Connect with us

EKONOMIJA

ASP:

Na štetu države ugovarani krediti sa Abu Dabi Fondom, Vektra garantovala knjigovodstvenom vrijednošću opreme

„Postavlja se pitanje, zašto se država, odnosno tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, kojim je rukovodio kadar DPS-a Petar Ivanović, nije obezbijedila kvalitetnim kolateralom da se država ima iz čega u potpunosti naplatiti u slučaju kašnjenja otplate kredita ili njegovog nevraćanja.
Firma „Vektra Jakić“ je u vlasništvu podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, koji se u javnosti smatra jednim od biznismena sa bliskim konekcijama sa bivšom vlašću DPS-a. Ta firma jedna je od šest koje ne vraćaju uzeti kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj, nego je njegova otplata sada pala na teret svih poreskih obveznika“

Bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović (DPS), Foto: Savo Prelević

Pljevaljska „Vektra Jakić“ je za kredit od tri miliona dolara iz Abu Dabi Fonda za razvoj garantovala knjigovodstvenom vrijednošću opreme peletare u Pljevljima, a ne njenom tržišnom vrijednošću, dok uopšte nije uspostavljena hipoteka nad samom fabrikom, kojoj je odobren kredit, pokazuje dokumentacija u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

„To otvara pitanje zašto se država, odnosno tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, kojim je rukovodio kadar Demokratske partije socijalista (DPS) Petar Ivanović, nije obezbijedila kvalitetnim kolateralom da se država ima iz čega u potpunosti naplatiti u slučaju kašnjenja otplate kredita ili njegovog nevraćanja. Uobičajeno je da se za veće kredite traže upisi hipoteka na nekretninama.

Firma „Vektra Jakić“ je u vlasništvu podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, koji se u javnosti smatra jednim od biznismena sa bliskim konekcijama sa bivšom vlašću DPS-a. Ta firma jedna je od šest koje ne vraćaju uzeti kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj, nego je njegova otplata sada pala na teret svih poreskih obveznika, dok afera Abu Dabi već mjesecima zaokuplja domaću javnost“, saopšteno je iz ASP.

Prema ugovoru o kreditu između „Vektre Jakić“ i Ministarstva poljoprivrede i održivog razvoja iz oktobra 2015. godine, koji je u posjedu ASP-a, pljevaljskoj firmi je odobreno tri miliona dolara, uz fiksnu kamatnu stopu od 2,5 odsto, naknadu od 0,5 odsto godišnje, rok otplate od 16 i po godina, a uz grejs period od tri i po godine.

„Iako se platni promet u zemlji realizuje u eurima, jer tako zakon nalaže, u ugovoru o kreditu se navodi da će korisnik kredita Ministarstvu poljoprivrede na račun otvoren u Prvoj banci vraćati rate kredita u dolarima. Račun u Prvoj banci je tadašnje Ministarstvo otvorilo mimo trezora i to je u suprotnosti sa imperativnim zakonskim normama.

U odvojenom ugovoru o zalozi pokretnih stvari između „Vekre Jakić“ i Ministarstva poljoprivrede, pljevaljska firma je kao kolateral, odnosno obezbjeđenje kredita, založila tehničku i industrijsku opremu za peletaru „Vektra Jakić“, čija je knjigovodstvena vrijednost po specifikaciji prikazana u iznosu od 5,1 miliona eura, a zaloga se odnosila i na buduću opremu koja bi se stekla.

Dakle, zaloga je ustanovljena na osnovu knjigovodstvene, a ne tržišne vrijednosti opreme u trenutku zaključenja ugovora, a koji bi obuhvatio i amortizacioni period u odnosu na dužinu trajanja kredita, ugovorenog na čak 16 i po godina. Knjigovodstvena vrijednost je ono što je upisano u poslovnim knjigama i njena stvarna, tj tržišna vrijednost može biti potpuno drugačija, što znači da je tržišna vrijednost opreme u peletari u trenutku zaključenja ugovora bila nepoznata“, stoji u saopštenju.

Kako navode, nejasno je zašto nije ustanovljena hipoteka kao sredstvo obezbjeđenja na samoj fabrici peletari.

„U biznis planu vrijednost ovog građevinskog objekta je prikazana od 2,7 miliona eura. Kredit je trebalo da pokrene proizvodnju peleta, dok je u peletari prikazano 14 zaposlenih. U javnosti je više puta navođeno da su krediti nenamjenski trošeni, ali nema detaljnijih informacija za koje nemanjenske svrhe, kao ni podataka kolika je do sada šteta za državu, ne samo po osnovu dosadašnjeg vraćanja rata i povezanih troškova, već ni štete po osnovu izostanka zaposlenja.

Te 2015. godine ukupni biznis Dragana Brkovića, koji je tokom mračnog perioda crnogorske privatizacije, pod nizom netransparentnih i nepoznatih okolnosti, došao do vlasništva pojedinih vrijednih crnogorskih kompanija, bio je ozbiljno narušen, ali to tadašnju vladu nije spriječilo da mu dodijeli kredit iz Abu Dabi Fonda za razvoj. Istragu o ukupnom kreditnom poslu sa Abu Dabi, iz kojeg je za više korisnika kredita povučeno nepunih 30 miliona američkih dolara, preduzima Specijalno državno tužilaštvo“, zaključuju iz ASP.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Trgovine neće raditi 1. i 2. maja

Poručuju da za nepoštovanje slijede kazne

Foto: Berane online

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) podsjetili su sve privredne subjekte koji se bave trgovinom da ne mogu obavljati svoju djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak.

„Podsjećamo sve privredne subjekte, koji se bave trgovinom na veliko i trgovinom na malo, da u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ne mogu obavljati djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Napominju da i tokom vjerskih, državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može se obavljati u:

apotekama;

specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme;

benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica;

pijacama;

štandovima – tezgama, vitrinama i
automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama;

prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka;

štandovima i kioscima u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela;

skladištima za trgovinu na veliko.

„Ističemo da su za nepoštovanje pomenutih obaveza predviđene novčane kazne i zatvaranje objekata za dane u kojima nije dozvoljen rad i ovim putem apelujemo na privredne subjekte da poštovanjem propisanih obaveza daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Kazali su i da će pored Call centra 080555555 za prijavu neregularnosti, građanima na raspolaganju tokom prazničnih dana biti i dežurni inspektori.

Kontakt telefoni dežurnih inspektora:

Srđan Simović 068881797, Podgorica
Milan Petrović 068872715, Podgorica
Jasmina Tuzović 068808874, Podgorica
Svetlana Veljić 067820525, Bar
Darka Radulović 068826546, Bar
Olga Bulatović 067620081, Ulcinj

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije