Instittut za javno zdravlje saopštio je da su na osnovu zaključaka sa sjednice nacionalnog Stručnog savjetodavnog tijela za imunizacije (NITAG), donešene nove i objedinjene preporuke o vakcinaciji protiv COVID-19.

Navodi se da je za osobe koje pripadaju posebno klinički ranjivim/osjetljivim licima trenutna preporuka je da nakon što su primili treću dozu vakcine, u periodu 3 do 6 mjeseci nakon treće doze vakcine prime i četvrtu dozu. Navodi se da će naknadno biti definisano da li će to biti postojeća formulacija vakcine ili vakcina napravljena od novih sojeva.

Najavljeno je da će vakcinacija djece uzrasta od 5 do11 godina započeti kada posebna formulacija Comirnaty/Pfizer vakcine bude dostupna u Crnoj Gori.

I – Preporuke u pogledu izbora vakcina za primovakcinaciju

Iz razloga dobro dokumentovanih dokaza o imunogenosti posebno u poređenju sa drugim vakcinama, svim osobama se u pogledu izbora vakcina preporučuju mRNA vakcine (Pfizer ili Moderna), potom vektorske (Astra Zeneca, J&J, Sputnjik V) i inaktivisane (Sinopharm i Sinovac).

Osobama starijim od 50 godina se za primovakcinaciju posebno snažno preporučuju mRNA vakcine (Pfizer ili Moderna).

Za osobe mlađe od 40 godina u pogledu izbora mRNA vakcina, prednost treba dati vakcini proizvođača Pfizer u odnosu na vakcinu proizvođača Moderna.

II – Kombinovanje vakcina u primovakcinaciji (prva i druga doza)

Kombinovanje vakcina u primovakcinaciji (prva i druga doza) je moguće, ali odluku treba donositi na individualnom nivou zavisno od procjene odnosa koristi i rizika. Kombinovanje je preporučeno ako se nakon prve doze jedne vrste vakcine razvije teži neželjeni događaj i u slučajevima kada nije dostupna ista vrsta vakcine za kompletiranje primovakcinacije.

III – Preporuke o primjeni treće doze vakcine protiv COVID-19

Stručno savjetodavno tijelo za imunizacije (NITAG) preporučuje administriranje III doze vakcine protiv COVID-19 za sve osobe uzrasta ≥16 godina. Treća doza se preporučuje nakon proteklih 3-5 mjeseci nakon primovakcinacije tj. nakon druge doze ili dva mjeseca nakon primovakcinacije za osobe vakcinisane J&J vakcinom. Osobama vakcinisanim inaktivisanim vakcinama (Sinopharm, Sinovac) snažno se preporučuje da treću dozu vakcine prime u najkraćem preporučenom intervalu nakon primljene druge doze vakcine (tj. nakon tri mjeseca). Takođe, svim osobama koje su primile dvije doze vektorske (Astra Zeneca, Sputnjik V) i mRNA vakcina (Pfizer, Moderna) zbog pojave Omikron soja preporučuje se da treću dozu prime što ranije unutar preporučenog intervala od 3 do 5 mjeseci, a naročito osobe starije od 60 godina.

Svim licima se preporučuje da kao treću dozu prime mRNA vakcinu (Pfizer ili Moderna), nezavisno od vrste vakcine koju su prethodno primili, iz razloga dobro dokumentovane imunogenosti. Ukoliko su dostupne obje vrste mRNA vakcine (Pfizer i Moderna), treba nastaviti sa vakcinacijom istom vakcinom (Pfizer nakon Pfizer vakcine, Moderna nakon Moderna vakcine). Nakon primovakcinisanja drugim vakcinama (Astra Zeneca, Sputnjik V, Sinopharm, Sinovac) u svim slučajevima i u svim starosnim grupama (≥16 godina) kao treća doza može se dati Pfizer, dok je za Moderna vakcinu preporuka da se daje licima starijima od 40 godina. Ukoliko se Moderna vakcina prima kao treća doza daje se polovina pojedinačne doze (0,25ml).

Druge vrste vakcine (inaktivisane – Sinopharm, Sinovac, vektorske – Astra Zeneca, Sputnjik V) se ne preporučuju za treću dozu (posebno za lica starija od 50 godina) iz razloga slabije imunogenosti u poređenju sa mRNA vakcinama i mogu se administrirati isključivo na lični zahtjev.

Izuzeci od opšteg pravila o primjeni treće doze:

1. Licima koja pripadaju posebno klinički ranjivim licima (spisak stanja je u tekstu ispod), treća doza vakcine može se dati već posle mjesec dana od druge doze (interval 1-3 mjeseca);

2. Licima koje su preboljela COVID-19, a prije prebolijevanja su kompletno vakcinisana, treća doza vakcine se preporučuje u intervalu 3-6 mjeseci nakon oporavka (iz tehničkih razloga od datuma pozitivnog testa);

3. Lica koje se razbole nakon primanja prve doze, preporučuje se da drugu dozu prime u intervalu 3-6 mjeseci nakon oporavka (iz tehničkih razloga od datuma pozitivnog testa).

IV- Vakcinacija lica koja su prethodno bolovala COVID-19

Lica koja su preboljela COVID-19, ukoliko započinju vakcinaciju unutar šest mjeseci od oporavka (iz tehničkih razloga od datuma pozitivnog testa), smatraju se kompletno vakcinisanima kada dobiju samo jednu dozu vakcine. Ovim osobama druga doza vakcine se može dati u periodu 3-6 mjeseci nakon što prime prvu dozu. Ukoliko su osobe nakon prebolijevanja primile dvije doze vakcine (s obzirom na preporuke u Crnoj Gori prije 02.10.2021.g), treća doza se preporučuje 3-6 mjeseci nakon kompletiranja vakcinacije.

V – Preporuke o vakcinaciji protiv COVID-19 za trudnice i dojilje

Preporučuje se vakcinacija svim trudnicama, a posebno trudnicama sa komorbiditetima (trudnice sa preegzistirajućom hipertenzijom, trudnice sa dijabetesom itd), trudnicama sa BMI≥25, trudnicama koje su starije od 35 godina, kao i trudnicama koje su na svom radnom mjestu izložene povećanom riziku od infekcije.

Preporučuje se da se vakcinacija obavlja tokom drugog i trećeg trimestra trudnoće, ali se vakcinacija može obaviti i u prvom trimestru.

Do sada najviše dokumentovanih podataka o bezbjednosti primjene vakcina protiv COVID-19 u trudnoći, postoji za mRNA vakcine, pa se u pogledu izbora vakcine preporučuje da se trudnicama administriraju ove vrste vakcina.

Savjetuje se vakcinacija dojilja, preporučene su mRNA vakcine jer za njih postoji najviše podataka o bezbjednosti primjene.

VI – Stav o vakcinaciji djece protiv COVID-19

Preporučuje se vakcinacija djece uzrasta 5-17 godina koja imaju komorbiditete i djece koja u porodici imaju lica sa značajnom imunosupresijom (hronična oboljenja, osobe sa transplantiranim organima, osobe koje su na imunosupresivnoj terapiji, osobe sa svim vrstama urođenih ili stečenih imunodeficijencija itd.). Vakcinaciju je potrebno obaviti uz saglasnost roditelja/staratelja i uz preporučenu konsultaciju sa izabranim pedijatrom.

Vakcinisati se mogu i djeca bez hroničnih oboljenja uz saglasnost roditelja/staratelja.

Vakcinacija djece uzrasta 12-17 godina obavlja se mRNA (Comirnaty/Pfizer) vakcinom koja se primjenjuje i kod odraslih (sadrži istu koncentraciju mRNA).

Za vakcinaciju djece uzrasta 5-11 godina koristi se posebna formulacija Comirnaty/Pfizer vakcine koja sadrži tri puta manju koncentraciju mRNA. Vakcinacija djece uzrasta 5-11 godina započeće kada ova vakcina bude dostupna u Crnoj Gori.

VII – Stav o četvrtoj dozi vakcine za osobe koje pripadaju posebno klinički ranjivim/osjetljivim licima

Posebno klinički ranjiva/osjetljiva lica dodatnu tj. treću dozu vakcine mogu primiti u intervalu 1-3 mjeseca nakon završene primovakcinacije (primljene dvije doze vakcine). Trenutna preporuka za ova lica je da nakon što su primili dodatnu tj. treću dozu vakcine, u periodu 3-6 mjeseci nakon treće doze vakcine prime i četvrtu dozu (naknadno će biti definisano da li će to biti postojeća formulacija vakcine ili vakcina napravljena od novih sojeva).

Ljudi koji su definisani kao klinički izuzetno osjetljivi/ranjivi imaju vrlo visok rizik od teške bolesti od novog koronavirusa. Postoje 2 načina na koji se neko lice može identifikovati/determinisati kao klinički izuzetno osjetljivo/ranjivo:

Ima jedan ili više dolje navedenih uslova ili

Njegov izabrani doktor/kliničar koji ga liječi i prati ga je dodao na listu pacijenata koje treba posebno štititi jer na osnovu njihove kliničke procjene smatra(ju) da je u većem riziku od ozbiljne bolesti ako se inficiraju sa SARS-CoV-2.

Osobe sa sljedećim stanjima automatski se smatraju klinički izuzetno ranjivima:

primaoci transplantacija čvrstih organa

osobe sa određenim vrstama malignih neoplazmi

ljudi s malignom neoplazmom koji su podvrgnuti aktivnoj hemoterapiji

ljudi s malignom neoplazmom pluća koji su na radikalnoj radioterapiji

ljudi s malignim neoplazmama krvi ili koštane srži poput leukemije, limfoma ili mijeloma koji su u bilo kojoj fazi liječenja

ljudi koji su na imunoterapiji ili drugoj vrsti kontinuiranog tretmana antitijelima u cilju liječenja maligne neoplazme

ljudi koji imaju druge oblike ciljanih tretmana za maligne neoplazme a koji mogu uticati na imuni sistem, poput inhibitora protein kinaze ili PARP inhibitora

ljudi koji su imali transplantaciju koštane srži ili matičnih ćelija u posljednjih 6 mjeseci ili koji još uvijek uzimaju/primaju imunosupresionu terapiju

ljudi s teškim respiratornim stanjima, uključujući cističnu fibrozu, tešku astmu i tešku hroničnu opstruktivnu bolest pluća (HOBP)

osobe s rijetkim bolestima koje značajno povećavaju rizik od infekcija (poput teške kombinovane imunodeficijencije (SCID), homozigotne bolesti srpastih ćelija)

ljudi na imunosupresivnoj terapiji koja je dovoljno snažna da značajno povećava rizik od infekcije

problemi sa slezinom, na primjer splenektomija

odrasle osobe s Down-ovim sindromom

odrasle sobe koje su na dijalizi ili imaju hroničnu bolest bubrega (stadijum 5)

žene koje su trudne sa značajnim srčanim bolestima, urođenim ili stečenim.