Connect with us

EKONOMIJA

ASP:

Na štetu države ugovarani krediti sa Abu Dabi Fondom, Vektra garantovala knjigovodstvenom vrijednošću opreme

„Postavlja se pitanje, zašto se država, odnosno tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, kojim je rukovodio kadar DPS-a Petar Ivanović, nije obezbijedila kvalitetnim kolateralom da se država ima iz čega u potpunosti naplatiti u slučaju kašnjenja otplate kredita ili njegovog nevraćanja.
Firma „Vektra Jakić“ je u vlasništvu podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, koji se u javnosti smatra jednim od biznismena sa bliskim konekcijama sa bivšom vlašću DPS-a. Ta firma jedna je od šest koje ne vraćaju uzeti kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj, nego je njegova otplata sada pala na teret svih poreskih obveznika“

Bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović (DPS), Foto: Savo Prelević

Pljevaljska „Vektra Jakić“ je za kredit od tri miliona dolara iz Abu Dabi Fonda za razvoj garantovala knjigovodstvenom vrijednošću opreme peletare u Pljevljima, a ne njenom tržišnom vrijednošću, dok uopšte nije uspostavljena hipoteka nad samom fabrikom, kojoj je odobren kredit, pokazuje dokumentacija u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

„To otvara pitanje zašto se država, odnosno tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, kojim je rukovodio kadar Demokratske partije socijalista (DPS) Petar Ivanović, nije obezbijedila kvalitetnim kolateralom da se država ima iz čega u potpunosti naplatiti u slučaju kašnjenja otplate kredita ili njegovog nevraćanja. Uobičajeno je da se za veće kredite traže upisi hipoteka na nekretninama.

Firma „Vektra Jakić“ je u vlasništvu podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, koji se u javnosti smatra jednim od biznismena sa bliskim konekcijama sa bivšom vlašću DPS-a. Ta firma jedna je od šest koje ne vraćaju uzeti kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj, nego je njegova otplata sada pala na teret svih poreskih obveznika, dok afera Abu Dabi već mjesecima zaokuplja domaću javnost“, saopšteno je iz ASP.

Prema ugovoru o kreditu između „Vektre Jakić“ i Ministarstva poljoprivrede i održivog razvoja iz oktobra 2015. godine, koji je u posjedu ASP-a, pljevaljskoj firmi je odobreno tri miliona dolara, uz fiksnu kamatnu stopu od 2,5 odsto, naknadu od 0,5 odsto godišnje, rok otplate od 16 i po godina, a uz grejs period od tri i po godine.

„Iako se platni promet u zemlji realizuje u eurima, jer tako zakon nalaže, u ugovoru o kreditu se navodi da će korisnik kredita Ministarstvu poljoprivrede na račun otvoren u Prvoj banci vraćati rate kredita u dolarima. Račun u Prvoj banci je tadašnje Ministarstvo otvorilo mimo trezora i to je u suprotnosti sa imperativnim zakonskim normama.

U odvojenom ugovoru o zalozi pokretnih stvari između „Vekre Jakić“ i Ministarstva poljoprivrede, pljevaljska firma je kao kolateral, odnosno obezbjeđenje kredita, založila tehničku i industrijsku opremu za peletaru „Vektra Jakić“, čija je knjigovodstvena vrijednost po specifikaciji prikazana u iznosu od 5,1 miliona eura, a zaloga se odnosila i na buduću opremu koja bi se stekla.

Dakle, zaloga je ustanovljena na osnovu knjigovodstvene, a ne tržišne vrijednosti opreme u trenutku zaključenja ugovora, a koji bi obuhvatio i amortizacioni period u odnosu na dužinu trajanja kredita, ugovorenog na čak 16 i po godina. Knjigovodstvena vrijednost je ono što je upisano u poslovnim knjigama i njena stvarna, tj tržišna vrijednost može biti potpuno drugačija, što znači da je tržišna vrijednost opreme u peletari u trenutku zaključenja ugovora bila nepoznata“, stoji u saopštenju.

Kako navode, nejasno je zašto nije ustanovljena hipoteka kao sredstvo obezbjeđenja na samoj fabrici peletari.

„U biznis planu vrijednost ovog građevinskog objekta je prikazana od 2,7 miliona eura. Kredit je trebalo da pokrene proizvodnju peleta, dok je u peletari prikazano 14 zaposlenih. U javnosti je više puta navođeno da su krediti nenamjenski trošeni, ali nema detaljnijih informacija za koje nemanjenske svrhe, kao ni podataka kolika je do sada šteta za državu, ne samo po osnovu dosadašnjeg vraćanja rata i povezanih troškova, već ni štete po osnovu izostanka zaposlenja.

Te 2015. godine ukupni biznis Dragana Brkovića, koji je tokom mračnog perioda crnogorske privatizacije, pod nizom netransparentnih i nepoznatih okolnosti, došao do vlasništva pojedinih vrijednih crnogorskih kompanija, bio je ozbiljno narušen, ali to tadašnju vladu nije spriječilo da mu dodijeli kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj. Istragu o ukupnom kreditnom poslu sa Abu Dabi, iz kojeg je za više korisnika kredita povučeno nepunih 30 miliona američkih dolara, preduzima Specijalno državno tužilaštvo“, zaključuju iz ASP.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije