EKONOMIJA
TVRDI POSLEDNJI DIREKTOR MILIĆ JOKSIMOVIĆ
Fabrika papira u Beranama uništena iz političkih razloga: Zbog propasti niko nikada nije odgovarao
Prema njegovim riječima, najapsurdnija je činjenica da je fabrika papira „Beranka“ uvedena u stečaj u trenutku kada je, kako naglašava, dostigla savršenstvo u tehnološkom smislu, nakon velikih finansijskih ulaganja
Fabrika papira u Beranama, jedina te vrste u Crnoj Gori, mogla je da se sačuva, ali su njeno uvođenje u stečaj 2004. godine i privatizacija, koji su je odveli u propast i zatvaranje, predstavljali političku odluku.
To i nakon skoro dvije decenije tvrdi posljednji direktor te kompanije prije privatizacije, Milić Joksimović.
On je Portalu RTCG kazao da se politička intencija za uvođenjem te fabrike u stečaj i privatizovanje, i danas pokazuju kao katastrofalno loš potez.
„Iz prostog razloga jer je to, vrlo brzo se pokazalo, značilo kraj i fabrike“, kaže Joksimović.
Prema njegovim riječima, najapsurdnija je činjenica da je fabrika papira „Beranka“ uvedena u stečaj u trenutku kada je, kako naglašava, dostigla savršenstvo u tehnološkom smislu, nakon velikih finansijskih ulaganja.
„Postojale su dvije papir mašine. Jedna za proizvodnju finih papira do stotinu trideset grama. Druga mašina je imala raspon proizvodnje do čak trista gramskih papira, i mislim da je to bila jedina mašina te vrste u bivšoj Jugoslaviji. Mislim da tu mašinu nije imala ni Slovenija. Tako da je fabrika papira u Beranama bila možda i najbolja u regionu“, kaže Joksimović.
Nove mašine „završile“ kao staro gvožđe
On sa žaljenjem konstatuje da su takve mašine završile, navodno, kao staro gvožđe.
„Za jednu nisam siguran, a za drugu znam da je kao staro gvožđe otišla za Tursku. Zapravo, zvanično su mašine prodate po cijeni starog gvožđa, ali se isto tako nezvanično zna da su u Tursku prenesene do posljednjeg šrafa, i tamo stavljene u rad“, kaže Joksimović za RTCG.
Nestašica roto papira na tržištu, koja se početkom ove godine osjetila i u Crnoj Gori dovodeći u pitanje izlazak, odnosno štampanje crnogorskih novina, iznova je stavila na dnevni red pitanje kako je zatvorena fabrika papira u Beranama.
Kriza na tršištu roto papira bila je uzrokovana prekidom proizvodnje u slovenačkoj fabrici, a u Crnoj Gori je riješena sa dosta problema uvozom izvjesne količine te vrste papira iz Bugarske.
„Zbog građana koji koji nijesu iz Berana i ne znaju mnogo, ovdje je potrebno napraviti razliku, odnosno napomenuti da je bivša fabrika celuloze i papira, koja je zapošljavala dvije hiljade radnika, zatvorena odmah nakon AB revolucije, a da je, potom, 1997. godine pokrenut samo papirni blok i zapošljeno dvjesta radnika. Ovdje je riječ o toj manjoj fabrici i o tome zašto je dozvoljeno da i ona propadne nakon uvođenja stečaja“, pojašnjava Joksimović.
Fabrika papira „Beranka“ prodata je iz stečaja beogradskom preduzeću Tigo-impeks 2004. godine. Vlasnik tog preduzeća, beogradski biznismen pljevaljskog porijekla, Radoje Gomilanović, navodno je iz ranijih poslova sa ovom beranskom fabrikom imao obezbijeđena potraživanja od 200 hiljada eura, odnosno sa pripadajućim kamatama preko 250 hiljada.
Obezbijeđena potraživanja u iznosu od 400 hiljada eura, takođe sa pripadajućim kamatama i sa fiducijom na skoro kompletnu imovinu fabrike, osim papir mašina, imala je i Vlada Crne Gore.
Svoja potraživanja od 56 hiljada eura, fiducijom nad postrojenjem vodozahvat bio je obezbijedio i ZOIL Lovćen.
Gomilanović je, međutim, odmah po kupovini fabrike zatražio reprogram dugovanja od Vlade i ZOIL-a, što mu je i odobreno.
Lukšić mogao da zaustavi propadanje fabrike
Vlada je vlasniku „u interesu pokretanja proizvodnje“ odobrila prolongiranje isplate pola duga, a za drugu polovinu ga je obavezala da uloži u investicije. To je bilo u periodu kada je Igor Lukšić bio ministar finasija u vladi Mila Đukanovića.
Lukšić je, ostaće upamćeno, bio predsjednik Vlade Crne Gore u trenutku kada je fabrika počela da propada, ali nije ništa učinio da se to zaustavi.
„Lukšić je bio taj koji je trebao i mogao da zaustavi propast fabrike, tako što bi tražio nazad sredstva koja su data, a nijesu vraćena. Mogao je da uvede stečaj i da zaustavi dalje propadanje fabrike. To je bila posljednja šansa da se fabrika spasi“, smatra Joksimović, prenosi Portal RTCG.
On kaže da je do danas ostalo nejasno zašto Igor Lukšić u ulozi premijera nije tražio od Radoja Gomilanovića da vrati novac koji je pozajmljen – dvjesta hiljada pozajmljenih za pokretanje proizvodnje, i još toliko koje je novi vlasnik bio u obavezi da vrati u kasnijem periodu.
Joksimović podsjeća da se duga odrekao i tadašnji ZOIL Lovćen. Atlasmont banka nije bila tako blagodarna prema beogradskom biznismenu, pa je odmah prisvojila i prodala fabrički restoran. Do danas nije poznato šta je bilo sa upravnom zgradom na koju je ova ista banka takođe imala hipoteku.
„Kada se, u krajnjem, oduzme potraživanje koje je od „Beranke“ imao sam Gomilanović, zatim Vlada i Lovćen osiguranje, dobija se odgovor na pitanje kako je preko žiro računa Fabrike papira u stečaju od ugovorene kupoprodajne cijene od blizu milion eura, prošlo samo 250 hiljada. Ta činjenica nije bez značaja. Ona je u direktnoj suprotnosti sa kupoprodajnim ugovorom, koji je u članu 2 predvidio da ukoliko u roku od 45 dana kupac ne isplati iznos od 999.573 eura preko žiro računa prodavca, ugovor će se smatrati automatski raskinutim, sa posljedicama kao da nije ni zaključivan“, tvrdi posljednji direktor fabrike papira „Beranka“.
Joksimović podsjeća i na činjenicu da je fabrika papira prije uvođenja stečaja bila u vlasništvu Opštine Berane, i da je u to vrijeme lokalna vlast u ovoj opštini bila opoziciona u odnosu na državu.
„Vjerovatno je to razlog zbog čega se država ponijela tako maćehinski prema ovom industrijskom resursu. Ali, kada je počela da propada i ta privatizovana fabrika pod nazivom „Beranka“, i kada je već bilo jasno da biznismen koji je kupio nema namjeru da je stavi u funkciju, država je jednostavno mogla da se umiješa i da je povrati. I sačuva, pa kome god pripadala“, kaže Joksimović.
Iz tadašnje vlade se i u ovom kao i u drugim sličnim slučajevima dobijao odgovor da država nije intervenisala navodno zbog činjenice da je privatizacija obavljena iz stečaja.
Zbog propasti beranske fabrike papira niko nikada nije odgovarao. Đukanović je pred za njega prelomne izbore 1997. godine otvorio, a Lukšić se nije potrudio i nije ni prstom mrdnuo da spriječi njeno zatvaranje. I ako je morao znati za sve investicije koje su prethodile prodaji, kao i to da bi fabrika, sasvim sigurno, i danas mogla da radi.
EKONOMIJA
Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene
„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić
Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.
“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.
On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.
“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.
Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.
“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.
Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.
On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.
Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.
“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.
Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.
“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.
Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.
“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.
Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.
“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.
“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.
Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda
Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.
“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.
Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.
“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.
EKONOMIJA
Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno
To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije
Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.
To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.
Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.
Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.
U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.
U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.
Ima akcije u više društava.
EKONOMIJA
Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma
Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.
Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.
Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.
„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.
Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.
Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.
Šušanj: Povrijeđena dva maloljetnika u saobraćajnoj nezgodi, bili na trotinetima
Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima
Berane: Policija pronašla 30 kilograma marihuane
Kovačević: U Nikšiću se tako dobro živi da se i Milo Đukanović vratio
Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
Berane: Policija pronašla 30 kilograma marihuane
Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima
Pronađeno tijelo Podgoričanke nakon tri nedjelje
Uhapšena dvojica mladića iz Plava: Osumnjičeni da su maloljetnici iz Gusinja dali na uživanje marihuanu
HRONIKA3 дана ranijeBeranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
HRONIKA17 сати ranijeBerane: Policija pronašla 30 kilograma marihuane
DRUŠTVO16 сати ranijeMedved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
HRONIKA2 дана ranijePronađeno tijelo Podgoričanke nakon tri nedjelje
DRUŠTVO3 дана ranijeBerane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
