Connect with us

DRUŠTVO

POZVAO GLAVNOG SPECIJALNOG TUŽIOCA DA ZATRAŽI DOKUMENTACIJU PRVE BANKE

Knežević: Đukanović se obogatio preko porodične Prve banke, kastodi račun krije tajnu, pozivam Novovića da razotkrije ovaj kriminalni poduhvat

Knežević navodi da razotkrivanje tog, kako tvrdi, kriminalnog poduhvata, može da otrijezni i crnogorsko društvo i međunarodnu zajednicu, ali i da se utvrdi kako je u tome, kao saučesnik, učestvovao i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Optužuje bivšeg GST-a da je štitio Đukanovića odbijajući da preduzme bilo šta iz svoje nadležnosti

Milo Đukanović i Duško Knežević

Fingirana trgovina akcijama porodične Prve banke preko koje je Milo Đukanović ostvario ogromnu zaradu može se jednostavno razotkriti kroz kastodi račun u toj banci, tvrdi predsjednik Atlas grupe Duško Knežević.

Glavni specijalni državni tužilac (GST) Vladimir Novović otvorio je opet izviđaj povodom krivične prijave koju je MANS podnio još 4. februara 2019.

Knežević navodi da razotkrivanje tog, kako tvrdi, kriminalnog poduhvata, može da otrijezni i crnogorsko društvo i međunarodnu zajednicu, ali i da se utvrdi kako je u tome, kao saučesnik, učestvovao i bivši GST Milivoje Katnić.

Biznismen koji je u Londonu, a protiv kog je Katnić podigao više optužnica, optužuje bivšeg GST-a da je štitio Đukanovića odbijajući da preduzme bilo šta iz svoje nadležnosti.

Knežević ističe da je kompanija “Kapital invest Podgorica” u trenutku podizanja kredita od 1.5 miliona evra kod Pireus banke SA London, 11. jula 2007. godine, bila u vlasništvu Đukanovića.

Nekadašnji prijatelji Đukanović i Knežević, Foto: Boris Pejović

Navodi da je SDT ranije imalo to saznanje, “ali je petljalo i na kraju odbacilo prijavu”.

”Đukanović je na premijerskom satu 21. novembra 2013. godine… na poslaničko pitanje na osnovu kakvog obezbjeđenja je dobio kredit, decidirano odgovorio: ‘Ja sam u svijetu bar toliko poznat, imam neko ime, kredit sam dobio na osnovu imena i ugleda koji uživam i nije mi bilo potrebno drugo obezbjeđenje’. Time je Đukanović napravio svoju fatalnu grešku… Naravno da nigdje u prosvjećenom svijetu banka nikome ne odobrava kredit na ugled, a kamoli banka u Londonu da mu tek tako odobri kredit od 1.5 miliona eura… Ti pokušaji zataškavanja su ogolili njegov direktan umišljaj”, saopštio je Knežević.

Kaže da je Uprava za sprečavanje pranja novca (USPN) zvaničnim saopštenjem 19. avgusta 2007. godine, u pokušaju da obezbijedi legitimitet Đukanovićevoj sumnjivoj transakciji, iznijela podatak da novac “koji je kompanija Kapital invest upotrijebila za kupovinu oko sedam odsto akcija Prve banke Crne Gore potiče iz kredita i apsolutno je regularan”.

”Apsurdno je objašnjenje da su pretragom izvršenom po ubrzanoj proceduri, službenici USPN ‘neposredno utvrdili’ da je kompanija Kapital invest, čiji je osnivač predsjednik DPS-a Milo Đukanović, ‘na računu kod svoje poslovne banke u Podgorici, imala priliv novca u iznosu od 1,5 miliona eura od jedne poslovne banke iz Londona’. Istina je, ipak, samo jedna, jasna i logična, o čemu sam govorio još 29. januara 2019. godine. Đukanović je dobio kredit posredstvom moje kompanije Comsel Limited sa Kipra, uz garancije njegovih kompanjona Dušana Bana i Željka Mihailovića iz Podgorice. Moja kompanija je, 12. juna 2007. godine, sa Banom i Mihailovićem zaključila ugovor o investiranju. Po tom ugovoru oni su na račun moje kompanije u Laiki banci Kipar uplatili 1,5 miliona eura, a potom dali nalog i instrukcije da taj iznos prenesem na Pireus banku u Londonu. Svrha je bila obezbjeđenje (keš kolateral) Đukanovićevog kredita, što se nesporno i ispostavilo. Transfer u banku u Londonu se poklapa s datumom kad je Đukanovićeva kompanija Kapital invest dobila kredit kod Pireus banke, 11. jula 2007. godine”.

Knežević je ocijenio da je razlog indirektnog plaćanja obezbjeđenja Đukanovićevog kredita, preko njegove kompanije, to što su Ban i Mihailović “iskompromitovani stari prijatelji” Đukanovića.

Navodi da je Đukanović novac iz kredita iskoristio tako što je fingirao trgovinu akcijama “porodične Prve banke” (u većinskom vlasništvu njegovog brata (Aca Đukanovića), da bi te akcije nakon godinu dana trgovinom preko kastodi računa prodao po višestruko višoj cijeni i tako stekao zaradu od 5 do 6 miliona eura.

”Kastodi računi koje je Đukanović otvorio kod brokera ili kastodi banke, poslužili su mu da ta transakcija ne bude javna, jer kastodi krije identitet pravog vlasnika. Time je predsjednik Crne Gore svjesno prikrio nezakonite radnje iz kojih je ostvario enormnu zaradu. Đukanović je u ovoj transakciji, kupovinom i prodajom akcija njegove porodične Prve banke pribavio više miliona eura koje, naravno, nije prijavio i nije unis u popis nove imovine”, navodi Knežević u izjavi dostavljenoj “Vijestima”.

Upitan šta je sve tu ilegalno, o kojim krivičnim djelima je riječ, i da li i sam snosi dio odgovornosti, Knežević je odgovorio da podaci o sadržaju kastodi računa zakonski spadaju u domen bankovnih tajni, pa je zato jedino ovlašćeno SDT da pribavi sve podatke i razriješi sve dileme, jer je tragove novca “nemoguće obrisati”.

”Te podatke nema Centralno klirinško depozitarno društvo (CKDD), ranije poznato kao Centralna depozitarna agencija (CDA), već to može otkriti isključivo SDT po prerogaciji člana 257b Zakona o krivičnom postupku… jer predviđa mogućnost pribavljanja podataka o bankovnim računima i bankarskim transakcijama u slučajevima kad postoje osnovi sumnje da je određeno lice izvršilo, vrši ili se priprema za vršenje krivičnih djela koje se gone po službenoj dužnosti od banaka ili brokera. To je u potpunoj pravnoj koheziji i to sa odredbom člana 85 stav 2, tačka 1 alineja 2 Zakona o bankama… koji predviđa da banka podatke koji predstavljaju bankarsku tajnu može učiniti dostupnim nadležnom pravosudnom organu. Jednostavnim otvaranjem predmetnih kastodi računa, sa svom pratećom dokumentacijom koja se u tim fajlovima nalazi u Crnoj Gori, GST Novović će otkriti tokove novca crnogorskog predsjednika u ovoj fingiranoj trgovini akcijama porodične banke. Tužilac pritom može doznati ko su mu bili saučesnici u ovom nezakonitom poslu i ko su lica sa kojima je realizovao sumnjive transakcije, odnosno kome je prodao akcije Prve banke po višestrukoj cijeni. Isto je, ne manje važno, da se dobije odgovor na pitanje da li je Milo Đukanović prijavio porez na dobit od 1,5 do 6 miliona eura. A to što kao javni funkcioner nije prijavio novi prihod, problem je moralne i pravne prirode koji vlastodržac Crne Gore ne priznaje”.

Pojasnio je da je nezakonito to što Đukanović, kao javni funkcioner, “nije prijavio novu imovinu i što je, kao svaki građanin Crne Gore, bio dužan da prijavi porez na kapitalnu dobit (razliku između kupovne i prodajne cijene akcija), za šta se krivično odgovara”.

Knežević ističe da zbog svega toga stalno upire prstom na taj kastodi račun, “izlažući sebe i svoju porodicu fizičkoj likvidaciji”, i da ga je “ohrabrio potez novog GST Novovića, kome, zbog uvjerenja da će istrajati u tamošnjim nenormalnim okolnostima – odajem puno ljudsko poštovanje”.

Tvrdi da ne bježi od “eventualne odgovornosti”

Upitan da li u svemu ima i njegove krivične odgovornosti i da li je spreman da se odazove eventualnom pozivu tužioca u procesu izviđaja predmeta, i na koji način, Knežević je odgovorio da ne bježi “ni od kakve eventualne odgovornosti u ovom predmetu, kao ni u ostalim predmetima koji se vode protiv mene”.

”Ja sam otvorio aferu Mila Đukanovića u potpunosti i dao sve relevantne podatke. Moji britanski advokati već više od godinu dana nude nadležnim organima u Crnoj Gori, da dođem u Crnu Goru, normalno bez mogućnosti hapšenja, i da odgovaram na sve optužbe. Konačno, Interpol je je, još 30. jula 2020. godine, ukinuo sve tri potjernice koje su na zahtjev Crne Gore bile raspisane za mnom, uz obrazloženje da ‘postoji preovlađujuća politička dimenzija slučaja’. Mogu slobodno da se krećem po Evropi, jedino je ostala nacionalna potjernica u Crnoj Gori”.

Naveo je da je spreman i da izjavu da putem video linka.

Izvor: Vijesti 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije