Connect with us

EKONOMIJA

GENERALNI SEKRETAR UNIJE SLOBODNIH SINDIKATA

Keković: Tražićemo da se radi pet dana sedmično, ukidanje neradne nedelje traži lobi velikih trgovačkih lanaca

Keković je, nakon što su propali pregovori socijalnih partnera o ukidanju neradne nedelje, kazao da je USSCG pokušala da nađe kompromisno rješenje, ali da poslodavci na kraju nisu prihvatili njihov predlog

Keković, foto MediaBiro

Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, kazao je za portal Volim Podgoricu da će ova radnička organizacija uskoro krenuti u kampanju za petodnevnu radnu sedmicu, odnosno da zaposleni ne mogu da rade duže od 40 sati nedeljno, kao i da se za ukidanje neradne nedelje bori lobi velikih trgovačkih lanaca.

“Zakonom je predviđeno da radna sedmica traje 40 sati, bilo da je petodnevna ili šestodnevna, u Evropi je u razvijenim zemljama prosječno radno vrijeme 35 sati, a u Crnoj Gori je 44,4 sata nedjeljno. Naši uslovi za djelimično ukidanje radne nedelje su bili minimalistički jer se radi o “ad hok” trenutku. Susjednoj Hrvatskoj u ovom momentu treba milion radnika. Naši poslodavci, čast izuzecima, izgleda nisu svjesni da će ostati bez radnika, ako im ne poboljšaju, ne samo zarade, već uslove rada. Mi se borimo za neradnu nedjelju upravo kako bismo poboljšali uslove rada, kako bi ljudi imali vrijeme za porodicu, koja je osnovna ćelija društva”, kaže Keković.

Keković je, nakon što su propali pregovori socijalnih partnera o ukidanju neradne nedjelje, kazao da je USSCG pokušala da nađe kompromisno rješenje, ali da poslodavci na kraju nisu prihvatili njihov predlog.

Podsjetimo, iako je izgledalo da je dogovor poslodavaca i sindikata o ukidanju neradne nedjelje u periodu turističke sezone veoma blizu, u petak se oglasila Privredna komora Crne Gore koja, inače, nije socijalni partner, stavom da su “neprihvatljivi zahtjevi sindikata da uslov da se dozvoli rad nedjeljom budu prethodne izmjene Opšteg kolektivnog ugovora kojima će se povećati cijena rada nedjeljom za 100 odsto u svim sektorima”, te da se privrednicima više isplati da ne rade nedjeljom.

Unija poslodavaca, koja je socijalni partner je, prethodno, prihvatila predlog sindikata da zaposleni koji rade nedjeljom imaju duplu dnevnicu, da im se obezbijedi drugi slobodan dan, da se nedjeljom radi jedna smjena kao i da inspekcija prati da li se dogovor poštuje.

Privredna komora je međutim, u svom saopštenju u petak apelovala na Uniju poslodavaca da, kao socijalni partner, “u pregovorima sa Vladom i sindikatima sa dodatnom pažnjom zastupa stavove privrede i uzdrži se od potpisivanja rješenja koja mogu biti štetna”.

Iz resornog ministarstva su se osvrnuli na stavku o potpisvanju Opšteg kolektivnog ugovora kojim bi se regulisala obaveza poslodavaca da rad nedjeljom plaćaju duplo.

”Nakon dodatnih konsultacija sa svojim članstvom, ni Unija poslodavaca, ni Privredna komora nisu spremne da preuzmu odgovornost da u ovom trenutku nametnu obavezu svim granama da bi omogućili trgovini da radi pet mjeseci. UPCG iz istog razloga prošle godine nije prihvatila takav predlog”, saopšteno je iz Ministarstva na čijem čelu je Goran Đurović.

Činilo se da su svi socijalni partneri bili optimisti da će se naći kompromis, ali je Privredna komora izašla sa stavom da od toga nema ništa. Šta se dogodilo?

To treba da pitate Privrednu komoru i Uniju poslodavaca. U Crnoj Gori imate jedan nonsens, da je neradna nedjelja uvedena kada je došla inicijativa od poslodavaca, vlasnika mega marketa, iz Privredne komore, iako se mi od 2009. godine borimo za uspostavljanje dostojanstvenih uslova rada. Neradnu nedjelju nije inicirala država i njene institucije, iako ih zakon obavezuje. Kada je Privredna komora predložila neradnu nedjelju, Unija poslodavaca i sindikati su tražili da sjednemo i vidimo šta to konkretno znači, ima li izuzetaka, koji su… Nažalost, Vlada nas tad nije pozvala na razgovor. Pa smo dobili situaciju da se, recimo, na benzinskim pumpama prodaju kace sira i stvara nelojalna konkurencija, da nedjeljom rade i oni čija djelatnost to ne zahtijeva, pa smo dobili diskriminaciju radnika u tim firmama koji sada rade nedjeljom, ali i poslodavaca, i tako dalje…

Obzirom da je socijalnim partnerima vaš predlog bio prihvatljiv, a onda je neočekivano sve vraćeno na nulu. Da li sumnjate da se radi o nekim lobijima?

Ovdje je u pitanju lobi velikih trgovačkih lanaca. To je bilo jasno i prošle godine i osnovano sumnjamo da se radi o interesima velikih. Inicijativa da nedjeljom rade mali marketi, porodične firme, do 10 zaposlenih, i tada i danas je imala odgovor da je to diskriminacija, ili će raditi svi, ili neće niko. Na poslednjem sastanku smo iznijeli svoje stavove i uslove, uvažavajući ekonomsku situaciju, i kao odgovorna organizacija smo htjeli da dođemo do dogovora, radi građana, ekonomije, turizma, budžeta… Nažalost poslodavci nisu prihvatili, i to je to.

Oni se sada nadaju da će Ustavni sud prihvatiti inicijativu Unije poslodavaca, i odlučiti da je član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini neustavan. Ova država je dekretom uvela neradnu nedjelju, pa je dekretom može i ukinuti. To nam kao mač visi nad glavom.

U evropskim demokratskim državama, na koje se stalno pozivamo, radnici izlaze na ulice svako malo, zbog poskupljenja, zakonskih rješenja, sindikalne organizacije su snažan društveno politički faktor… Da li ćete pozvati radnike na protest ako se, hipotetički, ukine neradna nedjelja, bez saglasnosti sindikata?

Prošle godine, kada je ministar Jakov Milatović najavio ukidanje neradne nedjelje, mi smo digli tenziju i odlučili da pokrenemo elektronsku peticiju. Ta peticija po zakonu treba da ima tri hiljade potpisa da bi bila razmatrana, a mi smo za mjesec dana jedva prebacili cenzus. Lobirali smo, kontaktirali radnike u trgovini gdje je 40.000 radnika, pa puta najmanje dva člana porodice… Očekivali smo veći odziv ali ga nismo dobili. Ispostavilo se da je bilo i drugih prepreka, trebalo je ukucati matični broj, što mnogi nisu htjeli, ali pitanje je da li bi bilo mnogo više potpisa.

Osim elektronskih peticija, da li imate u vidu prave proteste ukoliko to neka situacija bude zahtijevala?

Naša pregovaračka pozicija u svakoj borbi za interese radnika bila bi mnogo bolja kada bi iza nas u svakom momentu stajalo 50.000 radnika spremnih da se bore za svoja prava. Mi o radničikm protestima stalno razmišljamo, ako ima organizaciije koja je pokretala proteste to je Unija slobodnih sindikata Crne Gore. Međutim, u ovom trenutnku naš građanin je spreman da protestuje za politiku, vjeru ili naciju, ali ne i za svoje ekonomske interese. Mi smo svojevremeno pozvali ljude na protest protiv zakona koji je uvodio ugovore na određeno do penzije, nije došlo hiljadu i po ljudi.

Mi moramo da budimo svijest kod naših građana koliko je važna sindikalna borba, i moramo utirati put da radnici osvijeste da je njihova snaga ogromna.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Neće biti poskupljenja struje

„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer

Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.

„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.

Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.

„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Od januara skuplja struja u Crnoj Gori

Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori

Foto: Shutterstock

Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).

U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.

Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.

Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.

U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.

„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.

Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-

1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.

„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.

„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.

Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:

0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!

„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…

Foto: Luka Zeković

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.

Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.

Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.

foto: Luka Zeković

„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.

On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.

„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.

Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.

„Saldo više neće biti nula“

Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.

Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…

„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.

Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.

„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.

On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.

Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.

Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije