Bivši crnogorski premijer Duško Marković objelodaniće u narednih petnaestak dana program i osnivače dugo najavljivane političke stranke, na čijem će čelu biti, nakon čega slijedi njena registracija, saznaju “Vijesti”.

Marković je nedavno podnio ostavku na članstvo u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), u kojoj je do prije tri i po godine bio zamjenik predsjednika i u čije je ime do prošle godine obavljao visoke državne funkcije.

“Finalizovan je Inicijativni odbor stranke, koji broji oko 50 članova, i u njemu ima doktora nauka, profesora, ljekara, inženjera, uglednih pravnika, ekonomista. Jedina za širu političku javnost poznata imena u novoj stranci su Duško Marković i Sanja Damjanović”, rekao je izvor “Vijesti” iz Inicijativnog odbora.

Sanja Damjanović

Damjanović je naučnica, bivša ministarka nauke u Markovićevoj Vladi, a bila je potpredsjednica DPS do podnošenja ostavke u novembru prošle godine.

“OSTVARENE OSOBE U ODBORU”

“Odbor čine ljudi koji se nijesu bavili politikom ili u široj javnosti nisu prepoznati kao stranački ljudi. Riječ je o osobama ostvarenim u svojim profesijama koje žele da daju doprinos oporavku političkog i javnog prostora, stabilnosti i sveukupnom napretku zemlje”, rekao je sagovornik “Vijesti”.

Izvor nije želio da navede imena još nekog od tih ljudi do konferencije za medije, “na kojoj će biti predstavljen programski manifest i Inicijativni odbor nove stranke, koja će biti održana između 5. i 15. juna”.

“Vijesti” saznaju da još nije odlučeno, između nekoliko opcija, kako će se Markovićeva stranka zvati, ali da će u nazivu najvjerovatnije biti pridjev “evropska”.

“Stranka će se programski temeljiti na civilizacijskim i evropskim vrijednostima. Građanski karakter društva je temeljni princip njenog političkog djelovanja. Ne samo u političkom već i u javnom prostoru potrebno je više pristojnosti, kulture i uvažavanja. Treba da eliminišemo retoriku podjela na patriote i izdajnike i afirmišemo međusobno razumijevanje, da ne tragamo za onim što nas razdvaja nego za onim što će nas približiti”, rekao je izvor lista.

KRITIKOVAO VLAST, ALI I DPS

Marković je prošlog novembra u intervjuu Gradskoj televiziji rekao da “razmišlja o formiranju partije”.

“Nijesam o tome donio odluku, ali razmišljam. Ne samo o tome da ja formiram stranku, nego šta sve treba uraditi u evropskom i građanskom bloku da bi se konsolidovali i da bi Crna Gora izašla iz ovog permanentog rizika ponora koji je otvoren pred njenom budućnošću”, kazao je tada Marković.

Rekao je da ljudi koji pripadaju evropskoj, suverenističkoj, građanskoj Crnoj Gori zovu i dolaze, razočarani su i zabrinuti.

“Mnogo toga se njima ne sviđa na ovom polu naše politike i željeli bi da se nešto mijenja. Svakog dana sam u prilici da čujem takva razmišljanja, takve prigovore, predloge, dosta tih predloga odnosi se na mene. Ja sam neko ko je naučio da sluša sagovornike i kada mi se to ne sviđa… Mislim da su ti strahovi opravdani”, naveo je Marković.

Više funkcionera DPS-a reklo je “Vijestima” nakon Markovićeve izjave da ne znaju za ovu namjeru Markovića, ili da misle kako “nema ništa od toga”. Jedan bivši funkcioner je kazao da je to “ispričana priča”. Svi sagovornici su negirali da su dio priče o novoj partiji.

Izvori “Vijesti” rekli su tada da su među ljudima koji više mjeseci intenzivno razgovaraju sa Markovićem o formiranju nove stranke bivši funkcioneri iz redova DPS-a, bivši ambasadori, istaknuti biznismeni…

Marković je kritikovao DPS u intervjuu Gradskoj zbog reformi koji su bile personalne, a ne široke za koje se on zalagao.

“Zalagao sam se za šire reforme, ali je preovladala opcija za samo personalne promjene, što nije bio dobar pristup”, rekao je Marković, dodajući da je odmah nakon izbora 2020. tražio održavanje vanrednog kongresa DPS-a kako bi se utvrdila odgovornost za izgubljene izbore. Na tim izborima lista DPS-a je nosila ime Mila Đukanovića, a njen nosilac je bio Marković.

Na kongresu DPS-a u januaru 2021. izabrana su nova rukovodstva organa stranke u kojem Marković više nije bio. U političkim krugovima spekulisalo se da je Đukanović predložio svom zamjeniku da se oni povuku radi dolaska mladih kadrova, čak i da je sam Marković to iznio na jednoj od sjednica partijskih organa. Međutim, Đukanović je ostao šef partije do neposrednih izbora u februaru ove godine, na kojima ga je zamijenio Danijel Živković.

Marković je u novembru 2023. rekao da je DPS 2020. izgubio za nekoliko hiljada glasova, odnosno imao je oko 140.000, a na posljednjim izborima u junu prošle godine 70.000.

Prema njegovim riječima, bio je pritisak i međunarodne zajednice i političke konkurencije da “odu stari, a dođu mladi”, ali sada i “kad mladi dođu pa kažu nešto što nije podobno vrhu partije proglašavaju se izdajnicima”.

Iz DPS-a su tada kazali da Marković nije saopštio ništa novo i ništa što nije govorio na partijskim sastancima.

Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić, rekao je “Vijestima” da je Marković i na partijskim sastancima “iznosio različita viđenja ili neke kritičke osvrte na račun rada pojedinih segmenata unutar DPS-a”.

“G. Marković je decenijama rukovodilac u DPS-u, a sve te razlike koje povremeno demonstriramo na sjednicama naših organa, mi sami iznosimo kritičke osvrte, čine jednu funkcionalnu cjelinu DPS-a, koji je velika partija i koji u svojima redovima uvijek ima različita viđenja, što je normalno”, istakao je Nikolić.

On je rekao da je Marković kazao da je još dio te “funkcionalne sredine”.

“Naravno, njegov glas je važan i njegov glas se čuje, i biće tako dok god to g. Marković bude želio”, poručio je Nikolić. Nakon toga nije bilo zvaničnih izjava iz DPS-a o formiranju Markovićeve partije.

Marković je u novembru kritikovao opoziciju, rekavši da se politika ne može voditi preko Tvitera, već da se mora stalno raditi sa građanima na terenu.

Slično je konstatovao i u februarskom intervjuu “Pobjedi”.

Andrija Nikolić

“Umjesto konkretnih i sistemskih političkih akcija – na sceni je inflacija objava, pa i pojedinačnih stavova na društvenim mrežama. Bez obzira na sve, vjerujem da postoji građanski potencijal koji može pokrenuti oporavak evropske i građanske Crne Gore zasnovane na vrijednostima demokratskog i slobodnog društva”, rekao je Marković “Pobjedi”.

Stranka će se programski temeljiti na civilizacijskim i evropskim vrijednostima. Građanski karakter društva je temeljni princip njenog političkog djelovanja. Ne samo u političkom već i u javnom prostoru potrebno je više pristojnosti, kulture i uvažavanja, rekao je sagovornik “Vijesti”

“Imam utisak da opozicija ne djeluje na planu osvajanja vlasti i zadobijanja povjerenja na bazi kredibilnih i realnih politika, već joj je ambicija da uđe u postojeću vladu u ovoj ili nekoj drugoj formi. To je pristup koji opoziciju stavlja u podređen položaj, što apsolutno odgovara aktuelnoj vlasti”.

On je tada upitao kako možete biti u partnerstvu sa onima koji imaju ovakav odnos prema ustavnim vrijednostima države, biti u vlasti koja je ruinirala zdravstveni i obrazovni sistem, koja je odgovorna za krizu institucija, koja i dalje podstiče iseljavanje, a ne povratak na ognjišta i koja nije uložila nijedan cent u razvoj sjevera.

NA ČIJE GLASOVE PRETENDUJE

Marković se na sopstvenom nalogu na mreži Iks od 2020. godine uglavnom oglašavao povodom značajnih datuma iz Drugog svjetskog rata i antifašističke istorije Crne Gore i državnih praznika, godišnjice osnivanja NATO, smrti Rafeta Husovića i Veljka Bulajića, izrazio je saučešće povodom pogibije četvoro Plavljana u saobraćajnoj nesreći. Kritikovao je “ruženje” državne himne, ali i predsjednika Jakova Milatovića, poručujući mu da se upozna sa učincima njegove vlade, ali je i branio dodjelu stanova državnim funkcionerima u to vrijeme, zbog koje se vodi istraga pred Specijalnim državnim tužilaštvom.

Politički oponenti smatraju da nije najjasnije na čije će glasove pretendovati Marković kada osnuje stranku, kao ni šta je to novo što ima da ponudi, s obzirom na to da je u dosadašnjoj političkoj karijeri viđen kao neraskidivi dio tridesetogodišnje vladavine DPS-a i svih anomalija koje je taj period donio.

Neki mediji najavljivali su da će partiju formirati 21. maja i da će u njenom imenu biti riječ “socijalistički”, ili neke varijacije (socijal, socijalisti). Spekulisalo se i da Marković pravi partiju sa nekadašnjim predsjednikom Socijaldemokratske partije (SDP) Raškom Konjevićem, što je ovaj negirao u intervjuu “Vijestima” u decembru.

Od “crne kutije”, preko premijerske pozicije i poraza na izborima, do povratka u aktivnu politiku

Marković, koji uskoro puni 65 godina, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Kragujevcu, radio je u rudniku Brskovo, bio je sekretar opštine pa predsjednik skupštine Opštine Mojkovac. Za generalnog sekretara Vlade postavljen je 1991.

Bio je poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore u periodu 1997/98. godine, a 1998. postao je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za Službu državne bezbjednosti, i tu funkciju je obavljao do 2005. godine. Godinu prije tog imenovanja bio je jedan od šestorice ili sedmorice koji su podržali Mila Đukanovića na sjednici GO DPS uoči raskola u partiji.

Nakon što je 2005. godine formirana Agencija za nacionalnu bezbjednost, Đukanović ga je imenovao za njenog prvog direktora. Na ovu funkciju biran je još jednom 2010. godine, iako navodno pri kraju nije krio nezadovoljstvo time što nije imao podršku stranačkog šefa u sukobu sa tadašnjim kontroverznim službenicima ANB Zoranom Lazovićem i Duškom Golubovićem.

Povezivali su ga sa tzv. mojkovačkim klanom i švercom cigareta, što je više puta odbacio kao “najobičniju glupost”.

Marković je dugo u partiji uživao strahopoštovanje kao 12-godišnji šef tajne policije, iako je tvrdio da ono što je u njegovoj glavi “ostaje tajna za sva vremena”. Kritičari ga optužuju da ne želi da priča ni o nerasvijetljenim ubistvima iz perioda dok je bio na čelu SDB.

Od 2010. bio je ministar bez portfelja, ministar pravde, potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku.

Krajem 2010. kružile su glasine da bi mogao naslijediti Đukanovića na mjestu premijera. Kada je izbor pao na Igora Lukšića, Marković je rekao da ne razmišlja da bude premijer. Demantovao je da ima veze sa aferom “Listing”, u kojoj se tvrdilo da su falsifikovana dokumenta u kojima se Lukšić i Milan Roćen povezuju sa Duškom Šarićem.

Za predsjednika Vlade Marković je izabran 28. novembra 2016. godine i na toj funkciji je bio sve do kraja 2020, kada je izabrana nova Vlada Zdravka Krivokapića nakon što je DPS izgubio vlast na izborima u avgustu te godine.

U tom periodu Crna Gora je postala članica NATO, otvorila posljednje poglavlje u pregovorima sa Evropskom unijom, tadašnji potpredsjednik SAD Džo Bajden je posjetio Crnu Goru. Međutim, kritičari ga optužuju da je tokom njegovog mandata došlo do stagnacije EU integracija zbog nedovoljne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Uoči usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019. godine, spekulisalo se da je on protiv toga, kao i da je bio blizu dogovora sa pokojnim Amfilohijem u vezi sa tim zakonom. Međutim, protivnici iz prosrpskog dijela političke scene oštro mu zamjeraju zbog izjave u avgustu 2020. da se nakon izbora više neće tolerisati da sveštenici Srpske pravoslavne crkve “proklinju naše očeve, naše djedove, nas same i našu djecu”.

“Zakon i pravni poredak će jednako važiti kako za nas tako i za Amfilohija i za Backovića i za sve druge. A one koji proklinju Crnu Goru i žele da je sahrane, otvorićemo granice jer nemaju ovde utemeljenja i vratićemo ih njihovim kućama odakle su došli”.

Marković je od 2020. bio poslanik DPS-a do formiranja prošlogodišnjeg saziva parlamenta, a nije bio na listi te stranke na izborima prošlog juna.