Connect with us

EKONOMIJA

GENERALNI SEKRETAR UNIJE SLOBODNIH SINDIKATA

Keković: Tražićemo da se radi pet dana sedmično, ukidanje neradne nedelje traži lobi velikih trgovačkih lanaca

Keković je, nakon što su propali pregovori socijalnih partnera o ukidanju neradne nedelje, kazao da je USSCG pokušala da nađe kompromisno rješenje, ali da poslodavci na kraju nisu prihvatili njihov predlog

Keković, foto MediaBiro

Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, kazao je za portal Volim Podgoricu da će ova radnička organizacija uskoro krenuti u kampanju za petodnevnu radnu sedmicu, odnosno da zaposleni ne mogu da rade duže od 40 sati nedeljno, kao i da se za ukidanje neradne nedelje bori lobi velikih trgovačkih lanaca.

“Zakonom je predviđeno da radna sedmica traje 40 sati, bilo da je petodnevna ili šestodnevna, u Evropi je u razvijenim zemljama prosječno radno vrijeme 35 sati, a u Crnoj Gori je 44,4 sata nedjeljno. Naši uslovi za djelimično ukidanje radne nedelje su bili minimalistički jer se radi o “ad hok” trenutku. Susjednoj Hrvatskoj u ovom momentu treba milion radnika. Naši poslodavci, čast izuzecima, izgleda nisu svjesni da će ostati bez radnika, ako im ne poboljšaju, ne samo zarade, već uslove rada. Mi se borimo za neradnu nedjelju upravo kako bismo poboljšali uslove rada, kako bi ljudi imali vrijeme za porodicu, koja je osnovna ćelija društva”, kaže Keković.

Keković je, nakon što su propali pregovori socijalnih partnera o ukidanju neradne nedjelje, kazao da je USSCG pokušala da nađe kompromisno rješenje, ali da poslodavci na kraju nisu prihvatili njihov predlog.

Podsjetimo, iako je izgledalo da je dogovor poslodavaca i sindikata o ukidanju neradne nedjelje u periodu turističke sezone veoma blizu, u petak se oglasila Privredna komora Crne Gore koja, inače, nije socijalni partner, stavom da su “neprihvatljivi zahtjevi sindikata da uslov da se dozvoli rad nedjeljom budu prethodne izmjene Opšteg kolektivnog ugovora kojima će se povećati cijena rada nedjeljom za 100 odsto u svim sektorima”, te da se privrednicima više isplati da ne rade nedjeljom.

Unija poslodavaca, koja je socijalni partner je, prethodno, prihvatila predlog sindikata da zaposleni koji rade nedjeljom imaju duplu dnevnicu, da im se obezbijedi drugi slobodan dan, da se nedjeljom radi jedna smjena kao i da inspekcija prati da li se dogovor poštuje.

Privredna komora je međutim, u svom saopštenju u petak apelovala na Uniju poslodavaca da, kao socijalni partner, “u pregovorima sa Vladom i sindikatima sa dodatnom pažnjom zastupa stavove privrede i uzdrži se od potpisivanja rješenja koja mogu biti štetna”.

Iz resornog ministarstva su se osvrnuli na stavku o potpisvanju Opšteg kolektivnog ugovora kojim bi se regulisala obaveza poslodavaca da rad nedjeljom plaćaju duplo.

”Nakon dodatnih konsultacija sa svojim članstvom, ni Unija poslodavaca, ni Privredna komora nisu spremne da preuzmu odgovornost da u ovom trenutku nametnu obavezu svim granama da bi omogućili trgovini da radi pet mjeseci. UPCG iz istog razloga prošle godine nije prihvatila takav predlog”, saopšteno je iz Ministarstva na čijem čelu je Goran Đurović.

Činilo se da su svi socijalni partneri bili optimisti da će se naći kompromis, ali je Privredna komora izašla sa stavom da od toga nema ništa. Šta se dogodilo?

To treba da pitate Privrednu komoru i Uniju poslodavaca. U Crnoj Gori imate jedan nonsens, da je neradna nedjelja uvedena kada je došla inicijativa od poslodavaca, vlasnika mega marketa, iz Privredne komore, iako se mi od 2009. godine borimo za uspostavljanje dostojanstvenih uslova rada. Neradnu nedjelju nije inicirala država i njene institucije, iako ih zakon obavezuje. Kada je Privredna komora predložila neradnu nedjelju, Unija poslodavaca i sindikati su tražili da sjednemo i vidimo šta to konkretno znači, ima li izuzetaka, koji su… Nažalost, Vlada nas tad nije pozvala na razgovor. Pa smo dobili situaciju da se, recimo, na benzinskim pumpama prodaju kace sira i stvara nelojalna konkurencija, da nedjeljom rade i oni čija djelatnost to ne zahtijeva, pa smo dobili diskriminaciju radnika u tim firmama koji sada rade nedjeljom, ali i poslodavaca, i tako dalje…

Obzirom da je socijalnim partnerima vaš predlog bio prihvatljiv, a onda je neočekivano sve vraćeno na nulu. Da li sumnjate da se radi o nekim lobijima?

Ovdje je u pitanju lobi velikih trgovačkih lanaca. To je bilo jasno i prošle godine i osnovano sumnjamo da se radi o interesima velikih. Inicijativa da nedjeljom rade mali marketi, porodične firme, do 10 zaposlenih, i tada i danas je imala odgovor da je to diskriminacija, ili će raditi svi, ili neće niko. Na poslednjem sastanku smo iznijeli svoje stavove i uslove, uvažavajući ekonomsku situaciju, i kao odgovorna organizacija smo htjeli da dođemo do dogovora, radi građana, ekonomije, turizma, budžeta… Nažalost poslodavci nisu prihvatili, i to je to.

Oni se sada nadaju da će Ustavni sud prihvatiti inicijativu Unije poslodavaca, i odlučiti da je član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini neustavan. Ova država je dekretom uvela neradnu nedjelju, pa je dekretom može i ukinuti. To nam kao mač visi nad glavom.

U evropskim demokratskim državama, na koje se stalno pozivamo, radnici izlaze na ulice svako malo, zbog poskupljenja, zakonskih rješenja, sindikalne organizacije su snažan društveno politički faktor… Da li ćete pozvati radnike na protest ako se, hipotetički, ukine neradna nedjelja, bez saglasnosti sindikata?

Prošle godine, kada je ministar Jakov Milatović najavio ukidanje neradne nedjelje, mi smo digli tenziju i odlučili da pokrenemo elektronsku peticiju. Ta peticija po zakonu treba da ima tri hiljade potpisa da bi bila razmatrana, a mi smo za mjesec dana jedva prebacili cenzus. Lobirali smo, kontaktirali radnike u trgovini gdje je 40.000 radnika, pa puta najmanje dva člana porodice… Očekivali smo veći odziv ali ga nismo dobili. Ispostavilo se da je bilo i drugih prepreka, trebalo je ukucati matični broj, što mnogi nisu htjeli, ali pitanje je da li bi bilo mnogo više potpisa.

Osim elektronskih peticija, da li imate u vidu prave proteste ukoliko to neka situacija bude zahtijevala?

Naša pregovaračka pozicija u svakoj borbi za interese radnika bila bi mnogo bolja kada bi iza nas u svakom momentu stajalo 50.000 radnika spremnih da se bore za svoja prava. Mi o radničikm protestima stalno razmišljamo, ako ima organizaciije koja je pokretala proteste to je Unija slobodnih sindikata Crne Gore. Međutim, u ovom trenutnku naš građanin je spreman da protestuje za politiku, vjeru ili naciju, ali ne i za svoje ekonomske interese. Mi smo svojevremeno pozvali ljude na protest protiv zakona koji je uvodio ugovore na određeno do penzije, nije došlo hiljadu i po ljudi.

Mi moramo da budimo svijest kod naših građana koliko je važna sindikalna borba, i moramo utirati put da radnici osvijeste da je njihova snaga ogromna.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije