Connect with us

DRUŠTVO

BIVŠI GLAVNI SPECIJALNI TUŽILAC NA SUĐENJU

Katnić: Milo Đukanović me pitao koga reketiram

Katnić objasnio da je o slučaju iznude od kompanije A2A prvi put čuo od tadašnjeg šefa države, na svečanosti u Prijestonici. “Đukanović mi je prišao i pitao šta mi je poznato u vezi prijava člana borda direktora Elektroprivrede i predstavnika kapitala u A2A Oresta Bramantija – da ga ja i Rodić reketiramo i da ćemo da im uzmemo 600.000 eura”, rekao je

Đukanović i Katnić

Bivši glavni specijalni tužilac (GST) Milivoje Katnić kazao je da je o navodnom reketiranju predstavnika italijanske firme “A2A” prvi put čuo od tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

To je juče saopštio u podgoričkom Osnovnom sudu, gdje mu se sudi po tužbi države zbog sumnje da je grubo prekršio propise tokom postupka koji je od 2017. vodio protiv advokata Gorana Rodića, Siniše Gazivode i Marije Radulović.

Advokati su tužili državu zbog nezakonitog postupanja tokom istrage koju je Katnić pokrenuo protiv njih i dobili oko 11.500 eura odštete. Država sada to sudskim putem traži od nekadašnjeg GST-a.

Advokati Rodić, Radulović i Gazivoda pravosnažno su u aprilu 2022. oslobođeni optužbe za pokušaj prevare italijanske kompanije A2A, u odvojenom postupku koji je protiv njih pokrenuo Katnić. Apelacioni sud je tada potvrdio odluku Višeg suda iz februara 2021. jer u optužnici nije bilo dokaza protiv advokata.

Katnić je juče objasnio da mu je Đukanović prišao na jednoj svečanosti u Prijestonici.

“Ne sjećam se tačnog datuma, znam da je to bilo na svečanosti Skupštine na Cetinju organizovane povodom ulaska Crne Gore u NATO. Đukanović mi je prišao i pitao šta mi je poznato u vezi prijava člana borda direktora Elektroprivrede i predstavnika kapitala u A2A Oresta Bramantija – da ga ja i Rodić reketiramo i da ćemo da im uzmemo 600.000 eura”, rekao je nekadašnji glavni specijalni tužilac.

Istakao je da je nakon tog susreta sa bivšim šefom države, o tome razgovarao sa tadašnjom tužiteljkom Stojankom Radović, koja mu je rekla da je upoznata sa tim slučajem…

U sudnici sutkinje Sanele Efović, podsjetio je da je pokrenut krivični postupak protiv firme A2A, u kojem se ta kompanija tereti da je nanijela štetu Elektroprivredi u iznosu od šest miliona eura.

Zbog toga se, kazao je juče, sastao sa Rodićem i Bramantijem i kazao im da će taj problem moći da riješe isključivo kada plate pun iznos za koji se terete, što se, kako je rekao, nije svidjelo Italijanu…

“Kazao sam mu da ne postoje mogućnosti da se ta pravna stvar riješi, osim da plate. Bramantiju se to nije svidjelo, napustio je sastanak uz obrazloženje da oni nijesu ništa pogriješili, pa samim tim ne bi trebalo ništa ni da plate”, dodao je Katnić.

Prema njegovim riječima, kasnije mu je ponuđeno da ode na večeru sa Rodićem, kako bi podijelili 600.000 eura koje bi dobili nakon što on obustavi postupak protiv italijanske kompanije:

“Kako oni ne bi morali da plate ni cent”, tvrdio je juče Katnić.

Dodao je da ima svjedoke da mu je nuđen mito kako bi okončao taj krivični postupak i ocijenio da je žalosno što su neki građani “velike zemlje kao što je Italija”, pomislili da glavnog specijalnog tužioca mogu da kupe za 300.000 eura, a da su istovremeno nudili čak 250 miliona eura za akcije Elektroprivrede Crne Gore.

On je potencirao da je sa Rodićem ranije bio u izuzetnim prijateljskim odnosima i dodao da je taj advokat samo za usluge kompaniji A2A naplatio “između 90.000 i 100.000 eura”…

Sud je ranije konstatovao da je do povrede prava advokata Rodića, Gazivode i Radulović došlo usljed objavljivanja saopštenja i pratećeg dokumenta na internet stranici Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 17.7.2017. godine, pod nazivom “Specijalno državno tužilaštvo predstavlja oblike specijalnog rata”, a što je utvrđeno pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Podgorici.

Država Crna Gora tužila je Milivoja Katnića za 11.525,67 eura, radi regresne naknade, na ime isplaćene nematerijalne štete usljed povrede prava na psihički integritet, prava na čast, ugled, na zaštitu privatnog života, prava na dostojanstvo, prepisku, lične zapise, kao prava ličnosti advokatima Rodiću, Gazivodi i Radulović.

Katnić je ranije kazao da je tužba države protiv njega bez osnova i da će to dokazati u sudskom postupku.

Istovremeno je rekao da nema primanja, jer mu nisu dali ni penziju.

“To je sve jer sam te stvari objavio javno, i nijesam blefirao kao neki pa da ispada da su to objavili novinari istraživači, Marko i Janko, nego sam napisao sve što sam mislio. To će se sve vidjeti u postupku. Ja sam omogućio da se državi vrati preko sedam miliona koje je A2A bila nezakonito uzela od države, odnosno Elektroprivrede, a država je bila većinski vlasnik. Dakle, vratio sam državi sedam miliona eura koje nikada ne bi bile vraćene da nijesam bio rukovodilac u SDT-u. Samo u tom predmetu. A evo vidite, sada hoće da mi uzmu 11.500 eura. Tužba je bez osnova”, kazao je Katnić.

(Izvor: Vijesti)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije