je Đurović.

Danas je otkazana i sjednica Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore (POSP) u Strazburu. Kopredsjedavajući POSP-a Vladimir Bilčik je u razgovoru sa predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović otkazao je dolazak crnogorske delegacije koji je bio planiran za danas.

Đurović kaže da se u razgovoru sa Bilčikom nije postavilo pitanje Zakona o predsjedniku, nego kako navodi, ukupna dešavanja u Crnoj Gori.

“Ja tu vidim i dešavanja ispred Skupštine CG i na neizbor sudija Ustavnog suda”, navela je Đurović.

Kaže i da je parlament mjesto gdje se treba razgovarati.

“Sastanak POSP jeste prilika da i vlast i opozicija razgovaraju o svim pitanjima, pa i onim otvorenim i aktuelnim i mislim da je šteta što smo tu priluku propustili. Možda se gospodinu Bilčiku činilu da je neposredno nakon sinoćnjih dešavanja da je situacija svježa i da to treba odložiti”, navela je Đurović koja nije željela da kaže da li je možda bilo političkog uticaja na Bilčika iz Crne Gore.

Kaže i da osjeća ličnu odgovornost, što nije postignut dogovor oko izbora sudija Ustavnog suda, iako kako, dodaje nema njene formalne odgovornosti.

Smatra i da sudije Ustavnog suda moraju biti stručni, profesionalni i nezavisni pojedinci.

U opozoziciji nije bilo želje za kompromisom

Nakon svega postavlja se, kaže Đurović, sada pitanje da li svi žele da se dođe do izbora sudija Ustavnog suda.

Kompromise je nudila parlamentarna većina a, kako navodi, od opozicije nije bilo želje za kompromisom. Navodi i da je DPS u zvanično ponudio da se bira jedan sudija Ustavnog suda da se povuče Zakon o predsjedniku i ide na vanredne izbore.

“Za kompromis moraju i jedna i druga strana da naprave ustupke što se tiče parlamentarne većine bila je spremna za kompromis”, navela je Đurović.

Bilo je kaže tokom razgovora i pominja o prelaznoj ili tehničkoj vladi.

“Čak i da se sve dogovorilo oko prelazne ili koncentracione vlade pitanje se postavilo i ko će predložiti mandatara, Đukanović smatra da je on iscrpio moguć u okviru Ustava da predloži mandata… Sa te strane ovaj zakon omogućava pravi prostor za predlaganje mandata” navela je Đurović i ponovila kako parlamentarna većina očekuje od Đukanovića sada predloži Lekića.

Oko “Otvorenog Balkana” očekuje da Vlada napravi detaljnu analizu o benefitima tog eventualnog članstva. Ako Vlada zatraži da se o tome izjasni i Skupština, Đurović je kaže spremna, da tu temu stavi na dnevni red. Pitanje Otvorenog Balkana bi, kako navodi, trebalo da se gleda iz fokusa ekonomije, a ne politike.

“Vjerujem da vlada ima kapaciteta da da procjenu i u tom dijelu”, zaključila je Đurović.