Connect with us

EKONOMIJA

PODACI MONSTATA

Gorivo i hrana najviše poskupjeli: Inflacija 3,8%

Rast cijena duplo veći od povećanja prosječne zarade. Cijene digle globalne krize na tržištima goriva i žitarica

Foto: Boris Pejović

Godišnja inflacija na kraju oktobra iznosila je 3,8 odsto. Najveći uticaj na nju imali su rast cijena goriva za 26,5 odsto i jestivih ulja i masti za 36 odsto u odnosu na oktobar prošle godine, pokazuju jučerašnji podaci Uprave za statistiku Monstat.

Cijene povrća porasle su 10,5 odsto, usluga smještaja za 10,1 odsto, sredstava za čišćenje domaćinstava za 7,3 odsto, šećera i slatkiša za sedam odsto, voća za 4,9 odsto, duvanskih proizvoda za 3,4 odsto, cipela i ostale obuće 3,3 odsto, hljeba i žitarica za 2,8 odsto, farmaceutskih proizvoda za 2,7 odsto, mlijeka, sira i jaja za 2,3 odsto i mesa za 1,2 odsto.

Inflacija je mogla biti i veća da prema podacima Monstata istovremeno nije došlo do pada cijena automobila za 4 odsto, tekstilnih proizvoda za domaćinstvo za 3,9 odsto, telefonske i telefaks opreme za tri odsto, oprema za prijem, snimanje i reprodukciju zvuka i slike za 2,8 odsto, usluge za održavanje i popravke u stanovima za 1,6 odsto i stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište za 0,5 odsto.

Na svjetskim tržištima od kraja prošle godine došlo je do velikog rasta cijena naftnih derivata jer je zbog smanjenja epidemioloških mjera u većini zemalja došlo do značajnog rasta potrošnje, dok zemlje koje su najveći proizvođači nafte (OPEC) vrlo blago povećavaju proizvodnju, uz obrazloženje da se boje da bi novi talas epidemije mogao ponovo smanjiti potrošnju a oni ostati puni zaliha. Tokom proljeća prošle godine, kada je skoro cijeli svijet bio zatvoren zbog epidemioloških mjera a globalna potrošnja naftnih goriva smanjena na istorijski minimum, cijena barela nafte (oko 160 litara) pala je bila i svega jedan dolar. Kako se svijet oporavljao rasla je i cijena nafte, a sada je na oko 80 dolara za barel.

Država u ovom periodu nije smanjivala iznose akciza, kako bi ublažila rast cijena. Najavljen je predlog zakona koji bi Vladi omogućio da privremeno, u slučajevima velikog rasta cijena, može smanjiti iznose akcize, što bi skratilo proceduru jer je sada smanjenje akciza moguće samo izmjenom zakon u Skupštini.

Infografika:

https://infogram.com/tabele-za-portal-1h984wy7gvnd2p3

Drugi razlog visokog rasta inflacije je globalno niži rod žitarica i uljarica prošle a dodatno i ove godine, zbog rekordnih suša izazvanih klimatskim promjenama. Cijene suncokreta, svih hjebnih žitarica, soje i kukuruza na svim svjetskim berzama su duplo veće nego prije dvije godine. Što je uticalo na visoki rast cijena ulja, brašna i hljeba, ali i stočne hrane.

Vlada je u julu zamrzla cijene osnovnih vrsta hljeba, ali je od tada došlo do novog rasta cijena brašna za oko 30 odsto, zbog čega su pekari zatražili da se odmrznu cijene ili da im se dodijele dodatne subvencije. Pregovori su i dalje u toku.

Rast cijena stočne hrane ugrozio je crnogorske stočare, najviše proizvođače mlijeka. Opstanak mljekra, ali i sprečavanje većeg rasta cijene mlijeka spriječen je povećanjem subvencija od Ministarstva poljoprivrede za tri centa, a u toku su pregovori koji bi trebali obezbijediti dodatne subvencije i pomoć stočarima, jer se očekuje da će visok nivo cijena žitarica i stočne hrane ostati do sljedeće žetve.

Cijene električne energije na evropskim berzama povećane su za četiri puta na oko 200 eura po megavatu od početka godine zbog povećanja potrošnje, ali i visokih cijena gasa na koji radi veliki broj elektrana u Evropi. U Crnoj Gori nije došlo do povećanja cijena struje, jer se sadašnje potrebe pokrivaju iz domaće proizvodnje.

Monstat još nije objavio podatke o zaradama za oktobar, a prema izvještaju iz septembra prosječna neto zarada u tom mjesecu povećana je za 1,7 odsto ili za devet eura na 533. Rast inflacije duplo je veći u odnosu na rast zarada, što znači da su one obezvrijeđene a da je standard građana u padu.

Kako se računa inflacija

Monstat mjesečno prati rast cijene proizvoda i usluga koje se nalaze na njihovoj listi za obračun inflacije.

Ti proizvodi i usluge u zavisnosti od učešća u ukupnoj potrošnji domaćinstava imaju svoje pondere, odnosno procente važnosti u potrošnji. Ti ponderi se množe za rastom cijene tog proizvoda i usluge i tako se dobija njihov uticaj u inflaciji. Te brojke se zatim sabiraju, bilo da su pozitivne ili negativne, i tako se dobije ukupni procenat rasta cijena – inflacija.

Na primjer ponder za gorivo iznosi 51,4 u promilima, odnosno 5,14 u procentima. Tako da je rast cijena goriva 26,5 odsto uticao na inflaciju u iznosu od 1,36 od ukupno 3,8 odsto.

Ponder za jestiva ulja i masti je u procentima 1,53 odsto, pa je rast njihovih cijena od 36 odsto uticao na inflaciju sa 0,55.

Za ona domaćinstva koja prihode troše na gorivo, prevoz i hranu, realna inflacija je mnogo veća od zvanične, jer je na ove proizvode bila veća stopa rasta, dok ne troše ili vrlo malo troše novca na one proizvode i usluge kojima je pala cijena sa ovoga spiska.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije