Connect with us

DRUŠTVO

POZVAO GLAVNOG SPECIJALNOG TUŽIOCA DA ZATRAŽI DOKUMENTACIJU PRVE BANKE

Knežević: Đukanović se obogatio preko porodične Prve banke, kastodi račun krije tajnu, pozivam Novovića da razotkrije ovaj kriminalni poduhvat

Knežević navodi da razotkrivanje tog, kako tvrdi, kriminalnog poduhvata, može da otrijezni i crnogorsko društvo i međunarodnu zajednicu, ali i da se utvrdi kako je u tome, kao saučesnik, učestvovao i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Optužuje bivšeg GST-a da je štitio Đukanovića odbijajući da preduzme bilo šta iz svoje nadležnosti

Milo Đukanović i Duško Knežević

Fingirana trgovina akcijama porodične Prve banke preko koje je Milo Đukanović ostvario ogromnu zaradu može se jednostavno razotkriti kroz kastodi račun u toj banci, tvrdi predsjednik Atlas grupe Duško Knežević.

Glavni specijalni državni tužilac (GST) Vladimir Novović otvorio je opet izviđaj povodom krivične prijave koju je MANS podnio još 4. februara 2019.

Knežević navodi da razotkrivanje tog, kako tvrdi, kriminalnog poduhvata, može da otrijezni i crnogorsko društvo i međunarodnu zajednicu, ali i da se utvrdi kako je u tome, kao saučesnik, učestvovao i bivši GST Milivoje Katnić.

Biznismen koji je u Londonu, a protiv kog je Katnić podigao više optužnica, optužuje bivšeg GST-a da je štitio Đukanovića odbijajući da preduzme bilo šta iz svoje nadležnosti.

Knežević ističe da je kompanija “Kapital invest Podgorica” u trenutku podizanja kredita od 1.5 miliona evra kod Pireus banke SA London, 11. jula 2007. godine, bila u vlasništvu Đukanovića.

Nekadašnji prijatelji Đukanović i Knežević, Foto: Boris Pejović

Navodi da je SDT ranije imalo to saznanje, “ali je petljalo i na kraju odbacilo prijavu”.

”Đukanović je na premijerskom satu 21. novembra 2013. godine… na poslaničko pitanje na osnovu kakvog obezbjeđenja je dobio kredit, decidirano odgovorio: ‘Ja sam u svijetu bar toliko poznat, imam neko ime, kredit sam dobio na osnovu imena i ugleda koji uživam i nije mi bilo potrebno drugo obezbjeđenje’. Time je Đukanović napravio svoju fatalnu grešku… Naravno da nigdje u prosvjećenom svijetu banka nikome ne odobrava kredit na ugled, a kamoli banka u Londonu da mu tek tako odobri kredit od 1.5 miliona eura… Ti pokušaji zataškavanja su ogolili njegov direktan umišljaj”, saopštio je Knežević.

Kaže da je Uprava za sprečavanje pranja novca (USPN) zvaničnim saopštenjem 19. avgusta 2007. godine, u pokušaju da obezbijedi legitimitet Đukanovićevoj sumnjivoj transakciji, iznijela podatak da novac “koji je kompanija Kapital invest upotrijebila za kupovinu oko sedam odsto akcija Prve banke Crne Gore potiče iz kredita i apsolutno je regularan”.

”Apsurdno je objašnjenje da su pretragom izvršenom po ubrzanoj proceduri, službenici USPN ‘neposredno utvrdili’ da je kompanija Kapital invest, čiji je osnivač predsjednik DPS-a Milo Đukanović, ‘na računu kod svoje poslovne banke u Podgorici, imala priliv novca u iznosu od 1,5 miliona eura od jedne poslovne banke iz Londona’. Istina je, ipak, samo jedna, jasna i logična, o čemu sam govorio još 29. januara 2019. godine. Đukanović je dobio kredit posredstvom moje kompanije Comsel Limited sa Kipra, uz garancije njegovih kompanjona Dušana Bana i Željka Mihailovića iz Podgorice. Moja kompanija je, 12. juna 2007. godine, sa Banom i Mihailovićem zaključila ugovor o investiranju. Po tom ugovoru oni su na račun moje kompanije u Laiki banci Kipar uplatili 1,5 miliona eura, a potom dali nalog i instrukcije da taj iznos prenesem na Pireus banku u Londonu. Svrha je bila obezbjeđenje (keš kolateral) Đukanovićevog kredita, što se nesporno i ispostavilo. Transfer u banku u Londonu se poklapa s datumom kad je Đukanovićeva kompanija Kapital invest dobila kredit kod Pireus banke, 11. jula 2007. godine”.

Knežević je ocijenio da je razlog indirektnog plaćanja obezbjeđenja Đukanovićevog kredita, preko njegove kompanije, to što su Ban i Mihailović “iskompromitovani stari prijatelji” Đukanovića.

Navodi da je Đukanović novac iz kredita iskoristio tako što je fingirao trgovinu akcijama “porodične Prve banke” (u većinskom vlasništvu njegovog brata (Aca Đukanovića), da bi te akcije nakon godinu dana trgovinom preko kastodi računa prodao po višestruko višoj cijeni i tako stekao zaradu od 5 do 6 miliona eura.

”Kastodi računi koje je Đukanović otvorio kod brokera ili kastodi banke, poslužili su mu da ta transakcija ne bude javna, jer kastodi krije identitet pravog vlasnika. Time je predsjednik Crne Gore svjesno prikrio nezakonite radnje iz kojih je ostvario enormnu zaradu. Đukanović je u ovoj transakciji, kupovinom i prodajom akcija njegove porodične Prve banke pribavio više miliona eura koje, naravno, nije prijavio i nije unis u popis nove imovine”, navodi Knežević u izjavi dostavljenoj “Vijestima”.

Upitan šta je sve tu ilegalno, o kojim krivičnim djelima je riječ, i da li i sam snosi dio odgovornosti, Knežević je odgovorio da podaci o sadržaju kastodi računa zakonski spadaju u domen bankovnih tajni, pa je zato jedino ovlašćeno SDT da pribavi sve podatke i razriješi sve dileme, jer je tragove novca “nemoguće obrisati”.

”Te podatke nema Centralno klirinško depozitarno društvo (CKDD), ranije poznato kao Centralna depozitarna agencija (CDA), već to može otkriti isključivo SDT po prerogaciji člana 257b Zakona o krivičnom postupku… jer predviđa mogućnost pribavljanja podataka o bankovnim računima i bankarskim transakcijama u slučajevima kad postoje osnovi sumnje da je određeno lice izvršilo, vrši ili se priprema za vršenje krivičnih djela koje se gone po službenoj dužnosti od banaka ili brokera. To je u potpunoj pravnoj koheziji i to sa odredbom člana 85 stav 2, tačka 1 alineja 2 Zakona o bankama… koji predviđa da banka podatke koji predstavljaju bankarsku tajnu može učiniti dostupnim nadležnom pravosudnom organu. Jednostavnim otvaranjem predmetnih kastodi računa, sa svom pratećom dokumentacijom koja se u tim fajlovima nalazi u Crnoj Gori, GST Novović će otkriti tokove novca crnogorskog predsjednika u ovoj fingiranoj trgovini akcijama porodične banke. Tužilac pritom može doznati ko su mu bili saučesnici u ovom nezakonitom poslu i ko su lica sa kojima je realizovao sumnjive transakcije, odnosno kome je prodao akcije Prve banke po višestrukoj cijeni. Isto je, ne manje važno, da se dobije odgovor na pitanje da li je Milo Đukanović prijavio porez na dobit od 1,5 do 6 miliona eura. A to što kao javni funkcioner nije prijavio novi prihod, problem je moralne i pravne prirode koji vlastodržac Crne Gore ne priznaje”.

Pojasnio je da je nezakonito to što Đukanović, kao javni funkcioner, “nije prijavio novu imovinu i što je, kao svaki građanin Crne Gore, bio dužan da prijavi porez na kapitalnu dobit (razliku između kupovne i prodajne cijene akcija), za šta se krivično odgovara”.

Knežević ističe da zbog svega toga stalno upire prstom na taj kastodi račun, “izlažući sebe i svoju porodicu fizičkoj likvidaciji”, i da ga je “ohrabrio potez novog GST Novovića, kome, zbog uvjerenja da će istrajati u tamošnjim nenormalnim okolnostima – odajem puno ljudsko poštovanje”.

Tvrdi da ne bježi od “eventualne odgovornosti”

Upitan da li u svemu ima i njegove krivične odgovornosti i da li je spreman da se odazove eventualnom pozivu tužioca u procesu izviđaja predmeta, i na koji način, Knežević je odgovorio da ne bježi “ni od kakve eventualne odgovornosti u ovom predmetu, kao ni u ostalim predmetima koji se vode protiv mene”.

”Ja sam otvorio aferu Mila Đukanovića u potpunosti i dao sve relevantne podatke. Moji britanski advokati već više od godinu dana nude nadležnim organima u Crnoj Gori, da dođem u Crnu Goru, normalno bez mogućnosti hapšenja, i da odgovaram na sve optužbe. Konačno, Interpol je je, još 30. jula 2020. godine, ukinuo sve tri potjernice koje su na zahtjev Crne Gore bile raspisane za mnom, uz obrazloženje da ‘postoji preovlađujuća politička dimenzija slučaja’. Mogu slobodno da se krećem po Evropi, jedino je ostala nacionalna potjernica u Crnoj Gori”.

Naveo je da je spreman i da izjavu da putem video linka.

Izvor: Vijesti 

DRUŠTVO

Jokić traži da se bazen nazove „Zimski bazen Kotor“: Odluka da se nazove po Njegošu greška

Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.
„Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić uputio je ministru sporta i mladih Zoranu Jojiću zahtjev za davanje saglasnosti da se gradski bazen, koji je odlukom Vlade Crne Gore nazvan po Petru II Petroviću Njegošu, preimenuje u „Zimski bazen Kotor“. Jokić je poručio da je prethodni naziv bazena, po Zoranu Džimiju Gopčeviću, izazvao međudržavne probleme i mogao usporiti evropski put Crne Gore, ali da odluka da se objekat nazove po Njegošu predstavlja grešku i dodatno bi produbila nezadovoljstvo u Kotoru.

Jokić je u otvorenom pismu ministru naveo da je, osim formalnog zahtjeva za promjenu naziva, smatrao svojom obavezom da kotorskoj i crnogorskoj javnosti obrazloži razloge takvog predloga.


Kako je istakao, ime Zorana Džimija Gopčevića, koje je bazen ranije nosio, bez opravdanja u istorijskim činjenicama, prema njegovoj ocjeni, postalo je povod za međudržavne probleme, dok je jedan od najvećih kotorskih sportista doveden u situaciju da se o njegovom životu i djelu javno sudi bez mogućnosti odbrane.


“Naša mukom stečena i obnovljena prijateljstva su, ne našom voljom, nakon imenovanja bazena razvrgnuta, naše pravo da donosimo odluke zasnovane na činjenicama dovedeno u pitanje i što je najbolnije od svega, najveći vaterpolista našeg grada i zasigurno jedan od najprimjerenijih građana izveden na javno suđenje bez prava na odbranu i istinu. Takav položaj je bio vrlo delikatan za grad poput Kotora, koji je oduvijek predstavljao vrata Crne Gore prema Evropi i svijetu“, naveo je Jokić.

Prema njegovim riječima, lokalna uprava je, iako teška srca, prihvatila da se naziv bazena promijeni, imajući u vidu značaj evropskih integracija za Crnu Goru.

Zbog toga je, kako je objasnio, 19. oktobra ministru dostavio predlog da objekat ubuduće nosi naziv „Zimski bazen Kotor“, očekujući da će Ministarstvo uvažiti specifičnost situacije i omogućiti da se pitanje konačno riješi.

Međutim, Jokić tvrdi da je bio neprijatno iznenađen kada je saznao da je ministar predložio da bazen nosi ime Petra II Petrovića Njegoša, što je Vlada prihvatila.

„Najneprijatnije sam bio iznenađen kada sam pročitao u medijima najavu da ćete za ime bazena u Kotoru predložiti ime Petra II Petrovića Njegoša, vjerujući da je u pitanju neprovjerena informacija. Činjenicom da ste ipak, formalno Vladi predložili ovaj naziv, što je i prihvaćeno, ostali smo svi zatečeni. Ovakav postupak predstavlja, ubijeđen sam nesvjesno, sipanje soli na našu ranu“, poručio je Jokić.

Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.

Podsjetio je i da je Njegoš 1850. godine na Prčanju napisao testament, kao i na njegove riječi iz 1848. godine da su Boka i Crna Gora spojene „kao duša i tijelo“.

Jokić je ukazao i na to da se u neposrednoj blizini bazena već nalaze Osnovna škola „Petar II Petrović Njegoš“ i Njegoševa ulica, te da grad na brojne načine čuva uspomenu na crnogorskog vladiku.


Ipak, smatra da imenovanje bazena po Njegošu nije doprinijelo produbljivanju te istorijske veze, već da je izazvalo suprotan efekat.


“Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić.


U formalnom zahtjevu dostavljenom Ministarstvu sporta i mladih, Opština Kotor navela je da je predloženi naziv „Zimski bazen Kotor“ u skladu sa članom 106a Zakona o sportu, koji omogućava imenovanje sportskih objekata prema nazivu lokalne samouprave ili naselja na čijoj se teritoriji nalaze.

Kako je obrazloženo, naziv neposredno izražava pripadnost objekta gradu i lokalnoj zajednici, kao i značaj plivanja i vaterpola za sportski identitet Kotora.

Iz Opštine smatraju da činjenica da je postojeći naziv utvrđen odlukom Vlade ne predstavlja zakonsku prepreku za njegovu naknadnu promjenu.

Jokić je zatražio da Ministarstvo u roku od 30 dana od prijema zahtjeva dostavi saglasnost na predloženi naziv, nakon čega bi odluka bila upućena Skupštini opštine Kotor na razmatranje i odlučivanje.


Predsjednik Opštine pozvao je ministra da zahtjev razmotri u najkraćem mogućem roku, kako bi se, kako je poručio, konačno zatvorilo pitanje koje je izazvalo brojne polemike i nezadovoljstvo u Kotoru.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije