Boris Džohnson odlučio se na povratak sa odmora u Veliku Britaniju, jer razmišlja o smionom pokušaju osvajanja drugog premijerskog mandata samo nekoliko sedmica nakon što je bio prisiljen odstupiti, piše Rojters, a prenosi Radio Slobodna Evropa.

Neke Džonsonove kolege upozoravaju da bi njegov povratak mogao stvoriti još više političkog haosa.

Potencijalni kandidati za novog premijera, pošto je Liz Tras dramatično podnijela ostavku u četvrtak, nakon samo šest sedmica na vlasti, počeli su lobirati kako bi tokom vikenda osigurali dovoljno nominacija za ulazak u trku za vođstvo prije isteka roka u ponedjeljak, 24. oktobra.

Džonson, koji je bio na odmoru na Karibima kad je Tras dala ostavku i nije ništa javno rekao o tome želi li natrag svoj stari posao, dobio je podršku desetina konzervativnih poslanika, ali mora osigurati 100 glasova koliko je potrebno za učešće u trci za novog premijera.

Ministar trgovine Džejms Dadridž izjavio je u petak da mu je Džonson rekao da je spreman. On je u subotu rekao da je Džonson obezbijedio 100 nominacija, iako ih prema Rojtersu ima oko 40, dok je bivši ministar finansija Riši Sunak, za sada favorit kladioničara, premašio 100.

Bivša ministarka odbrane Peni Mordaunt postala je prva kandidatkinja koja je službeno objavila da se namjerava kandidovati za sljedeću čelnicu Konzervativne stranke, ali Džonson i Sunak, nekad njegov ministar finansija, predvode potencijalne kandidate uoči glasanja sljedeće sedmice.

Mogućnost povratka Džonsona u vladu polarizirajuće je pitanje za mnoge u Konzervativnoj stranci, koja je duboko podijeljena nakon što je u šest godina ispratila četiri premijera.

Za neke konzervativne poslanike Džonson je pobjednik glasanja, a za druge je toksičan i pitanje je može li uvjeriti desetine poslanika koji su ga napustili da je on sada osoba koja može ujediniti stranku.

„Spirala smrti“
Bivši vođa konzervativaca Vilijem Hejg izjavio je u petak da je Džonsonov povratak vjerovatno najgora ideja koju je čuo u gotovo pola vijeka kao član stranke. Rekao je da bi to dovelo do „spirale smrti“ za konzervativce.

Ako Džonson uspije osigurati potreban broj nominacija, vjerojatno će se suočiti sa Sunakom, koji je dao ostavku na mjesto njegovog ministra finansija u julu, tvrdeći da njegov bivši šef nije bio u stanju donositi teške odluke.

Sunak je prvi kandidat za vođstvo koji je dosegao prag od stotinu nominacija za ulazak u trku prije isteka roka u ponedjeljak, prema medijskim izvještajima. Džonson trenutno ima otprilike polovinu te podrške.

Džonson je trenutno pod istragom parlamentarnog Odbora za povlastice kako bi se utvrdilo je li lagao Donjem domu parlamenta u vezi sa zabavama kojima se kršio karantin u zemlji uveden zbog koronavirusa. Ako se utvrdi da su ministri svjesno obmanuli parlament, očekuje se da će podnijeti ostavke.

Premijerka sa najkraćim mandatom
Ostavka britanske premijerke Liz Tras u četvrtak, 20. oktobra, pokrenula je još jednu trku za lidera — drugu za samo četiri mjeseca — rascjepkane i demoralisane Konzervativne stranke i novog šefa Vlade.

Tras je podnijela ostavku nakon samo 44 dana na dužnosti i ući u istorijske knjige kao premijerka sa najkraćim mandatom, zamijenivši Džordža Kaninga , koji je tu ulogu obavljao 119 dana prije nego što je umro 1827. godine.

Objava koju je Tras dala izvan Dauning Strita uslijedila je nakon gotovo potpunog urušavanja njenog političkog autoriteta zbog kojeg je, kako navodi list Gardijan, slomila ekonomska tržišta, izgubila dva ključna ministra i izgubila povjerenje gotovo svih svojih poslanika.

Tras će biti premijerka s najkraćim mandatom u istoriji Velike Britanije.

Liz Tras je novinarima rekla da je na dužnost došla u vrijeme „velike ekonomske i međunarodne nestabilnosti“. Navela je da ne može ispuniti ono za šta je izabrana i da podnosi ostavku.

Tras je početkom septembra zamijenila Borisa Džonsona, koji bio primoran da ode nakon turbulentne godine, obilježene skandalom sa zabavom u kancelariji premijera dok su Britanci morali da poštuju stroge mjere zbog COVID-a 19.

Trka za četvrtog britanskog premijera u četiri godine ubrzana je kako bi trajala samo sedam dana.

Prema pravilima, samo će tri kandidata moći dospjeti do prvog kruga glasanja poslanika u ponedjeljak poslijepodne, 24. oktobra, a do 28. oktobra bi se trebalo znati ko će biti novi premijer.

(Radio Slobodna Evropa)