Connect with us

EKONOMIJA

U ČETVRTAK SASTANAK SA PREDSTAVNICIMA VLADE

Hljeb može da poskupi za 25 odsto

Pekarima najavljene nove značajno veće cijene brašna

Cijene pekarskih proizvoda u Crnoj Gori biće uskoro više za 20 do 25 odsto, pa bi vekna osnovne vrste hljeba mogla iznositi 80 centi umjesto sadašnjih 65 centi.

Crnogorski pekari od dobavljača iz Srbije dobili informaciju da u narednim isporukama veleprodajna cijena brašna neće biti niža od 52 centa po kilogramu, uz uslov da Vlada te države ukine zabranu izvoza u zemlje, pišu „Vijesti.

Prema istim informacijama, u Vladi Srbije juče je održan sastanak sa predstavnicima mlinarske industrije, a razmatrana je mogućnost ukidanja zabrane izvoza brašna za zemlje regiona uz određivanje kvota koliko bi kojoj zemlji najviše moglo biti izvezeno. Vlada Srbije bi do kraja ove sedmice mogla donijeti takvu odluku, uz utvrđivanje kvota.

Cijena vekne osnovne vrste bijelog pšeničnog hljeba početkom prošle godine iznosila je 50 centi, da bi u julu u dogovoru sa Vladom bila zamrznuta na taj iznos. Početkom ove godine je povećana na 65 centi.

Predstavnici mlinarske industrije iz Srbije, informisali su crnogorske pekare da će, ako se ukine zabrana, nove cijene brašna biti značajno veće nego do sada, zbog rasta cijena pšenice na berzama i drugih troškova. Prema kalkulacijama pekara, zbog najavljenog rasta cijena brašna i većih cijena energenata, nove cijene hljeba i drugih pekarskih proizvoda trebale bi biti veće za 20 do 25 odsto.

Juče je trebalo biti održan sastanak predstavnika pekarske industrije i ministarstava poljoprivrede i ekonomskog razvoja, ali se predstavnici ova dva resora nisu pojavili. Za četvrtak je zakazana sjednica odbora za poljoprivredu Privredne komore, čiji su članovi i pekari, a pozvani su i predstavnici ministarstava. Tema sastanka biće problemi sa nabavkama pšenice i brašna, kao i pronalaženje načina da se snize cijene za potrošače.

Iz Vlade su prošle sedmice najavili da će Skupštini poslati predlog kojim se akcize na gorivo mogu smanjiti za 40 odsto, a takođe i uvesti nulta stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) na većinu osnovnih životnih namirnica. Predstavnici pekara kazali su “Vijestima” da bi nulta stopa PDV-a mogla sniziti novu cijenu tek za oko pet centi, ali i da im iz najave nije jasno da li se ukida PDV na brašni i na hljeb ili samo na brašno. Očekuju da će se sve nedoumice razjasniti na sastanku u četvrtak.

Da bi se ove dažbine smanjile, potrebnno je da Skupština usvoji izmjene više zakona, ali je ona u političkoj blokadi zbog dilema ko je može zakazati.

Cijena pšenice na novosadskoj produktnoj berzi prošle sedmice iznosila je do 38 dinara za kilogram što je oko 32 centa ili šest odsto više nego sedmicu ranije. Međutim, tokom četvrtka i petka, nakon što je Vlada Srbije donijela odluku o zabrani izvoza, nije ni bilo trgovine ovom robom.

Na najvećoj evropskoj berzi u Parizu cijena kilograma pšenice iznosila je oko 40 centi, a troškovi transporta do Crne Gore i dažbine iznosile bi još desetak centi po kilogramu. Zbog toga tržište Srbije i dalje ostaje najjeftinije za nabavku.

Zbog rata u Ukrajini, skoro da je prekinuto snabdijevanje svjetskih tržišta žitaricama i uljaricama iz Ukrajine i Rusije, koje su među najvećim svjetskim proizvođačima. To je napravilo pritisak kupaca na evropska tržišta i uzrokovalo rekordni rast cijena, ali i da neke zemlje donesu odluke o zabrani izvoza u cilju zaštite svojih građana. Sličnu odluku o zabrani izvoza Srbije je donijela i na početku pandemije 2020. godine, ali je promijenila desetak dana kasnije.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije