Britanske oružane snage bile bi spremne da se suprotstave Rusiji „večeras“ ukoliko bi predsjednik Rusije Vladimir Putin izvršio invaziju na neku drugu istočnoevropsku zemlju, izjavio je Rob Magovan, zamjenik načelnika britanskog Generalštaba, pred parlamentarnim odborom za odbranu u četvrtak.

Britanska ministarka odbrane Marija Igl kazala je da Britanija neće odustati od podrške Ukrajini zbog „neodgovorne retorike“ Vladimira Putina.

Ako bi britanskoj vojsci bilo naređeno da se bori večeras, bila bi spremna da se bori večeras. I mislim da niko u ovoj prostoriji ne bi trebalo da gaji iluzije – ako bi Rusi večeras izvršili invaziju na istočnu Evropu, mi bismo se suočili s njima u tom sukobu“, kazao je visoki vojni zvaničnik, prenosi Gardijan.

Magovanovi komentari došli su nakon izvještaja da je Rusija tokom jutarnjeg napada na Dnjepar u četvrtak ispalila balističku raketu sposobnu za nošenje nuklearnih bojevih glava.

Kasnije tog dana, Putin je u televizijskom obraćanju izjavio da je riječ o novoj balističkoj raketi srednjeg dometa koja nije nuklearna. On je kazao da ima pravo da cilja vojne objekte zemalja koje su isporučivale oružje Ukrajini, omogućavajući ukrajinskim snagama da udare duboko unutar Rusije.

„Ovakvu neodgovornu retoriku već smo čuli od njega (Putina). Pokušava da spriječi zemlje da podrže Ukrajinu, dok mu očigledno ne smeta podrška koju dobija od Sjeverne Koreje i drugih zemalja. Ne smijemo sebi dozvoliti da nas takve izjave odvrate od podrške Ukrajini – i nećemo“, poručila je Marija Igl u obraćanju novinarima.

Goran Vesić, bivši ministar građevinarstva Srbije, uhapšen je danas sa još 10 lica zbog nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu.

Ovu informaciju su za Danas potvrdili izvori iz MUP-a.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je saopštilo u međuvremenu da je zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu uhapšeno 11 osoba.

Iz tužilaštva su saopštili da je, nakon prikupljanja i detaljne analize sve potrebne dokumentacije, obavljenih razgovora sa velikim brojem građana, a nakon vještačenja obavljenog radi utvrđivanja uzroka i okolnosti pod kojima je došlo njenog pada, koje je tužilaštvu dostavljeno dana 20. novembra 2024. godine, te upoznavanja sa nalazom i mišljenjem vještaka građevinske struke, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, danas uhapšeno i zadržano ukupno jedanaest lica.

Kako se u saopštenju navodi J. T, G. V, A. D. i N. Š. osumnjičeni su da su učinili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika.S. N, M. J, Lj. M. M, M. S, D. J, M. G. i D. T. osumnjičeni su, kako se dodaje, da su izvršili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova iz člana 281 stav 1 Krivičnog zakonika.

Za navedena krivična djela propisana je kazna zatvora od dvije do 12 godina, navode iz Tužilaštva.Podsjetimo, u padu nadstrešnice na ulazu u Železničku stanicu Novi Sad poginulo je 15 ljudi, dok su još dvije osobe povrijeđene i životno ugrožene.

Bonus video:

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozefa Bajdena ukinula je ograničenja koja su blokirala Ukrajinu da koristi oružje koje su obezbijedile SAD za napade duboko u rusku teritoriju, rekla su tri izvora upoznata sa ovim pitanjem, prenosi Rojters.

Ta agencija navodi da je to značajna promjena američke politike u sukobu između Ukrajine i Rusije.

Ukrajina planira da izvede prve napade dugog dometa u narednim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog operativnih bezbjednosnih zabrinutosti.

Bijela kuća je odbila da komentariše.

Ovaj potez SAD dolazi nešto više od dva mjeseca prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Tramp stupi na dužnost 20. januara, a uslijedio je nakon višemjesečnih zahtjeva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da dozvoli ukrajinskoj vojsci da koristi američko oružje za gađanje ruskih vojnih ciljeva daleko od svoje granice.

Promjena je uslijedila nakon ruskog raspoređivanja sjevernokorejskih kopnenih trupa kao dopunu sopstvenim snagama, što je izazvalo uzbunu u Vašingtonu i Kijevu.

Prvi duboki udari će vjerovatno biti izvedeni pomoću raketa ATACMS, koje imaju domet do 306 km, navode izvori Rojtersa.

Ta agencija navodi da dok su neki američki zvaničnici izrazili skepticizam da će dozvoljavanje dalekometnih udara promijeniti tok rata, ova odluka bi mogla da pomogne Ukrajini u trenutku kada ruske snage ostvaruju dobitke, te da se Kijev eventualno stavi u bolju pregovaračku poziciju kada i ako dođe do pregovora o prekidu vatre.

Nije jasno da li će Tramp poništiti Bajdenovu odluku kada preuzme dužnost.Tramp je dugo kritikovao razmjere američke finansijske i vojne pomoći Ukrajini i obećao da će brzo okončati rat, ne objašnjavajući kako.Ipak, neki republikanci u Kongresu pozvali su Bajdena da ublaži pravila o tome kako Ukrajina može da koristi oružje koje su obezbijedile SAD.

Rusija je upozorila da će potez za ublažavanje ograničenja na ukrajinsku upotrebu američkog oružja vidjeti kao veliku eskalaciju.