Connect with us

EKONOMIJA

PODACI MONSTATA

Gorivo i hrana najviše poskupjeli: Inflacija 3,8%

Rast cijena duplo veći od povećanja prosječne zarade. Cijene digle globalne krize na tržištima goriva i žitarica

Foto: Boris Pejović

Godišnja inflacija na kraju oktobra iznosila je 3,8 odsto. Najveći uticaj na nju imali su rast cijena goriva za 26,5 odsto i jestivih ulja i masti za 36 odsto u odnosu na oktobar prošle godine, pokazuju jučerašnji podaci Uprave za statistiku Monstat.

Cijene povrća porasle su 10,5 odsto, usluga smještaja za 10,1 odsto, sredstava za čišćenje domaćinstava za 7,3 odsto, šećera i slatkiša za sedam odsto, voća za 4,9 odsto, duvanskih proizvoda za 3,4 odsto, cipela i ostale obuće 3,3 odsto, hljeba i žitarica za 2,8 odsto, farmaceutskih proizvoda za 2,7 odsto, mlijeka, sira i jaja za 2,3 odsto i mesa za 1,2 odsto.

Inflacija je mogla biti i veća da prema podacima Monstata istovremeno nije došlo do pada cijena automobila za 4 odsto, tekstilnih proizvoda za domaćinstvo za 3,9 odsto, telefonske i telefaks opreme za tri odsto, oprema za prijem, snimanje i reprodukciju zvuka i slike za 2,8 odsto, usluge za održavanje i popravke u stanovima za 1,6 odsto i stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište za 0,5 odsto.

Na svjetskim tržištima od kraja prošle godine došlo je do velikog rasta cijena naftnih derivata jer je zbog smanjenja epidemioloških mjera u većini zemalja došlo do značajnog rasta potrošnje, dok zemlje koje su najveći proizvođači nafte (OPEC) vrlo blago povećavaju proizvodnju, uz obrazloženje da se boje da bi novi talas epidemije mogao ponovo smanjiti potrošnju a oni ostati puni zaliha. Tokom proljeća prošle godine, kada je skoro cijeli svijet bio zatvoren zbog epidemioloških mjera a globalna potrošnja naftnih goriva smanjena na istorijski minimum, cijena barela nafte (oko 160 litara) pala je bila i svega jedan dolar. Kako se svijet oporavljao rasla je i cijena nafte, a sada je na oko 80 dolara za barel.

Država u ovom periodu nije smanjivala iznose akciza, kako bi ublažila rast cijena. Najavljen je predlog zakona koji bi Vladi omogućio da privremeno, u slučajevima velikog rasta cijena, može smanjiti iznose akcize, što bi skratilo proceduru jer je sada smanjenje akciza moguće samo izmjenom zakon u Skupštini.

Infografika:

https://infogram.com/tabele-za-portal-1h984wy7gvnd2p3

Drugi razlog visokog rasta inflacije je globalno niži rod žitarica i uljarica prošle a dodatno i ove godine, zbog rekordnih suša izazvanih klimatskim promjenama. Cijene suncokreta, svih hjebnih žitarica, soje i kukuruza na svim svjetskim berzama su duplo veće nego prije dvije godine. Što je uticalo na visoki rast cijena ulja, brašna i hljeba, ali i stočne hrane.

Vlada je u julu zamrzla cijene osnovnih vrsta hljeba, ali je od tada došlo do novog rasta cijena brašna za oko 30 odsto, zbog čega su pekari zatražili da se odmrznu cijene ili da im se dodijele dodatne subvencije. Pregovori su i dalje u toku.

Rast cijena stočne hrane ugrozio je crnogorske stočare, najviše proizvođače mlijeka. Opstanak mljekra, ali i sprečavanje većeg rasta cijene mlijeka spriječen je povećanjem subvencija od Ministarstva poljoprivrede za tri centa, a u toku su pregovori koji bi trebali obezbijediti dodatne subvencije i pomoć stočarima, jer se očekuje da će visok nivo cijena žitarica i stočne hrane ostati do sljedeće žetve.

Cijene električne energije na evropskim berzama povećane su za četiri puta na oko 200 eura po megavatu od početka godine zbog povećanja potrošnje, ali i visokih cijena gasa na koji radi veliki broj elektrana u Evropi. U Crnoj Gori nije došlo do povećanja cijena struje, jer se sadašnje potrebe pokrivaju iz domaće proizvodnje.

Monstat još nije objavio podatke o zaradama za oktobar, a prema izvještaju iz septembra prosječna neto zarada u tom mjesecu povećana je za 1,7 odsto ili za devet eura na 533. Rast inflacije duplo je veći u odnosu na rast zarada, što znači da su one obezvrijeđene a da je standard građana u padu.

Kako se računa inflacija

Monstat mjesečno prati rast cijene proizvoda i usluga koje se nalaze na njihovoj listi za obračun inflacije.

Ti proizvodi i usluge u zavisnosti od učešća u ukupnoj potrošnji domaćinstava imaju svoje pondere, odnosno procente važnosti u potrošnji. Ti ponderi se množe za rastom cijene tog proizvoda i usluge i tako se dobija njihov uticaj u inflaciji. Te brojke se zatim sabiraju, bilo da su pozitivne ili negativne, i tako se dobije ukupni procenat rasta cijena – inflacija.

Na primjer ponder za gorivo iznosi 51,4 u promilima, odnosno 5,14 u procentima. Tako da je rast cijena goriva 26,5 odsto uticao na inflaciju u iznosu od 1,36 od ukupno 3,8 odsto.

Ponder za jestiva ulja i masti je u procentima 1,53 odsto, pa je rast njihovih cijena od 36 odsto uticao na inflaciju sa 0,55.

Za ona domaćinstva koja prihode troše na gorivo, prevoz i hranu, realna inflacija je mnogo veća od zvanične, jer je na ove proizvode bila veća stopa rasta, dok ne troše ili vrlo malo troše novca na one proizvode i usluge kojima je pala cijena sa ovoga spiska.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije