Uprava za inspekcijske poslove (UIP) naložila je Opštini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen-ploču na objektu nekadašnjeg logora Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju, potvrdio je „Vijestima“ predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

Ploču su prethodno postavili ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i ministar odbrane Raško Konjević.

Iz UIP su konstatovali da nema dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština Opštine Kotor, niti da postoji saglasnost Vlade Crne Gore jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka

Dodaje se i da je inspektorka za zaštitu kulturnih dobara poslala zahtjeve za izjašnjenje ministarstvima vanjskih poslova i odbrane na osnovu kojeg akta su postavili predmetnu ploču, i da će nakon toga objedinjene spise predmeta uputiti nadležnom tužilaštvu na ocjenu i dalje postupanje.

U zapisniku piše i da je Jokić rekao da nije bilo nikakve inicijative Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva odbranza za donošenje programa spomen obilježja i da je on o događaju informisan iz medija i da nisu ispunjeni zakonski uslovi za postavljanje ploče.

On je pozvao Vladu Crne Gore i UIP da, ukoliko se njegove tvrdnje ispostave kao tačne, podnesu krivične prijave protiv Krivokapića, Konjevića i drugih NN lica zbog kršenja Zakona o spomen-obilježjima.

”Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se kaznom zatvora do tri godine”, propisuje član 43 tog zakona.

Ministarstva ćute

„Vijesti“ su dan nakon otkrivanja spomen-ploće pisale da je MVP eksplicitno prekršilo više odredbi Zakona o spomen-obilježjima.

Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) apelovali su na Konjevića i Krivokapića da javnost obavijeste o pravnom osnovu za postavljanje spomen-obilježja u Morinju, a imajući u vidu javna osporavanja i kako bi se razjašnjenjem tog pitanja doprinijelo naporima za uspostavljanje, a ne osporavanje kulture sjećanja.

Krivokapić i Konjević, te ministarstva na čijem su čelu, još uvijek nisu javno reagovali na taj apel.

Kritike natpisa na ploči

U javnosti je kritikovan i način na koji spomen-ploča tekstom tretira istorijske okolnosti 1991. kada je država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni učesnik agresije na Republiku Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika.

Na njoj piše da je “tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku”, na tom mjestu bio logor, takozvani Centar Morinj i da je posvećen zatočenim hrvatskim civilima i braniocima.

”Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”, piše na ploči koju potpisuju ministarstva odbrane i vanjskih poslova.

Jasmina Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo napisala je da se natpisom relativizuje i odgovornost i pozicija žrtava.

“Cio događaj je udžbenički primjer kako ne treba da izgleda državno odavanje počasti žrtvama jer ono ne uključuje nedvosmisleno priznanje i prihvatanje odgovornosti, naprotiv, relativizuje ih. Crna Gora se time pridružila drugim zemljama bivše Jugoslavije u spomeničkoj relativizaciji događaja iz prošlosti…Crna Gora ovom spomen-pločom nije prihvatila svoju odgovornost i nije se izvinila žrtvama. Crna Gora je ovim samoizvinjenjem kao svoju odgovornost prihvatila samo svoju navodnu naivnost i ukorila sebe zbog nje”, napisala je Kolarić u autorskom tekstu.