Connect with us

POLITIKA

ŠEFICA PARLAMENTA

Đurović: Vjerujem da Đukanović neće prekršiti Ustav

„Ispravljena verzija propratnog akta Izmjena zakona o predsjedniku sjutra će biti dostavljena Predsjedniku Crne Gore na potpisivanje“, poručuje Đurović

Đurović

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da će ispravljena verzija propratnog akta Izmjena zakona o predsjedniku sjutra biti dostavljena Predsjedniku Crne Gore na potpisivanje. Vjeruje i da će Đukanović drugi put potpisati Zakon i da neće ući u direktno kršenje Ustava.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini izmjene Zakona o predsjedniku zbog greške u nazivu ponovo izglasanog akta, saopštio je savjetnik predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja, Boris Bastijančić.

“Nije greška u Zakonu o izmjenama i dopunama zakona koji je usvojen sinoć u parlamentu, već je bila greška u propratnom aktu koja je ispravljena”, kazala je Đurović u „Intervjuu“ na TVCG.

Ispravljena verzija će, kako kaže, sjutra biti poslata predsjedniku, jer kako navodi Služba predsjednika radi kraće od Službe Skupštine Crne Gore.

“Sjutra ujutru će biti ponovo dostavljen prateći akt, jer je Zakon već dostavljen”, kazala je Đurović.

Nemoguće je, kaže, da ona kao predsjednica Skupštine povuče Zakon o predsjedniku, jer to može uraditi samo predlagač.

“Ne možemo govoriti o povlačenju. Juče je jedino moglo da se desi da Zakon ne bude izglasan drugi put”, navela je Đurović.

Mišljenje Venecijanske komisije, kako kaže, treba posmatrati u cjelosti, jer se u njemu ne posmatra pojedinačno samo Zakon o predsjedniku.

“Imam osjećaj da se izvještaj VK posmatra kao “švedski sto”, svako iz njega izvlači samo ono što mu odgovara i što se uklapa u njegove mišljenje”, kaže Đurovićeva.

Ona kaže da je VK jasno stavila do znanja da je 42. Vlada izgubila povjerenje i da nakon toga predsjednik nije predložio mandata i da je bilo neophodno naći mehanizam za iznalaženje rješenje.

Navodi i da je Zakon o predsjedniku predložen u cilju tražena deblokirajućeg mehanizma, koji je, kako navodi vrlo blizak onome što je VK predlagala 2007.

“O pitanju ustavnosti može da odlučuje jedino Ustavni sud. To da nemamo Ustavni sud VK ponavlja ja mislim bar pet puta u izvještaju napominjući da jedino Ustavni sud može da odlučuje o ustavnosti nekog akt…Najveća preporuka VK je da bi vrsta deblokirajućeg mehanizma trebalo da bude izglasana kvalifikovanom većinom, a ne prostom i to je svakako za razmišljanje”, navela je Đurović.

Juče je uz izmjene Zakona o predsjedniku usvojena i kako, kako kaže, neka vrsta instrumenta deblokirajućeg mehanizma.

Navodi i da je Zakon u proceduri po hitnom postupku i predsjednik ima tri dana da ga proglasi, a ti rokovi teku od dana usvajanja.

“Ja ne vjerujem da će Đukanović ući u direktno kršenje Ustava. Moramo biti svjesni da u proceduri već postoji jedna incijativa za ocjenu ustavnosti postupaka Đukanovića, kada nije dao mandat Lekiću, sa te strane prvo parlament, pa Ustavni sud kad bude formiran će donijeti odluku. Što se tiče proglašenja zakona, tu je Ustav jasan i to je obaveza predsjednika i ja ne mislim da će predsjednik sebi dozvoliti da uđe u direktno kršenja Ustava”, navela je Đurović.

Na pitanje da li nakon svega postoji opasnost od međunarodne izolacije Crne Gore, Đurović navodi da je interes nekih struktura da se stvori slika da je nova parlamentarna većina antievropska.

“Parlamentarna većina je jasno pokazala da želi da formira sve institucije u Crnoj Gori i da želi da Crna Gora ide naprijed ka EU”, navela je Đurović.

Đukanović da predloži Lekića

Kaže i da Miodrag Lekić ima podršku 41 poslanika da bude mandatar.

“Očekujem od Đukanovića da nakon stupanja na snagu ovog Zakona, pokrene postupak konsultacija i da nakon toga predloži Lekića za mandatara. Nakon toga postoje rokovi unutar kojih Lekić treba da predloži Skupštini sastav i program Vlade. Ja sam ubjeđena da poslije sveg ovog što smo prošli da će partije parlamentarne većine to pitanje na najbrži način riješiti”, navela je Đurović.

Danas je otkazana i sjednica Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore (POSP) u Strazburu. Kopredsjedavajući POSP-a Vladimir Bilčik je u razgovoru sa predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović otkazao je dolazak crnogorske delegacije koji je bio planiran za danas.

Đurović kaže da se u razgovoru sa Bilčikom nije postavilo pitanje Zakona o predsjedniku, nego kako navodi, ukupna dešavanja u Crnoj Gori.

“Ja tu vidim i dešavanja ispred Skupštine CG i na neizbor sudija Ustavnog suda”, navela je Đurović.

Kaže i da je parlament mjesto gdje se treba razgovarati.

“Sastanak POSP jeste prilika da i vlast i opozicija razgovaraju o svim pitanjima, pa i onim otvorenim i aktuelnim i mislim da je šteta što smo tu priluku propustili. Možda se gospodinu Bilčiku činilu da je neposredno nakon sinoćnjih dešavanja da je situacija svježa i da to treba odložiti”, navela je Đurović koja nije željela da kaže da li je možda bilo političkog uticaja na Bilčika iz Crne Gore.

Kaže i da osjeća ličnu odgovornost, što nije postignut dogovor oko izbora sudija Ustavnog suda, iako kako, dodaje nema njene formalne odgovornosti.

Smatra i da sudije Ustavnog suda moraju biti stručni, profesionalni i nezavisni pojedinci.

U opozoziciji nije bilo želje za kompromisom

Nakon svega postavlja se, kaže Đurović, sada pitanje da li svi žele da se dođe do izbora sudija Ustavnog suda.

Kompromise je nudila parlamentarna većina a, kako navodi, od opozicije nije bilo želje za kompromisom. Navodi i da je DPS u zvanično ponudio da se bira jedan sudija Ustavnog suda da se povuče Zakon o predsjedniku i ide na vanredne izbore.

“Za kompromis moraju i jedna i druga strana da naprave ustupke što se tiče parlamentarne većine bila je spremna za kompromis”, navela je Đurović.

Bilo je kaže tokom razgovora i pominja o prelaznoj ili tehničkoj vladi.

“Čak i da se sve dogovorilo oko prelazne ili koncentracione vlade pitanje se postavilo i ko će predložiti mandatara, Đukanović smatra da je on iscrpio moguć u okviru Ustava da predloži mandata… Sa te strane ovaj zakon omogućava pravi prostor za predlaganje mandata” navela je Đurović i ponovila kako parlamentarna većina očekuje od Đukanovića sada predloži Lekića.

Oko “Otvorenog Balkana” očekuje da Vlada napravi detaljnu analizu o benefitima tog eventualnog članstva. Ako Vlada zatraži da se o tome izjasni i Skupština, Đurović je kaže spremna, da tu temu stavi na dnevni red. Pitanje Otvorenog Balkana bi, kako navodi, trebalo da se gleda iz fokusa ekonomije, a ne politike.

“Vjerujem da vlada ima kapaciteta da da procjenu i u tom dijelu”, zaključila je Đurović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije