EKONOMIJA
PODACI MONSTATA
Gorivo i hrana najviše poskupjeli: Inflacija 3,8%
Rast cijena duplo veći od povećanja prosječne zarade. Cijene digle globalne krize na tržištima goriva i žitarica

Godišnja inflacija na kraju oktobra iznosila je 3,8 odsto. Najveći uticaj na nju imali su rast cijena goriva za 26,5 odsto i jestivih ulja i masti za 36 odsto u odnosu na oktobar prošle godine, pokazuju jučerašnji podaci Uprave za statistiku Monstat.
Cijene povrća porasle su 10,5 odsto, usluga smještaja za 10,1 odsto, sredstava za čišćenje domaćinstava za 7,3 odsto, šećera i slatkiša za sedam odsto, voća za 4,9 odsto, duvanskih proizvoda za 3,4 odsto, cipela i ostale obuće 3,3 odsto, hljeba i žitarica za 2,8 odsto, farmaceutskih proizvoda za 2,7 odsto, mlijeka, sira i jaja za 2,3 odsto i mesa za 1,2 odsto.
Inflacija je mogla biti i veća da prema podacima Monstata istovremeno nije došlo do pada cijena automobila za 4 odsto, tekstilnih proizvoda za domaćinstvo za 3,9 odsto, telefonske i telefaks opreme za tri odsto, oprema za prijem, snimanje i reprodukciju zvuka i slike za 2,8 odsto, usluge za održavanje i popravke u stanovima za 1,6 odsto i stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište za 0,5 odsto.
Na svjetskim tržištima od kraja prošle godine došlo je do velikog rasta cijena naftnih derivata jer je zbog smanjenja epidemioloških mjera u većini zemalja došlo do značajnog rasta potrošnje, dok zemlje koje su najveći proizvođači nafte (OPEC) vrlo blago povećavaju proizvodnju, uz obrazloženje da se boje da bi novi talas epidemije mogao ponovo smanjiti potrošnju a oni ostati puni zaliha. Tokom proljeća prošle godine, kada je skoro cijeli svijet bio zatvoren zbog epidemioloških mjera a globalna potrošnja naftnih goriva smanjena na istorijski minimum, cijena barela nafte (oko 160 litara) pala je bila i svega jedan dolar. Kako se svijet oporavljao rasla je i cijena nafte, a sada je na oko 80 dolara za barel.
Država u ovom periodu nije smanjivala iznose akciza, kako bi ublažila rast cijena. Najavljen je predlog zakona koji bi Vladi omogućio da privremeno, u slučajevima velikog rasta cijena, može smanjiti iznose akcize, što bi skratilo proceduru jer je sada smanjenje akciza moguće samo izmjenom zakon u Skupštini.
Infografika:
https://infogram.com/tabele-za-portal-1h984wy7gvnd2p3
Drugi razlog visokog rasta inflacije je globalno niži rod žitarica i uljarica prošle a dodatno i ove godine, zbog rekordnih suša izazvanih klimatskim promjenama. Cijene suncokreta, svih hjebnih žitarica, soje i kukuruza na svim svjetskim berzama su duplo veće nego prije dvije godine. Što je uticalo na visoki rast cijena ulja, brašna i hljeba, ali i stočne hrane.
Vlada je u julu zamrzla cijene osnovnih vrsta hljeba, ali je od tada došlo do novog rasta cijena brašna za oko 30 odsto, zbog čega su pekari zatražili da se odmrznu cijene ili da im se dodijele dodatne subvencije. Pregovori su i dalje u toku.
Rast cijena stočne hrane ugrozio je crnogorske stočare, najviše proizvođače mlijeka. Opstanak mljekra, ali i sprečavanje većeg rasta cijene mlijeka spriječen je povećanjem subvencija od Ministarstva poljoprivrede za tri centa, a u toku su pregovori koji bi trebali obezbijediti dodatne subvencije i pomoć stočarima, jer se očekuje da će visok nivo cijena žitarica i stočne hrane ostati do sljedeće žetve.
Cijene električne energije na evropskim berzama povećane su za četiri puta na oko 200 eura po megavatu od početka godine zbog povećanja potrošnje, ali i visokih cijena gasa na koji radi veliki broj elektrana u Evropi. U Crnoj Gori nije došlo do povećanja cijena struje, jer se sadašnje potrebe pokrivaju iz domaće proizvodnje.
Monstat još nije objavio podatke o zaradama za oktobar, a prema izvještaju iz septembra prosječna neto zarada u tom mjesecu povećana je za 1,7 odsto ili za devet eura na 533. Rast inflacije duplo je veći u odnosu na rast zarada, što znači da su one obezvrijeđene a da je standard građana u padu.
Kako se računa inflacija
Monstat mjesečno prati rast cijene proizvoda i usluga koje se nalaze na njihovoj listi za obračun inflacije.
Ti proizvodi i usluge u zavisnosti od učešća u ukupnoj potrošnji domaćinstava imaju svoje pondere, odnosno procente važnosti u potrošnji. Ti ponderi se množe za rastom cijene tog proizvoda i usluge i tako se dobija njihov uticaj u inflaciji. Te brojke se zatim sabiraju, bilo da su pozitivne ili negativne, i tako se dobije ukupni procenat rasta cijena – inflacija.
Na primjer ponder za gorivo iznosi 51,4 u promilima, odnosno 5,14 u procentima. Tako da je rast cijena goriva 26,5 odsto uticao na inflaciju u iznosu od 1,36 od ukupno 3,8 odsto.
Ponder za jestiva ulja i masti je u procentima 1,53 odsto, pa je rast njihovih cijena od 36 odsto uticao na inflaciju sa 0,55.
Za ona domaćinstva koja prihode troše na gorivo, prevoz i hranu, realna inflacija je mnogo veća od zvanične, jer je na ove proizvode bila veća stopa rasta, dok ne troše ili vrlo malo troše novca na one proizvode i usluge kojima je pala cijena sa ovoga spiska.
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen nastavnik iz Kolašina zbog seksualnog uznemiravanja učenika
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeAvion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu


















