Godišnja inflacija na kraju oktobra iznosila je 3,8 odsto. Najveći uticaj na nju imali su rast cijena goriva za 26,5 odsto i jestivih ulja i masti za 36 odsto u odnosu na oktobar prošle godine, pokazuju jučerašnji podaci Uprave za statistiku Monstat.

Cijene povrća porasle su 10,5 odsto, usluga smještaja za 10,1 odsto, sredstava za čišćenje domaćinstava za 7,3 odsto, šećera i slatkiša za sedam odsto, voća za 4,9 odsto, duvanskih proizvoda za 3,4 odsto, cipela i ostale obuće 3,3 odsto, hljeba i žitarica za 2,8 odsto, farmaceutskih proizvoda za 2,7 odsto, mlijeka, sira i jaja za 2,3 odsto i mesa za 1,2 odsto.

Inflacija je mogla biti i veća da prema podacima Monstata istovremeno nije došlo do pada cijena automobila za 4 odsto, tekstilnih proizvoda za domaćinstvo za 3,9 odsto, telefonske i telefaks opreme za tri odsto, oprema za prijem, snimanje i reprodukciju zvuka i slike za 2,8 odsto, usluge za održavanje i popravke u stanovima za 1,6 odsto i stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište za 0,5 odsto.

Na svjetskim tržištima od kraja prošle godine došlo je do velikog rasta cijena naftnih derivata jer je zbog smanjenja epidemioloških mjera u većini zemalja došlo do značajnog rasta potrošnje, dok zemlje koje su najveći proizvođači nafte (OPEC) vrlo blago povećavaju proizvodnju, uz obrazloženje da se boje da bi novi talas epidemije mogao ponovo smanjiti potrošnju a oni ostati puni zaliha. Tokom proljeća prošle godine, kada je skoro cijeli svijet bio zatvoren zbog epidemioloških mjera a globalna potrošnja naftnih goriva smanjena na istorijski minimum, cijena barela nafte (oko 160 litara) pala je bila i svega jedan dolar. Kako se svijet oporavljao rasla je i cijena nafte, a sada je na oko 80 dolara za barel.

Država u ovom periodu nije smanjivala iznose akciza, kako bi ublažila rast cijena. Najavljen je predlog zakona koji bi Vladi omogućio da privremeno, u slučajevima velikog rasta cijena, može smanjiti iznose akcize, što bi skratilo proceduru jer je sada smanjenje akciza moguće samo izmjenom zakon u Skupštini.

Infografika:

https://infogram.com/tabele-za-portal-1h984wy7gvnd2p3

Drugi razlog visokog rasta inflacije je globalno niži rod žitarica i uljarica prošle a dodatno i ove godine, zbog rekordnih suša izazvanih klimatskim promjenama. Cijene suncokreta, svih hjebnih žitarica, soje i kukuruza na svim svjetskim berzama su duplo veće nego prije dvije godine. Što je uticalo na visoki rast cijena ulja, brašna i hljeba, ali i stočne hrane.

Vlada je u julu zamrzla cijene osnovnih vrsta hljeba, ali je od tada došlo do novog rasta cijena brašna za oko 30 odsto, zbog čega su pekari zatražili da se odmrznu cijene ili da im se dodijele dodatne subvencije. Pregovori su i dalje u toku.

Rast cijena stočne hrane ugrozio je crnogorske stočare, najviše proizvođače mlijeka. Opstanak mljekra, ali i sprečavanje većeg rasta cijene mlijeka spriječen je povećanjem subvencija od Ministarstva poljoprivrede za tri centa, a u toku su pregovori koji bi trebali obezbijediti dodatne subvencije i pomoć stočarima, jer se očekuje da će visok nivo cijena žitarica i stočne hrane ostati do sljedeće žetve.

Cijene električne energije na evropskim berzama povećane su za četiri puta na oko 200 eura po megavatu od početka godine zbog povećanja potrošnje, ali i visokih cijena gasa na koji radi veliki broj elektrana u Evropi. U Crnoj Gori nije došlo do povećanja cijena struje, jer se sadašnje potrebe pokrivaju iz domaće proizvodnje.

Monstat još nije objavio podatke o zaradama za oktobar, a prema izvještaju iz septembra prosječna neto zarada u tom mjesecu povećana je za 1,7 odsto ili za devet eura na 533. Rast inflacije duplo je veći u odnosu na rast zarada, što znači da su one obezvrijeđene a da je standard građana u padu.

Kako se računa inflacija

Monstat mjesečno prati rast cijene proizvoda i usluga koje se nalaze na njihovoj listi za obračun inflacije.

Ti proizvodi i usluge u zavisnosti od učešća u ukupnoj potrošnji domaćinstava imaju svoje pondere, odnosno procente važnosti u potrošnji. Ti ponderi se množe za rastom cijene tog proizvoda i usluge i tako se dobija njihov uticaj u inflaciji. Te brojke se zatim sabiraju, bilo da su pozitivne ili negativne, i tako se dobije ukupni procenat rasta cijena – inflacija.

Na primjer ponder za gorivo iznosi 51,4 u promilima, odnosno 5,14 u procentima. Tako da je rast cijena goriva 26,5 odsto uticao na inflaciju u iznosu od 1,36 od ukupno 3,8 odsto.

Ponder za jestiva ulja i masti je u procentima 1,53 odsto, pa je rast njihovih cijena od 36 odsto uticao na inflaciju sa 0,55.

Za ona domaćinstva koja prihode troše na gorivo, prevoz i hranu, realna inflacija je mnogo veća od zvanične, jer je na ove proizvode bila veća stopa rasta, dok ne troše ili vrlo malo troše novca na one proizvode i usluge kojima je pala cijena sa ovoga spiska.