Connect with us

DRUŠTVO

DIREKTOR INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE

Galić: Potrebni su nam građani koji će poštovati mjere

Kazao je da nadležni prave projekcije na koji način zdravstveni sistem može da odgovori ukoliko se situacija dodatno iskomplikuje

Primarni zdravstveni sektor, prvenstveno domovi zdravlja i zaposleni koji se bave otkrivanjem virusa najviše su pogođeni povećanjem broja inficiranih koronavirusom, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić.

On je rekao da povećanjem broja zaraženih bolnice i Klinički centar Crne Gore nijesu toliko pogođeni.

„Zbog povećanja broja zaraženih najviše je pogođen primarni nivou, prije svega domovi zdravlja i oni koji se bave detekcijom virusa i praćenjem slučajeva, odnosno IJZ i higijensko epidemiološke službe lokalnih domova zdravlja“, rekao je Galić u intervjuu agenciji MINA.

On je kazao nadležni prave projekcije na koji način zdravstveni sistem može da odgovori ukoliko se situacija dodatno iskomplikuje.

„Nadamo se da će karakteristike omikron soja pomoći da se izborimo sa njim, ali prije svega su nam potrebni građani koji će se pridržavati mjera, koji će se vakcinisati i na taj način pomoći zdravstvenim radnicima da stabilizujemo situaciju“, naveo je Galić.

Govoreći o odluci o ukidanju kovid potvrde pola godine nakon druge doze, Galić je podsjetio da je prvo bila preporuka da se tri mjeseca od posljednje doze ili prebolijevanja, osobe vakcinišu.

„Nije bila ideja da se pospješi vakcinacija, već serološkim studijama koje smo radili, mi smo došli do zaključka da već nakon četiri do pet mjeseci od prebolovanja ili vakcinacije, zaštita od infekcije naglo pada“, pojasnio je Galić.

On je istakao da prvi rezultati pokazuju da je nakon buster doze jako dobar imuni odgovor.

„Vidjećemo koliko dugo će se moći održati na nekom nivou koji će garantovati da osoba prije svega neće dobiti teške oblike bolesti, da neće biti hospitalizovana ili da ne bi trebala da nastupi smrt, što je inače i glavni cilj vakcinacije“, rekao je Galić.

On je kazao da se u ovoj situaciji može očekivati da se i vakcinisana osoba u susretu sa omikron sojem zarazi, u koliko ne nosi masku.

Galić je istakao da istraživanja koja dobijaju iz inostranstva iz država koje su među prvima bile pogođene omikron sojem, govore da su u 50 do 75 odsto slučajeva vakcinisane osobe zaštićene od teških oblika obolijevanja.

Kako je dodao, to je procenat koji je nešto manji u odnosu na neke ranije sojeve ili primarni alfa Vuhanski soj.

Galić je rekao da ipak u velikoj mjeri doprinosi da se osoba izbori sa samim virusom.

Na pitanje koliko građana treba da bude vakcinisano da bi se postigao kolektivni imunitet, Galić je pojasnio da u kolektivni imunitet ulazi i takozvani prirodni, koji se može steći nakon prebolijevanja.

On je dodao da bi otprilike 75 odsto stanovništva trebalo da bude vakcinisano da bi se stvorila neka vrsta imuniteta, koja bi garantovala da može da se suprimira sama pandemija.

„To sve zavisi od toga kako će se dalje odvijati pandemija. Ali ono što je vrlo bitno, da u ovom trenutku vakcinacija štiti od teških oblika obolijevanja“, rekao je Galić.

On je ponovio da od zaraze u velikom procentu u kombinaciji sa vakcinama štiti nošenje maske, kao jedan od vidova preventivnih mjera u borbi protiv koronavirusa, koji omogućava da virus uopšte ne dospije u organizam.

Galić je, upitan kolika je šansa da su postojeće vakcine efikasne i protiv omikron soja koronavirusa, odgovorio da uvijek postoji rizik da svaka nova mutacija izazove manju efikasnost i efektivnost vakcina.

„Vakcine po zadnjim stručnim izvještajima, u 50 do 75 odsto slučajeva, čak i protiv omikrona, sprečavaju teške oblike bolesti“, rekao je Galić.

On je kazao da se smatra da jedan od razloga zbog čega su smanjene hospitalizacije, visoki obuhvat vakcinacije u državama koje su bile prve pogođene.

„I to je jedan od rizika zbog čega smo mi u Crnoj Gori jako oprezni, obzirom da nijesmo imali obuhvat vakcinacijom na tom nivou. Tako da pratimo situaciju i to je otprilike bojazan, da zbog manjeg obuhvata vakcinacijom ne budemo teže pogođeni“, kazao je Galić.

On je naveo da Crna Gora za sada nije teže pogođena, ali da će se ti znati u sedam do deset narednih dana.

Galić je rekao da je sama kampanja vakcinacije i početak vakcinacije prolazio kroz različite faze, kao i sve vrste kampanja.

„Za vakcinaciju se obično u prvim danima odluče oni koji su svjesni trenutne situacije i građani koji imaju zdravstvenu kulturu na višem nivou i povjerenje prema zdravstvenim institucijama i proizvođačima vakcina“, kazao je Galić.

To je, prema njegovim riječima, razlog zbog čega je Crna Gora u prvim danima bila rekorder u Evropi po broju vakcinisanih osoba.

On je istakao da nakon toga dolazi do pada u broju vakcinisanih.

„Ono na čemu sada insistiramo jeste da svi oni koji su primili dvije doze, prime i buster dozu i kako vrijeme odmiče taj broj bi trebao biti sve veći“, naveo je Galić.

Galić je ocijenio da uvijek može bolje i da to nijesu obuhvati na nekom nivou koji može garantovati da će se prekinuti transmisiju virusa.

On je kazao da će o preporukama vezanim za školu znati tek nakon novogodišnjih i božićnih praznika.

„I biće direktan rezultat onoga kako se budemo ponašali i da li ćemo pametno i odgovorno da se ponašamo tokom ovih praznika“, rekao je Galić.

Galić je naveo da će mogućnost za neke promjene biti manja, ako epidemiološka situacija bude na ovom nivou.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Hrabri Aleksandar Mišnić iz Mojkovca spasio mladog sugrađanina iz nabujale Tare

„Gledajući kako Tara odnosi jedan mladi život. U glavi mi je bilo samo jedno: da uskočim u rijeku i spasim ga“, priča Aleksandar

Foto: Screenshot/Fejsbuk

Kišni, hladni nedjeljni dan u Mojkovcu mogao je biti poput svakog drugog, siv i tih. No, jedan gest hrabrosti unio je svjetlost u ovu malu varoš na sjeveru Crne Gore. U trenutku kada je sudbina odlučila da testira snagu jednog života, Aleksandar Mišnić, mladi, vedri i hrabri momak, pokazao je koliko daleko ljudska dobrota može ići. On je iz nabujale Tare spasio jedan mladi život.

Na pitanje o tom hrabrom podvigu, Aleksandar je za Portal RTCG ispričao svoju priču.

„Majka i ja smo se vraćali kući, kad me kum pozvao i rekao da je neko skočio u Taru. Mi živimo pored rijeke. Iako sam prije tog poziva mislio o tome koliko je hladno i kako je zima već stigla, odjednom su nestali i zima i strah. Bez oklijevanja sam potrčao duž nasipa, oko 300 metara, gledajući kako Tara odnosi jedan život. U glavi mi je bilo samo jedno: da uskočim u rijeku i spasim ga“, priča Aleksandar.

Aleksandar je jurio kroz nepristupačan teren prepun šiblja, svjestan da je svaki trenutak ključan. Tara, poznata po svojoj hladnoći i snazi, bila je nemilosrdna.

„Bio sam svjestan da, ako ga rijeka odnese u dublji dio, neće biti šanse da ga spasim. To sebi ne bih oprostio,“ prisjeća se Aleksandar.

Most u Mojkovcu (Foto: Privatna arhiva)

Iako su uslovi bili izuzetno teški, Aleksandar je, uskočio u nabujalu rijeku. Uspio je uhvatiti mladića oko struka.

Iako vidno ugruvan i isklizavajući iz ruku, Aleksandar nije odustajao.

„Tih pet-šest minuta borbe s rijekom činilo se kao vječnost“, rekao je.

Kako kaže, zahvaljujući snazi duha i fizičkoj izdržljivosti, uspio je izvući mladića na obalu, gdje su ga čekali prijatelji i medicinski tim hitne pomoći iz Mojkovca.

„Moji prijatelji i momci iz hitne pomogli su mi da ga prebacimo na obalu. Moj prijatelj ga je ubacio u auto i prevezao do magistrale, gdje ga je čekala hitna pomoć koja ga je dalje zbrinula,“ objasnio je Aleksandar.

Mladić je ubrzo hospitalizovan, prvo u Bijelom Polju, a zatim prebačen u Podgoricu, gdje se i dalje oporavlja. Aleksandar, koji se redovno interesuje za njegovo zdravstveno stanje, nada se da će se potpuno oporaviti i da više nikada neće pokušati takav opasan čin.

Tara (Foto: Privatna arhiva)

Tek nakon što je sve prošlo, Aleksandar je postao svjestan veličine onoga što je učinio.

Ovaj hrabri čin podsjeća nas da život vrijedi borbe, da je svako od nas pozvan da u svakom trenutku bude čovjek.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Bečić: Vlada dala saglasnost za podizanje spomenika mitropolitu Amfilohiju u Beranama

„Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri“, kazao je Bečić

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić je saopštio da je na današnjoj sjednici Vlade, kojom je on presjedavao, donijeta odluka o davanju saglasnosti Opštini Berane za izgradnju spomenika blaženopočivšem mitropolitu Crnogorsko-primorskom Amfilohiju u Beranama, koji je preminuo 2020. godine.

„Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta“, saopštio je Bečić.

Kaže da mitropolita Amfilohija uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je „bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore“.

„Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa“, dodaje on.

Navodi i da je mitropolita Amfilohija ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima.

„Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri“, zaključio je Bečić.

„Vijesti“ su prethodno objavile da su ministri iz redova Bošnjačke stranke i albanskih partija napustili sjednicu, zbog namjere Vlade da da saglasnost na podizanje spomenika. Listu su to potvrdila dva učesnika današnje sjednice.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Milatović: Mitropolit Amfilohije zaslužuje spomenik

„Smatram da je mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Amfilohije važna ličnost naše skorije istorije. To je čovjek koji ima moje poštovanje“, kazao je Milatović

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije zaslužuje spomenik.

On je istakao da je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije važna ličnost naše skorije istorije.

„To je čovjek koji ima moje poštovanje. Smatram svakako da kao takav zaslužuje spomenik ali ne bih ulazio u detalje koji se tiču tehničkih stvari. Mislim da je apsolutno prirodno da taj spomenik bude kao i svaki drugi u Crnoj Gori, napravljen u skladu sa zakonom“, kazao je predsjednik Crne Gore.

Milatović je, tokom gostovanja na televiziji Nova M, izrazio sigurnost da će se nadležni organi postarati da to tako i bude.

Podsjećanja radi, ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, stavila je van snage Rješenje kojim se odbija zahtjev Opštine Berane da se podigne spomenik blaženopočivšem mitropolitu Crnogorsko-primorskom Amfilohiju u Beranama i uputila Vladi Crne Gore predlog da se da saglasnost.

To je potvrdila lično ministarka za Portal Berane online.

Povezana vijest:

Ministarka Vujović predlaže Vladi da se podigne spomenik mitropolitu Amfilohiju u Beranama

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije