Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević nagovijestio je da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić neće doći u Crnu Goru 12. jula, već krajem mjeseca.

Ranije se polemisalo da će Vučić doći u Berane 12. jula na Petrovdan.

„To što predsjednik Srbije neće doći 12. jula u Crnu Goru uopšte nije važno, koliko je bitno da AV, pored svih drugih krivica, danas bude označen krivim i što je more hladno, i što moja majka ima više rezervi ulja od Direkcije robnih rezervi kojih više nemamo. A biće i kriv što neće doći 12. jula, taman kao što će biti kriv i kad dođe krajem jula…“, napisao je Knežević na Fejsbuku.

Kaže da će Vučić doći kad ga „očekuju oni koji su ga pozvali“.

„… A ko je kriv? Zna se, onaj što neće doći kad ga očekuju ovi što ne žele da dođe, već će doći kad ga očekuju oni koji su ga pozvali“, dodao je Knežević.

Vučić je posjetu sam najavio 30. juna, rekavši da će tokom ovog mjeseca, “možda na Petrovdan, 12. jula, posjetiti srpski narod u Crnoj Gori i obići Berane”.

Za 12. jul u podgoričkom Višem sudu zakazano je izricanje presude u ponovljenom suđenju za slučaj “držvni udar”, u kome su među optuženima Knežević i predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić.

Vučić je 30. juna potvrdno odgovorio na poziv Kneževića, koji ga je u Crnu Goru pozvao u svoje, Mandićevo, kao i u ime Srba u Crnoj Gori.

Predsjednik Srbije je tada rekao da u julu ima puno obaveza, ali da će svakako naći vrijeme i da bi najbolji termin bio Petrovdan.

“Možda bi bilo najbolje na Petrovdan, ali nisam siguran ko će od gostiju biti ovdje u Beogradu na taj dan, ali tokom jula spreman sam i sa najvećom radošću da posjetim Berane i Vasojeviće i da razgovaram sa narodom”, istakao je tada Vučić.

Knežević je prethodno pozvao Vučića da u julu dođe u Berane i posjeti Hram Svetog Simeona Mirotočivog.

I Mandić je 30. juna pozvao rukovodstva Srbije i Republike Srpske da dođu u Crnu Goru 12. jula, na Petrovdan, kako bi poslali “poruku zajedništva”.

Iz Vučićevog kabineta juče nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li dolazi u posjetu Crnoj Gori 12. jula, kao ni sa kojim crnogorskim zvaničnicima je planirano da se susretne.

Vučić je u Crnoj Gori posljednji put bio 16. maja, kada je u Kotoru učestvovao na samitu lidera zapadnog Balkana i Evropske unije (EU), gdje su lideri država regiona, predstavnici EU i Sjedinjenih Američkih Država razmatrali novi finansijski paket EU za države regiona.

Evropska perspektiva je najvažniji prioritet naše zemlje i začuđen sam odnosom određenih partija prema tome, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

„Za jutros sam sazvao sastanak sa liderima svih političkih subjekata koji su zastupljeni u parlamentu da razgovaramo o složenoj situaciji nakon otkazivanja posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela. Žao mi je što se jedan dio predstavnika partija nije odazvao. Mislim da to nije dobra evropska poruka“, rekao je Milatović novinarima nakon sastanka koji je danas u Vili Gorica održao sa predstavnicima dijela parlamentarnih partija.

On je dodao da je sastanak prošao u konstruktivnoj atmosferi.

„Učesnicima sam prenio utiske moje posjete Briselu“, kazao je Milatović.

On je poručio da pristup vladajuće većine nije pravi i da treba biti odgovoran prema građanima.

„Prvi čovjek EU je odložio posjetu u trenutku kada je ta posjeta trebalo da predstavlja krunu kad je u pitanju dobijanje pozitivnog IBAR-a. Dva dana nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a i nakon što smo snažnije zakoračili u evropskom putu, u parlamentu je došlo do odluke koja šteti interesima Crne Gore. Šef Vlade je u intervjuu rekao da šteti, a onda njegova partija glasala za to. Mislim da je to neodgoovrno ponašanje. Šta su određeni politički akteri spremni da urade na štetu interesa Crne Gore? Mislim da sam ovim pokazao odgovoran pristup i da ću uraditi što je u mojoj moći da Crna Gora ostane na evropskom putu, ali ja nisam svemoguć“, kazao je Milatović.

Odgovarajući na pitanje novinara kako komentariše tvrdnje opozicije da treba ići na vanredne parlamentarne izbore, on je kazao da je želio da ukaže većini o stvarima koje rade na štetu Crne Gore, a da nisu pričali o rješenjima.

Upitan da prokomentariše tvrdnje premijera Milojka Spajića da izlazi iz svoje nadležnosti, Milatović je kazao da predsjednik predstavlja građane u zemlji i inostranstvu.

„Ja ne bih bio odgovoran prema građanima da ovo nisam uradio“, kazao je on.

Sastanku sa Milatovićem prisustvovali su lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović, predsjednik Force Genci Nimanbegu, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, predsjednik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović, predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, potpredsjednik Bošnjčke stranke Jasmin Ćorović i Enis Đokaj iz Demokratske unije Albanaca (DUA).

Predstavnici Socijalističke narodne partije (SNP) i Demokratske Crne Gore nisu došli na sastanak, iako nisu zvanično potvrdili da neće doći.

Na sastanak, nisu došli predsjednici vladajućih Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić, Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i Nove srpske demokratije (Nova) Andrija Mandić.

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović danas je saopštio i da ta partija neće prisustvovati sastanku.

Milatović je ranije danas saopštio da će njegova ruka i dalje biti ispružena prema svima koji su spremni da sarađuju u ostvarivanju ključnih državnih ciljeva pa i prema onima koji se ovaj put nijesu odazvali na poziv da razgovaraju.

Milatović je 3. jula pozvao lidere parlamentarnih stranaka na sastanak da ih informiše o zaključcima razgovora sa EU partnerima.

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević odbio je poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da prisustvuje sastanku na koji su pozvani lideri svih parlamentarnih političkih stranaka.

Knežević je u saopštenju za javnost naveo da je sa Milatovićem došlo do mimoilaženja „koje ne mogu ignorisati“.

„Zahvaljujem Vam se na pozivu da prisustvujem svečanosti povodom dobijanja IBAR – a, ali Vas obavještavam da neću prisustvovati istoj, zbog naših sve naglašenijih razlika koje dovode u pitanje ljudsko partnerstvo koje smo izgradili sa Vama za vrijeme drugog kruga predsjedničkih izbora. Podsjetiću Vas, da sam tad zajedno sa aktuelnim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, vodio intenzivnu kampanju u ime koalicije nekadašnjeg DF-a, kako bi bili izabrani za predsjednika Crne Gore. I bez lažne skromnosti mogu izjaviti da je naša koalicija presudno doprinijela Vašoj pobjedi koja je označila i definitvni kraj trodecenijske vladavine DPS-a. Sve što se nakon toga izdešavalo, a odnosi se na Vaše stavove povodom spoljnje i unutrašnje politike u potpunoj je koliziji sa mojim, ali što je važnije, i sa stavovima onih građana koji su Vam na moj poziv dali podršku u drugom krugu predsjedničkih izbora. Vaše posljednje medijske reakcije, obojene dvostrukim aršinima, u odnosu na Rezoluciju u Srebrenici i Rezoluciju o genocidu u sistemu logora u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu, predstavljaju samo kulminaciju našeg mimolaženja koje ne mogu ignorisati“, rekao je Knežević.

Dodao je da „ne bi bilo moralno“ da se nakon nekoliko njegovih javnih kritika upućenih Milatoviću, počev od susreta sa kiparskim arhiepiskopom, preko nedavanja saglasnosti da kandidat DNP-a Dragan Bojović bude imenovan za ambasadora u Rusiji, do „dvostrukih aršina“ u odnosu na dvije rezolucije o Srebrenici i Jasenovcu „čime ste direktno dooprinijeli pogoršanju odnosa sa nama najbližom Srbijom“, pojavim na koktelu koji organizuje.

„I da glumim kako se ništa nije dogodilo. Nažalost, dogodilo se mnogo toga u ovih godinu dana Vašeg mandata, što me sprečava da budem dio sjutrašnje predstave kako je sve u najboljem redu“, piše u saopštenju.

Knežević navodi i da smatra da Crna Gora ne smije biti „talac sukoba“ Milatovića i Spajića, u kojem su, kako tvrdi lider DNP-a Milatovića „stali kao medijska logistika koncern Vijesti i mediji pod kontrolom DPS – a, što i te kako zabrinjava i dovodi u pitanje Vašu samostalnost u donošenju odluka i javnom saopštavanju stavova“.

„Toliko naglašene sujete, netrpeljivosti, narciosiodnosti, nije dobro ni u nekoj firmi u stečaju, a ne među najvišim funkcionerima države koja pretenduje da bude prva sljedeća članica EU. Sve ovo Vam saopštavam jer nisam spreman da budem dio ni Spajićevog, ali ni Vašeg političkog sistema djelovanja. Partija koju predvodim ima jasan ideološki i državotvorni put sa kojeg neće skrenuti ni zbog Vas, niti bilo kog drugog, imamo svoj integritet, utemeljenost u biračkom tijelu, i jasno definisan stav da su u politici najvažniji principi zbog kojih smo dobili podršku građana. Možemo graditi partnerske odnose, ali nikako na način da Vi, ili bilo ko drugi može pomisliti da nas koristi kao sredstvo obračuna za prevlast u institucijama moći. Gospodine predsjedniče, kad budete pokazali suštinsko interesovanje za poboljšanjem naših odnosa, spreman sam da se uključim u ovakve i slične aktivnosti koje organizujete. Do tad, kao i za vrijeme Vašeg prethodnika, neću se odazvati ni jednoj državnoj ili drugoj svečanosti koju budete organizovali“, piše u saopštenju Kneževića.