Connect with us

BALKAN I SVIJET

TUŽIOCI PRATE TRAG

Do Kvon nakon hapšenja u CG prebacio 29 miliona vrijedne kriptovalute

Korejski tužioci pokušavaju da utvrde gdje je završila transakcija kripto sredstava

Foto: Reuters

Južnokorejski tužioci tvrde da je Do Kvon nakon hapšenja u Crnoj Gori prebacio kriptovalute vrijedne 29 miliona eura preko lažne kompanije.

Dan Seong-hana, direktor kancelarije tužioca južnog okruga u Seulu, juče je rekao da su suosnivač kompanije „Terra“ Do Kvon ili njegova filijala prenijeli vrijednu kripto imovinu, izvještava portal CoinGape.

Piše i da korejski tužioci takođe pokušavaju da utvrde gdje je završila transakcija kripto sredstava povezanih sa Luna Foundation Guard (LFG).

Seong-han je rekao i da su istrage otkrile da Do Kvon i njegove filijale još uvijek drže preko 13 miliona dolara u švajcarskoj banci Signum Bank AG. Tužioci su u Južnoj Koreji podigli optužnice protiv deset ljudi, uključujući suosnivača Terre Danijela Šina, na osnovu istrage o „Terri“.

Crnogorski tužioci ponovo su uložili žalbu na odluku suda o puštanju Do Kvona na slobodu, u predmetu falsifikovanja pasoša. Odluku o žalbi donijeće Viši sud.

Portal CoinGape podsjeća da je u fokusu javnosti posljednjih dana pismo u kojem Do Kvon navodno saopštava detalje o povezanosti sa liderom Pokreta „Evropa sad“ Milojkom Spajićem. Piše i da se Do Kvon i Spajić poznaju od 2018. godine.

Korejski državljani se u Crnoj Gori terete da su izvršili krivično djelo falsifikovanje isprave, za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca do pet godina.

Južnokorejski tužilac, koji vodi istragu o propalom kripto projektu Terra-Luna, saopštio je da osnivač te kompanije Do Kvon treba da bude izručen Seulu radi suđenja. Južna Koreja i SAD su zatražile njegovo izručenje kako bi se suočio sa optužbama u vezi s kolapsom njegove kripto imperije, vrijedne 40 milijardi dolara.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Pogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor

Navodi se da je pričinjena manja materijalna šteta

Izvor: Tanjug (Hussein Malla (STF)Ap photo)

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Rijadu (Saudijska Arabija) pogođena je sa dva drona u iranskom napadu, a u diplomatskom kompleksu izbio je i požar, ali za sada nema prijavljenih žrtava, saopštilo je saudijsko Ministarstvo odbrane.

Navodi se da je pričinjena manja materijalna šteta.

Prema izvještajima agencije Rojters, iznad Diplomatskog kvarta vidio se crni dim, dok su svjedoci prijavili snažnu eksploziju i plamen.

Saudijske vlasti i jedan izvor naveli su da je požar bio manjih razmjera.

Zgrada ambasade bila je prazna u trenutku napada i nije bilo prijava o žrtvama, prenijela je Al Džazira.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je za „NewsNation“ da će odgovor Vašingtona na napad na ambasadu „uskoro biti poznat“.

Ambasada SAD je ranije izdala upozorenje američkim državljanima u Rijadu, Džedi i Dahranu da ostanu u skloništima i izbjegavaju ambasadu do daljeg.

Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je izvela napad dronovima i raketama na američku vazdušnu bazu u oblasti Šeik Isa u Bahreinu.

Prema navodima objavljenim u iranskoj državnoj agenciji IRNA, lansirano je 20 dronova i tri rakete, uz tvrdnju da je uništen glavni komandni štab baze, bez pružanja dokaza.

Iran je naveo da su napadi deo odmazde zbog američkih i izraelskih udara na njegovu teritoriju.

Američki Stejt department takođe je naredio evakuaciju osoblja koje nije u službi hitnih intervencija i porodica u Bahreinu i Jordanu.

U saopštenju Stejt departmenta objavljenom na internetu navodi se da je odluka donijeta „zbog bezbjednosnih rizika“.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Avion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu

Let je u jednom trenutku postao najpraćeniji na sviketu, pošto ga je, kako su prenijeli mediji, uživo pratilo oko 40.000 ljudi putem sajta FlightRadar24, koji u realnom vremenu prikazuje kretanje aviona širom planete

Avion iz Dubaija za Beograd, nakon obustave letova zbog tenzija na Bliskom Istoku, prema podacima sa sajta Međunarodnog aerodroma u Dubaiju poletio je sinoć u 2.29 po lokalnom, odnosno u 23.29 po srednjeevropskom vremenu, a bio je najpraćeniji let.

Let je u jednom trenutku postao najpraćeniji na sviketu, pošto ga je, kako su prenijeli mediji, uživo pratilo oko 40.000 ljudi putem sajta FlightRadar24, koji u realnom vremenu prikazuje kretanje aviona širom planete.

Prvi avion sa srpskim državljanima iz Dubaija sletio je jutros na beogradski aerodrom u 6.21 minut, objavljeno je na sajtu Aerodroma „Nikola Tesla“.

Er Srbija u saopštenju navodi da će, kao i do sada, nastaviti da blagovremeno i transparentno informiše javnost o svim relevantnim okolnostima u vezi sa svojim poslovanjem i situacijom u vazdušnom saobraćaju, navodi se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Revolucionarna garda Irana: Ormuski moreuz zatvoren, zapalićemo svaki brod koji pokuša da prođe

Ovo bi moglo da ugrozi protok oko petine svjetske nafte i naglo podigne cijene sirove nafte, prenosi agencija Rojters

Visoki zvaničnik iranske Revolucionarne garde izjavio je da je Ormuski moreuz zatvoren i da će Iran pucati na svaki brod koji pokuša da prođe, prenijeli su iranski mediji.

Ovo je najeksplicitnije upozorenje Teherana koje dolazi nakon što je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ubijen u izraelskom napadu, što bi moglo da ugrozi protok oko petine svjetske nafte i naglo podigne cijene sirove nafte, prenosi agencija Rojters.

„Moreuz je zatvoren. Ako neko pokuša da prođe, heroji Revolucionarne garde i redovne mornarice zapaliće te brodove“, rekao je Ebrahim Džabari, viši savjetnik komandanta Revolucionarne garde, u izjavi koju su prenijeli državni mediji.

Ormuski moreuz je najvažnija svjetska ruta za izvoz nafte – povezuje najveće zalivske proizvođače, poput Saudijske Arabije, Irana, Iraka i Ujedinjenih Arapskih Emirata, sa Omanskim zalivom i Arapskim morem.

Ovim potezom Teheran je ostvario višegodišnje prijetnje da će blokirati uski plovni put kao odmazdu za bilo kakav napad.

Oko 20 odsto svjetske dnevne potrošnje nafte prolazi kroz Ormuski moreuz, koji je na najužem dijelu širok oko 33 kilometra.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije