Connect with us

BALKAN I SVIJET

Fon der Lajen: Evropa hitno mora da se ponovo naoruža

Predsjednica Evropske komisije je to izjavila nakon sastanka evropskih lidera sa Zelenskim u Londonu na kojem se razgovaralo o podršci Ukrajini.
Britanski premijer obećao pomoć Ukrajini. Kritikovan odnos Amerike prema Zelenskom…

Evropa hitno mora da se ponovo naoruža, a državama članicama mora biti omogućeno više fiskalnog prostora za značajan porast potrošnje na odbranu, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nakon sastanka o podršci Ukrajini.

Fon der Lajen obratila se medijima nakon samita lidera Evropske unije (EU) sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Kazala je da su lideri imali dobru i iskrenu diskusiju, razgovarajući o tome šta je potrebno da se Ukrajina stavi u jaču poziciju.

Ona kaže da su Ukrajini potrebne „sveobuhvatne bezbjednosne garancije“, podržavajući njene ekonomske i vojne pozicije.

„Hitno moramo ponovo naoružati Evropu, a Komisija će predložiti plan o tome na Evropskom vijeću 6. marta“, kazala je, javlja Gardijan.

Istakla je da je sada od najveće važnosti da se pojačaju investicije u odbranu na duži vremenski period.

„To je za sigurnost Evropske unije, a mi moramo u geostrateškom okruženju u kojem živimo da se pripremimo za najgore, a samim tim i da pojačamo odbranu“, kaže ona.

Upitana o njenoj poruci za SAD, rekla je da je EU spremna da brani demokratiju i principe vladavine prava.

„Ne možete vršiti invaziju i maltretirati svog susjeda ili ne možete promijeniti granice silom“, poručila je.

Velika Britanija je danas bila domaćin samita evropskih lidera s ciljem jačanja podrške ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, nakon sukoba u Ovalnom kabinetu s predsjednikom Donaldom Trampom i neizvjesnosti oko budućnosti njihovog savezništva.

Britanski premijer Kir Starmer, koji je poželio dobrodošlicu liderima više od deset zemalja i drugim zvaničnicima, srdačno je zagrlio Zelenskog po njegovom dolasku u London, ističući odlučnost da pronađe rješenje za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine. Samitu su prisustvovali uglavnom evropski lideri, kao i kanadski premijer Džastin Trudo i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.

Starmer je danas objavio da su se Velika Britanija, Francuska i Ukrajina saglasile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Američkim Državama. Kako je naveo, plan je proizašao iz razgovora među liderima zemalja nakon napetosti u Bijeloj kući.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dodala je da bi plan mogao pomoći u razvoju naprednih vazdušnih odbrambenih sistema. Takođe je istakla da evropski lideri žele da pokažu Sjedinjenim Državama da su spremni da brane demokratiju.

Više hiljada ljudi okupilo se danas ispred rezidencije britanskog premijera u znak podrške Ukrajini.

Demonstracije su se održale u trenutku dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastajao s evropskim liderima s ciljem okončanja rata.

BALKAN I SVIJET

Brnabić: Broj mog telefona objavljen na društvenim mrežama, stigle mi prijetnje

„Znate ko je to uradio? Jedan od blokadera koji je išao ulicama i tukao članove SNS samo zato što su se drznuli da imaju štand i da razgovaraju sa građanima. Taj čovjek, koji je objavio moj telefon, zahvaljujući čemu sada imam samo dvije pretnje silovanjem, prijetnju smrću“

Foto: A. Vasiljević

Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je danas broj njenog mobilnog telefona objavljen na društvenim mrežama i da su joj, dok je vodila sjednicu parlamenta, stigle prijetnje silovanjem i ubistvom.

„Znate ko je to uradio? Jedan od blokadera koji je išao ulicama i tukao članove SNS samo zato što su se drznuli da imaju štand i da razgovaraju sa građanima. Taj čovjek, koji je objavio moj telefon, zahvaljujući čemu sada imam samo dvije pretnje silovanjem, prijetnju smrću, taj čovjek je isto to uradio juče jednoj mladoj ženi, novinarki Radio Televizije Srbije, Nikolini Rakić“, rekla je Brnabić tokom rasprave u parlamentu o izboru nove vlade.

Brnabić je, u replici iz skupštinske klupe, odgovarajući na tvrdnje poslanice Ekološkog ustanka Danijele Nestorović da su poslanici opozicije diskriminisani u Skupštini i ugroženi, istakla da su predstavnici opozicije nedavno izazvali nerede u Skupštini.

U Srbiji, tokom skupštinske sjednice poslanici vladajuće većine rekli su da će podržati izbor nove Vlade, dok su poslanici opozicionih stranka koje prisustvuju sjednici kritikovali ekspoze mandatara Đura Macuta i njegov predlog kandidata za ministre.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Vučić: Kandidat za novog premijera Srbije je prof. dr Đuro Macut

Rok za izbor nove vlade u Narodnoj skupštini Srbije ističe 18. aprila u ponoć

Foto: Vladimir Šporčić / Tanjug

Mandatar za sastav nove vlade Srbije je prof. dr Đuro Macut.

To je večeras kazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare.

Rok za izbor nove vlade u Narodnoj skupštini Srbije ističe 18. aprila u ponoć.

„Smatram da prof. dr Đuro Macut posjeduje profesionalne i lične kvalitete, posvećenost i stručnost za obavljanje funkcije predsjednika Vlade i uvjerio me je da može da obezbijedi izbor vlade. Novi predsjednik Vlade nastaviće da sprovodi programe usmjerene na podizanje životnog standarda svih građana“, rekao je Vučić u svom obrazloženju izbora mandatara.

Đuro Macut rođen je u Beogradu gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu, gde je završio specijalizaciju iz interne medicine i užu specijalizaciju iz endokrinologije i odbranio doktorsku disertaciju, naveo je on.

Vučić je rekao da je Srbiji potrebni jedinstvo, mir i stabilnost. Ocijenio je da zbog unutrašnjih tenzija u društvu „ne uspijevamo da sagledamo sve rizike i izazove sa kojima se suočavamo“.

Upozorio je i na tešku političku situaciju u regionu, posebno u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

„U našoj zemlji i našoj Srbiji je potrebno jedinstvo, mir i stabilnost. Zbog tenzija koje postoje u našem društvu, nismo u stanju da sagledamo sve opasnosti i probleme. Situacija u regionu je veoma teška, posebno politička situacija u Republici Srpskoj i BiH, gdje su donijete presude protiv predsjednika i predsjednika Narodne skupštine i predsjednika Vlade“, rekao je Vučić.

Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku na tu funkciju 28. januara.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Tramp: Amerika uvela carinu od 10 odsto na robu iz Crne Gore

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu

REUTERS/Leah Millis

Sjedinjene Države uvele su carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore.

To se može vidjeti na grafikonu koji je večeras objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.

Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu.

Tramp je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, pod nazivom „Dan oslobođenja“.

Tramp je na tom događaju prikazao tablu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od 10 odsto do 49 odsto.

https://twitter.com/WhiteHouse/status/1907533090559324204?t=ZHtnWx5e3zAClds6JJgVYA&s=19

Carine koje uvodi stupaju na snagu u ponoć.Evropskoj uniji Tramp je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji 10 odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a za Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu – 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.

Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.

Tramp je posegao za ovako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.

„Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina. Ali to se više događati neće!“, rekao je Tramp iz Bijele kuće.

Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.

Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.

Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nisu natjerali Trampovu administraciju da preispita svoju strategiju.

Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Piter Navaro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi dolara godišnje – i to će biti najveće dizanje američkih carina još od završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.

Ministar trgovine Skot Besent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.

Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.

Premisa Trampove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.

Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja, prenosi agencija Beta.

Tramp uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.

Tramp je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nisu proizvele željeni efekat.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije