Connect with us

EKONOMIJA

POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR KAPITALNIH INVESTICIJA

Ibrahimović: Otvaranje auto-puta moguće početkom jula

„Ne mogu tačno precizirati datum“, kazao je Ibrahimović

Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović optimista je da će građani Crne Gore ali i turisti vrlo brzo moći da se voze prvom dionicom auto-puta.

Ipak nije mogao da saopšti tačan datum otvaranja puta.

„Da kažem u narednih 50-ak dana. Završeno je preko 99,5% radova i ostalo je još samo malo ali ne mogu tačno precizirati datum“, kazao je Ibrahimović u emisiji „Dobro jutro Crna Goro“ na TVCG.

Kao najvažnija prepreka, kazao je ministar, ostalo je instaliranje elektro-mašinske opreme, i dodao da je dobio uvjeravanja od direktora kompanije CRBC Heia Šićijanga da će to ubrzo biti otklonjeno.

„Ako to bude u narednih 15 do 20 dana uspješno riješeno, možemo reći da ćemo se možda već početkom jula voziti predivnim dijelom auto-puta od Smokovca do Mateševa“, istakao je Ibrahimović.

U toku je rekonstrukcija postojećeg puta Mateševo-Kolašin a rok za završetak radova je 6 mjeseci. Ministar je poručio da će taj put biti u upotrebi otvarnjem auto-puta.

„Neće biti maksimalno opremljen ali će svakako biti u upotrebi“, kazao je.

On je dodao da će putarina za autoput za putnička vozila iznositi 3,5 eura a za kamione 17,5 eura.

Penali za CRBC

Na pitanje, hoće li biti zahtjeva za plaćanje penala prema CRBC-u, ministar je podsjetio da su se pri potpisivanju ugovora 2014. godine obje strane obavezale da ako bude kašnjenja bude i penala.

Air-Montenegro

Nacionalna avio-kompanija Air-Montenegro prošlu godinu završila je u minusu. Na pitanje da li će država pomagati tu kompaniju Ibrahimović je kazao: „Nijesam srećan kako se priča odvija sa kompanijom Air-Montenegro. Vjerujem da ćemo sa novim ekipiranjem, dobrim menadžmentom, pokušati da ipak Air-Montenegro postavimo na svjetsko tržište kako treba. Ta kompanija je važna za turističku destinaciju kao što je Crne Gora i moramo naći način kako da približimo turiste Crnoj Gori a zato nam je potrebna jaka avio-kompanija“.

On je kazao da se priprema tim koji će razgovarati i sa stečajnim upravnikom Montenegro-Airlinesa i da će doći do zajedničkog rješenja. Najavio je i da će lično razgovarati sa predstavnicima bivših radnika te kompanije kako bi pokušali da nađu rješenje bar za dio zahtjeva.

„Kako je CRBC već zainteresovan za gradnju druge dionice od Mateševa do Andrijeice vjerujem, oni naravno neće biti u povlašćenom položaju već su samo iskazali interesovanje, vjerujem da su i oni svjesni važnosti projekta na kojem rade ali i koliko je to važno i za sljedeću etapu“, kazao je.

Druga dionica auto-puta

Ibrahimović je istakao da će, poučeni iskustvom, za gradnju druge dionice, tražiti profesionalne kompanije, koje mogu poštovati rokove.

„U svom mandatu ću sa svojim timom dati maksimum kako bi počeli izgradnju druće etape a samim tim i treće. Poučeni ovim iskustvom vjerujem da smo bogatiji u odnosu na sljedeće pregovore da kažem građanima da je Ministarstvo kapitalnih investicija već pokazalo inicijativu i da ćemo aplicirati za potraživanje od 203 miliona, preko razvojnih banaka imao planirano budžetom za 2022. da možemo da se zadužimo i do 200 miliona. Kada se završe sve studije izvodljivosti, i idejno rješenje, sješćemo i vidjeti šta je dobro za našu državu i vjerujem da neće biti ‘dugi put za autoput'“, kazao je ministar.

Istraživanja nafte i gasa

Ministar očekuje i lijepe vijesti kada je u pitanju istraživanje nafte i gasa u našoj zemlji.

„Imamo interesovanja. Vjerujem da Crna Gora ima potencijala i vjerujem da ćemo naći ono što svi očekuju. Ja sam optimista. Zainteresovano je više kompanija. Očekujem lijepe vijesti“, istakao je Ibrahimović.

Razvoj ekonomije

Ministar je kazao da Crna Gora imam ogroman potencijal i dodao da ova vlada ima i znanja i potencijala da napravi snažan zamajac u razvoju ekonomije a samim tim i boljeg standarda građana.

„Ja sam još kao poslanik insistirao da imamo ministarstvo koje bi se bavilo demografskim kretanjima. Ogromno je kretanje sa sjevera ka jugu. Snažno ću dati doprinos razvoju sjevera. Moramo raditi na razvoju putne infrastrukture na sjeveru kako bi i investicije stigle a sjever Crne Gore. Imamo naznaka, ima zainteresovanih. Sjever raspolaže sa potencijalima posebno energetskim. Mi ćemo da ih snažno promovišemo. Vjerujem da ćemo uspjeti da dobijemo renomirane kompanije kako bi iskoristili potencijale posebno u energetskom sektoru“, kazao je.

Desetak kompanija zanteresovano da investira u CG

On je istakao da je već stiglo desetak aplikacija zainteresovanih kompanija koji žele da investiraju u našu zemlju.

„Neće biti povlašćenih. Posebno bih želio da naši građani investiraju ali su dobrodošli i svi ostali. Pokušaćemo da napravimo snažan iskorak u razvoju energetskog sektora. Vjerujem da dolaze bolji dani kada je u pitanju energetska stabilnost“, zaključio je ministar u emisiji „Dobro jutro Crna Goro“.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije