EKONOMIJA
ASP:
Na štetu države ugovarani krediti sa Abu Dabi Fondom, Vektra garantovala knjigovodstvenom vrijednošću opreme
„Postavlja se pitanje, zašto se država, odnosno tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, kojim je rukovodio kadar DPS-a Petar Ivanović, nije obezbijedila kvalitetnim kolateralom da se država ima iz čega u potpunosti naplatiti u slučaju kašnjenja otplate kredita ili njegovog nevraćanja.
Firma „Vektra Jakić“ je u vlasništvu podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, koji se u javnosti smatra jednim od biznismena sa bliskim konekcijama sa bivšom vlašću DPS-a. Ta firma jedna je od šest koje ne vraćaju uzeti kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj, nego je njegova otplata sada pala na teret svih poreskih obveznika“

Pljevaljska „Vektra Jakić“ je za kredit od tri miliona dolara iz Abu Dabi Fonda za razvoj garantovala knjigovodstvenom vrijednošću opreme peletare u Pljevljima, a ne njenom tržišnom vrijednošću, dok uopšte nije uspostavljena hipoteka nad samom fabrikom, kojoj je odobren kredit, pokazuje dokumentacija u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
„To otvara pitanje zašto se država, odnosno tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, kojim je rukovodio kadar Demokratske partije socijalista (DPS) Petar Ivanović, nije obezbijedila kvalitetnim kolateralom da se država ima iz čega u potpunosti naplatiti u slučaju kašnjenja otplate kredita ili njegovog nevraćanja. Uobičajeno je da se za veće kredite traže upisi hipoteka na nekretninama.
Firma „Vektra Jakić“ je u vlasništvu podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, koji se u javnosti smatra jednim od biznismena sa bliskim konekcijama sa bivšom vlašću DPS-a. Ta firma jedna je od šest koje ne vraćaju uzeti kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj, nego je njegova otplata sada pala na teret svih poreskih obveznika, dok afera Abu Dabi već mjesecima zaokuplja domaću javnost“, saopšteno je iz ASP.
Prema ugovoru o kreditu između „Vektre Jakić“ i Ministarstva poljoprivrede i održivog razvoja iz oktobra 2015. godine, koji je u posjedu ASP-a, pljevaljskoj firmi je odobreno tri miliona dolara, uz fiksnu kamatnu stopu od 2,5 odsto, naknadu od 0,5 odsto godišnje, rok otplate od 16 i po godina, a uz grejs period od tri i po godine.
„Iako se platni promet u zemlji realizuje u eurima, jer tako zakon nalaže, u ugovoru o kreditu se navodi da će korisnik kredita Ministarstvu poljoprivrede na račun otvoren u Prvoj banci vraćati rate kredita u dolarima. Račun u Prvoj banci je tadašnje Ministarstvo otvorilo mimo trezora i to je u suprotnosti sa imperativnim zakonskim normama.
U odvojenom ugovoru o zalozi pokretnih stvari između „Vekre Jakić“ i Ministarstva poljoprivrede, pljevaljska firma je kao kolateral, odnosno obezbjeđenje kredita, založila tehničku i industrijsku opremu za peletaru „Vektra Jakić“, čija je knjigovodstvena vrijednost po specifikaciji prikazana u iznosu od 5,1 miliona eura, a zaloga se odnosila i na buduću opremu koja bi se stekla.
Dakle, zaloga je ustanovljena na osnovu knjigovodstvene, a ne tržišne vrijednosti opreme u trenutku zaključenja ugovora, a koji bi obuhvatio i amortizacioni period u odnosu na dužinu trajanja kredita, ugovorenog na čak 16 i po godina. Knjigovodstvena vrijednost je ono što je upisano u poslovnim knjigama i njena stvarna, tj tržišna vrijednost može biti potpuno drugačija, što znači da je tržišna vrijednost opreme u peletari u trenutku zaključenja ugovora bila nepoznata“, stoji u saopštenju.
Kako navode, nejasno je zašto nije ustanovljena hipoteka kao sredstvo obezbjeđenja na samoj fabrici peletari.
„U biznis planu vrijednost ovog građevinskog objekta je prikazana od 2,7 miliona eura. Kredit je trebalo da pokrene proizvodnju peleta, dok je u peletari prikazano 14 zaposlenih. U javnosti je više puta navođeno da su krediti nenamjenski trošeni, ali nema detaljnijih informacija za koje nemanjenske svrhe, kao ni podataka kolika je do sada šteta za državu, ne samo po osnovu dosadašnjeg vraćanja rata i povezanih troškova, već ni štete po osnovu izostanka zaposlenja.
Te 2015. godine ukupni biznis Dragana Brkovića, koji je tokom mračnog perioda crnogorske privatizacije, pod nizom netransparentnih i nepoznatih okolnosti, došao do vlasništva pojedinih vrijednih crnogorskih kompanija, bio je ozbiljno narušen, ali to tadašnju vladu nije spriječilo da mu dodijeli kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj. Istragu o ukupnom kreditnom poslu sa Abu Dabi, iz kojeg je za više korisnika kredita povučeno nepunih 30 miliona američkih dolara, preduzima Specijalno državno tužilaštvo“, zaključuju iz ASP.
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA19 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje

















