Demokratska narodna partija (DNP) saopštila je da će njen predsjednik Milan Knežević danas podnijeti tužbu protiv poslanice Maje Vučelić (Civis) nakon njenih javno saopštenih stavova da Knežević „ima finansijera i nalogodavca iz druge države“.

„Nedavno je zbog slične tvrdnje tužio potpredsjednika Liberalne partije, a tužiće svakog ko bude saopštio ovakvu laž. Političke kvalifikacije su jedno, ali tvrditi da je neko u izvršenju krivičnog djela, predstavlja dovoljan razlog da reaguje i SDT po službenoj dužnosti. A Milan Knežević kao i uvijek, svim nadležnim organima stoji na raspolaganju. Pošto je finasiranje političkih subjekata iz drugih država krivično djelo, ako je poslanica Vučelić u pravu, i govori istinu, onda Milan Knežević treba krivično da odgovara“, piše u saopštenju DNP-a.

Kako su dodali, ali „ako se ispostavi da poslanica Vučelić laže, a mi tvrdimo da je tako, onda će ona morati da snosi krivično pravnu odgovornost za iznošenje neistina“.

„Ovo suđenje će biti prava prilika da se možda kao dokaz izvedu i mjere tajnog nadzora koje je objavilo SDT, a tiču se rukovodstva stranke sa čije liste je Vučelićka izabrana za poslanicu, a koje je na poklon dobilo televizore od sedamdeset inča i po pedeset rokovnika. Možda bi poslanica Vučelić i na ovu temu moga imati određena saznanja. Čitav novčani iznos koji bude dobio na sudu, Milan Knežević će uplatiti u humanitarne svrhe. A autora Vučelićkinog saopštenja pozivamo da bude džek i plati kaznu i troškove sudskog postupka. Jedino u čemu se slažemo i podržavamo gospođu Vučelić jeste da svim raspoloživim pravnim sredstvima utvrdimo ko su saradnici domaćih i stranih obavještajnih službi u političkom životu Crne Gore“, kazali su iz DNP-a u saopštenju koje potpisuje Jovana Todorović.

Tu inicijativu, istakli su, može pokrenuti poslanik Laković kao predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, a poslanici DNP- a će je snažno podržati.

„Možda se poslanica Vučelić i sama iznenadi ako neko iz njenog društva bude najmanje trostruki agent. Ili što bi rekao Mika Antić: „Kad bi jastuci progovorili…“. A što se tiče Vučelićkinih stavova o demokratski izabranoj vlasti u Srbiji i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću, sa njom nećemo polemisati na tu temu, mnogo je to za nju, već postavljamo pitanje premijeru Spajiću da li i on dijeli ovakve stavove svoje poslanice? U iščekivanju njene prve diskusije u Skupštini, srdačno je pozdravljamo uz fotografiju njenog ideološkog gurua“, poručuju iz DNP-a.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić rekao je danas na premijerskom satu u parlamentu da su se u splitskoj Lori desili ratni zločini i da su to potvrdili i sudovi Hrvatske.

On je odgovarajući na pitanje poslanika i lidera vladajuće Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića – da li su “u hrvatskom logoru ‘Lora’ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima?”

Spajić je kazao da je, da bi region bivše Jugoslavije “napravio iskorak i ostvario najbolje dobrosusjedske odnose”, bitno “staviti tačku na prošlost” i u potpunosti istražiti sve navode ratnih zločina, “u skladu s međunarodnim pravom i principima vladavine prava, koji su okosnica naših evropskih vrijednosti”.

“To je, cijenim, preduslov za napredak – moramo da poštujemo žrtve i dobijemo sudski epilog svih zločina. Crna Gora želi pravdu za sve, i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obeštećenju žrtava”, poručio je.

Spajić je podsjetio da ratni zločini ne zastarijevaju, rekavši da su zločini u “Lori” potvrđeni kroz osuđujuće presude “za šefa zatvora i čuvara”.

“Nažalost, još nijesu sudski epilog dočekala svjedočenja o crnogorskim državljanima koji su tamo zarobljeni i ubijeni – ti slučajevi nikad nijesu ni procesuirani”, dodao je Spajić.

Spajić je naveo da crnogorsko Državno tužilaštvo ima uspostavljenu saradnju s Državnim odvjetništvom Hrvatske, da je pripremljen sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, kao i sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama radi njihovog učešća u krivičnom postupku za ratne zločine, koji je, kako je dodao, proslijeđen Državnom odvjetništvu Hrvatske u cilju usaglašavanja.

“Vjerujemo da će pomenuti sporazumi doprinijeti efikasnijem, djelotvornijem i proaktivnijem procesuiranju ratnih zločina. Dakle, u ‘Lori’ su se desili ratni zločini, što su potvrdili i hrvatski sudovi”, konstatovao je predsjednik Vlade.

Šef diplomatije Hrvatske Gordan Grlić Radman, negirao je prošle sedmice u intervjuu “Vijestima” postojanje logora “Lora”. On je izjavio da “ne postoji i nikad nije postojao nikakav ‘logor Lora’”, da to nije otvoreno pitanje između Zagreba i Podgorice, već “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”, kao i da je “sve oko događanja u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno”.

Grlić Radman je saopštio i da bi donošenje rezolucije u crnogorskom parlamentu kojom se osuđuje agresija na Dubrovnik, u kojoj je Crna Gora učestvovala početkom devedesetih, bila “dobar gest prema Hrvatskoj”.

Knežević je kazao da je “djelimično zadovoljan” odgovorom Spajića, tvrdeći da je Grlić Radman “samo agentura dogovora koji postoji” između bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

“Đukanović i Plenković su lobirali i izlobirali da ja, Mandić i Bečić budemo proglašeni za persone non grata u Hrvatskoj, i da ne zatvorimo sva poglavlja … Eto koliko je DPS reformski i koliko želi Crnu Goru u EU. Cilj je da se mi dodatno isposipamo pepelom i prihvatimo sve krivice ovoga svijeta…”, naveo je Knežević.“…

U tom mediju je bio intervju ovog gospodina Radmana, i taj gospodin Radman kreće s kanonadom, gazeći po našim mrtvima, ponavljajući nove zahtjeve. I šta na radi gospodine Spajiću, i Vama i nama – najavljuje nam dubrovačku rezoluciju. Živi bili pa vidjeli, neće dugo proći i ovdje će neko podnijeti rezoluciju o dubrovačkom ratištu… To treba da bude vododjelnica kako bi se išlo ka nekoj imaginarnoj manjinskoj podršci”, poručio je on.

Knežević je naveo da bi Grlić Radman, kad sljedeći put pomene žrtve “Lore”, trebalo da bude proglašen za personu non grata u Crnoj Gori.

Poslanik DNP-a je pozvao čelnike crnogorskog tužilaštva da iskoriste “sve pravne mehanzme” da dobiju podatke i informacije o ljudima koji su ubijali u “Lori”.

Vojno-istražni centar Lora, u kojem su bili mučeni i stradali vojni rezervisti iz Crne Gore, bio je neka vrsta logora, kazao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović i dodao da će se, što vrijeme više prolazi, teže utvrditi istina u tom slučaju.

Milanović se danas u Vili Gorica sastao sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.

Na pitanje novinara da li je bilo razgovora o izjavama ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana o logoru Lora, Milanović je rekao da jeste.

Podsjetimo, nedavna izjava ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana za podgoričke „Vijesti“ da splitska Lora u kojoj je stradalo 14 crnogorskih državljana, nije logor te da „sve oko događanja u zatvoru u Lori je procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati“, uzburkala je crnogorsku javnost.

Milanović je rekao da je to stav Grlića Radmana, a da ga on ne može komentarisati.

“U Lori jeste bila neka vrsta logora. Tamo su ljudi ubijani, kažnjeni su zbog toga, u zatvoru su. Na hrvatskom pravosuđu je da riješi. Oni to sporo rješavaju, ali ipak rješavaju”, rekao je Milanović.

„Ja kada su u pitanju zločini svake strane, nisam nikoga štitio, upirao sam prstom, zašto bih štitio nekoga ko je odgovoran za ljudske živote“, dodao je Milanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora i Hrvatska vjeruju u dijalog i gledaju naprijed. On je to poručio na konferenciji sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.

Milatović je naglasio da mu je zadovoljstvo da ugosti Milanovića.

„Posebno cijenim što je Crna Gora među prvim zemljama koje je on posjetio nakon reizbora. Ta odluka nije samo poruka poštovanja nego i politička poruka u trenutku pogoršanih odnosa naših država“, istakao je Milatović.

Istakao je da obijica žele da pošalju poruku dobrosusjedstva.

„Crna Gora i Hrvatska dijele zajedničku istoriju ali i vrijednosti. Zalažemo se za mir, stabilnost i regionalnu saradnju“, naglasio je on.

Crna Gora je, kako je istakao Milatović, spremna i posvećena da sva otvorena pitanja sa svim susjedima uključujući i ona sa odnosima sa Hrvatskom rješava u otvorenom dijalogom.

„Možemo i trebamo da priznamo naše greške ali želimo i da ukažemo i na one sa druge strane“, kazao je Milatović.

Milatović je istakao da pozdravlja konsultacije između vlada Crne Gore i Hrvatske.

„Ovdje nema bezgrešnih zato sam rekao da kao što ni Rezolucija o Jasenovcu nije doprinijela unapređenju odnosa i koju sam kritikovao, tako ni određeni stavovi koji dolaze iz Republike Hrvatske posebni u odnosu Lore ne doprinose unapređenju odnosa“, istakao je Milatović.

Naglasio je da zato smatra da je ovo ispravan put koji će odvesti do rješenja koja će biti dugoročna i održiva.

„Crna Gora i Hrvatska vjeruju u dijalog i gledaju naprijed. Pružamo ruku, biramo dijalog, danas gradimo mostove“, naglasio je on.

Milanović: U interesu Hrvatske da Crna Gora što prije bude članica EU

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kazao je da što se Hrvatske tiče njima je u interesu da Crna Gora što prije bude članica Evropske unije.

„Moramo zadržati šta je ovdje, a ne ono što je bilo prije 30 godina. I to što je bilo ranije ali prvenstveno šta će biti danas i sjutra“, poručio je Milanović.

Milatović je rekao da on i Milanović pokazuju primjer kako odnosi Crne Gore i Hrvatske treba da se razvijaju, a da je njegov poziv i Milanovićev dolazak neka vrsta poruke.

“Glasanje za Rezoluciju o Jasenovcu je bio način partijama da sakriju glasanje o Srebrenici. Ja sam to kritikovao, kao i danas jednu nespretnu izjavu hrvatskog ministra. Nećemo se mi u EU najbolje integrisati sa Irskom ili nekom Baltičkom zemljom, već sa susjednim zemljama”, rekao je Milatović.

Milanović je rekao da ostaju u susjedstvu sa Crnogorcima, Srbima, Bosancima.

„Srećno u Evropsku uniju, nama je to finansijski isplativo, samo lud čovjek bi bio protiv toga“, poručio je Milanović.

Milanovića je u Vili Gorica uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Milatović.

Iz kabineta Milatovića su kazali da je zvanična posjeta Milanovića Crnoj Gori prilika da se učvrste međudržavni odnosi u duhu prijateljstva, međusobnog poštovanja, saradnje i dobrosusjedstva.

„Posjeta je nastavak snažnih diplomatskih aktivnosti Milatovića, imajući u vidu da Hrvatska kao zemlja članica Evropske unije predstavlja važnog partnera u nastojanjima Crna Gora da do 2028. godine postane punopravna članica Unije“, navodi se u saopštenju.