Predsjednik Vlade Milojko Spajić rekao je danas na premijerskom satu u parlamentu da su se u splitskoj Lori desili ratni zločini i da su to potvrdili i sudovi Hrvatske.

On je odgovarajući na pitanje poslanika i lidera vladajuće Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića – da li su “u hrvatskom logoru ‘Lora’ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima?”

Spajić je kazao da je, da bi region bivše Jugoslavije “napravio iskorak i ostvario najbolje dobrosusjedske odnose”, bitno “staviti tačku na prošlost” i u potpunosti istražiti sve navode ratnih zločina, “u skladu s međunarodnim pravom i principima vladavine prava, koji su okosnica naših evropskih vrijednosti”.

“To je, cijenim, preduslov za napredak – moramo da poštujemo žrtve i dobijemo sudski epilog svih zločina. Crna Gora želi pravdu za sve, i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obeštećenju žrtava”, poručio je.

Spajić je podsjetio da ratni zločini ne zastarijevaju, rekavši da su zločini u “Lori” potvrđeni kroz osuđujuće presude “za šefa zatvora i čuvara”.

“Nažalost, još nijesu sudski epilog dočekala svjedočenja o crnogorskim državljanima koji su tamo zarobljeni i ubijeni – ti slučajevi nikad nijesu ni procesuirani”, dodao je Spajić.

Spajić je naveo da crnogorsko Državno tužilaštvo ima uspostavljenu saradnju s Državnim odvjetništvom Hrvatske, da je pripremljen sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, kao i sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama radi njihovog učešća u krivičnom postupku za ratne zločine, koji je, kako je dodao, proslijeđen Državnom odvjetništvu Hrvatske u cilju usaglašavanja.

“Vjerujemo da će pomenuti sporazumi doprinijeti efikasnijem, djelotvornijem i proaktivnijem procesuiranju ratnih zločina. Dakle, u ‘Lori’ su se desili ratni zločini, što su potvrdili i hrvatski sudovi”, konstatovao je predsjednik Vlade.

Šef diplomatije Hrvatske Gordan Grlić Radman, negirao je prošle sedmice u intervjuu “Vijestima” postojanje logora “Lora”. On je izjavio da “ne postoji i nikad nije postojao nikakav ‘logor Lora’”, da to nije otvoreno pitanje između Zagreba i Podgorice, već “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”, kao i da je “sve oko događanja u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno”.

Grlić Radman je saopštio i da bi donošenje rezolucije u crnogorskom parlamentu kojom se osuđuje agresija na Dubrovnik, u kojoj je Crna Gora učestvovala početkom devedesetih, bila “dobar gest prema Hrvatskoj”.

Knežević je kazao da je “djelimično zadovoljan” odgovorom Spajića, tvrdeći da je Grlić Radman “samo agentura dogovora koji postoji” između bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

“Đukanović i Plenković su lobirali i izlobirali da ja, Mandić i Bečić budemo proglašeni za persone non grata u Hrvatskoj, i da ne zatvorimo sva poglavlja … Eto koliko je DPS reformski i koliko želi Crnu Goru u EU. Cilj je da se mi dodatno isposipamo pepelom i prihvatimo sve krivice ovoga svijeta…”, naveo je Knežević.“…

U tom mediju je bio intervju ovog gospodina Radmana, i taj gospodin Radman kreće s kanonadom, gazeći po našim mrtvima, ponavljajući nove zahtjeve. I šta na radi gospodine Spajiću, i Vama i nama – najavljuje nam dubrovačku rezoluciju. Živi bili pa vidjeli, neće dugo proći i ovdje će neko podnijeti rezoluciju o dubrovačkom ratištu… To treba da bude vododjelnica kako bi se išlo ka nekoj imaginarnoj manjinskoj podršci”, poručio je on.

Knežević je naveo da bi Grlić Radman, kad sljedeći put pomene žrtve “Lore”, trebalo da bude proglašen za personu non grata u Crnoj Gori.

Poslanik DNP-a je pozvao čelnike crnogorskog tužilaštva da iskoriste “sve pravne mehanzme” da dobiju podatke i informacije o ljudima koji su ubijali u “Lori”.

Vojno-istražni centar Lora, u kojem su bili mučeni i stradali vojni rezervisti iz Crne Gore, bio je neka vrsta logora, kazao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović i dodao da će se, što vrijeme više prolazi, teže utvrditi istina u tom slučaju.

Milanović se danas u Vili Gorica sastao sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.

Na pitanje novinara da li je bilo razgovora o izjavama ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana o logoru Lora, Milanović je rekao da jeste.

Podsjetimo, nedavna izjava ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana za podgoričke „Vijesti“ da splitska Lora u kojoj je stradalo 14 crnogorskih državljana, nije logor te da „sve oko događanja u zatvoru u Lori je procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati“, uzburkala je crnogorsku javnost.

Milanović je rekao da je to stav Grlića Radmana, a da ga on ne može komentarisati.

“U Lori jeste bila neka vrsta logora. Tamo su ljudi ubijani, kažnjeni su zbog toga, u zatvoru su. Na hrvatskom pravosuđu je da riješi. Oni to sporo rješavaju, ali ipak rješavaju”, rekao je Milanović.

„Ja kada su u pitanju zločini svake strane, nisam nikoga štitio, upirao sam prstom, zašto bih štitio nekoga ko je odgovoran za ljudske živote“, dodao je Milanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora i Hrvatska vjeruju u dijalog i gledaju naprijed. On je to poručio na konferenciji sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.

Milatović je naglasio da mu je zadovoljstvo da ugosti Milanovića.

„Posebno cijenim što je Crna Gora među prvim zemljama koje je on posjetio nakon reizbora. Ta odluka nije samo poruka poštovanja nego i politička poruka u trenutku pogoršanih odnosa naših država“, istakao je Milatović.

Istakao je da obijica žele da pošalju poruku dobrosusjedstva.

„Crna Gora i Hrvatska dijele zajedničku istoriju ali i vrijednosti. Zalažemo se za mir, stabilnost i regionalnu saradnju“, naglasio je on.

Crna Gora je, kako je istakao Milatović, spremna i posvećena da sva otvorena pitanja sa svim susjedima uključujući i ona sa odnosima sa Hrvatskom rješava u otvorenom dijalogom.

„Možemo i trebamo da priznamo naše greške ali želimo i da ukažemo i na one sa druge strane“, kazao je Milatović.

Milatović je istakao da pozdravlja konsultacije između vlada Crne Gore i Hrvatske.

„Ovdje nema bezgrešnih zato sam rekao da kao što ni Rezolucija o Jasenovcu nije doprinijela unapređenju odnosa i koju sam kritikovao, tako ni određeni stavovi koji dolaze iz Republike Hrvatske posebni u odnosu Lore ne doprinose unapređenju odnosa“, istakao je Milatović.

Naglasio je da zato smatra da je ovo ispravan put koji će odvesti do rješenja koja će biti dugoročna i održiva.

„Crna Gora i Hrvatska vjeruju u dijalog i gledaju naprijed. Pružamo ruku, biramo dijalog, danas gradimo mostove“, naglasio je on.

Milanović: U interesu Hrvatske da Crna Gora što prije bude članica EU

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kazao je da što se Hrvatske tiče njima je u interesu da Crna Gora što prije bude članica Evropske unije.

„Moramo zadržati šta je ovdje, a ne ono što je bilo prije 30 godina. I to što je bilo ranije ali prvenstveno šta će biti danas i sjutra“, poručio je Milanović.

Milatović je rekao da on i Milanović pokazuju primjer kako odnosi Crne Gore i Hrvatske treba da se razvijaju, a da je njegov poziv i Milanovićev dolazak neka vrsta poruke.

“Glasanje za Rezoluciju o Jasenovcu je bio način partijama da sakriju glasanje o Srebrenici. Ja sam to kritikovao, kao i danas jednu nespretnu izjavu hrvatskog ministra. Nećemo se mi u EU najbolje integrisati sa Irskom ili nekom Baltičkom zemljom, već sa susjednim zemljama”, rekao je Milatović.

Milanović je rekao da ostaju u susjedstvu sa Crnogorcima, Srbima, Bosancima.

„Srećno u Evropsku uniju, nama je to finansijski isplativo, samo lud čovjek bi bio protiv toga“, poručio je Milanović.

Milanovića je u Vili Gorica uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Milatović.

Iz kabineta Milatovića su kazali da je zvanična posjeta Milanovića Crnoj Gori prilika da se učvrste međudržavni odnosi u duhu prijateljstva, međusobnog poštovanja, saradnje i dobrosusjedstva.

„Posjeta je nastavak snažnih diplomatskih aktivnosti Milatovića, imajući u vidu da Hrvatska kao zemlja članica Evropske unije predstavlja važnog partnera u nastojanjima Crna Gora da do 2028. godine postane punopravna članica Unije“, navodi se u saopštenju.

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tužio je Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.

„Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, a Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine u iznosu od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi Crnoj Gori“.

To se, između ostalog, navodi u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK, tražeći naknadu štete zbog povrede prava ličnosti u iznosu od 5.000 eura zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.

U tužbi dostavljenoj prije nekoliko dana Osnovnom sudu u Podgorici, u koju je „Dan“ imao uvid, navodi se da je Đukanović bivši predsjednik i bivši premijer Crne Gore, i to u više mandata.

„Trenutno nosi počasnu titulu „bivši predsjednik Crne Gore“. Tokom, više od dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, koje su proizlazile iz visokih funkcija koje je obavljao. Na isti način, uvijek se odnosio i prema Agenciji za sprečavanje korupcije, svjestan da ga, kao javnog funkcionera, na to obavezuje Zakon o sprečavanju korupcije. Dosljedno je poštovao javni interes, radeći u korist opšteg dobra i prosperiteta svih građana pod jednakim uslovima, u skladu sa članom 4 Zakona o sprečavanju korupcije. Uredno i transparentno je podnosio izvještaje o svojim prihodima i imovini, kao i prihodima i imovini članova zajedničkog domaćinstva, u skladu sa članovima 25, 26 i 27 pomenutog zakona“, navodi se u Đukanovićevoj tužbi.

Uprkos svemu tome, kako se dodaje, ASK je u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.

„Zbog takvih postupaka trenutno se vodi više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nisu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja konkretne pravne stvari predstavlja nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti“, ocijenjeno je u tužbi koju je u ime Đukanovića podnijela njegova sestra i advokatica Ana Đukanović.

Navodi se da je ASK 10. februara donijela odluku kojom je utvrđeno da je Đukanović kao javni funkcioner, prekršio član 25, stav 2, alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije, jer Agenciji, u toku 2019. godine, nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u slučaju promjene iz izvještaja, koja se odnose na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku i time nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 eura koji je kao uvećanje imovine bio dužan da prijavi.

„Ta odluka predstavlja predmet tužbenog zahtjeva u postupku pokrenutom pred Upravnim sudom Crne Gore, koji će odlučivati o njenoj zakonitosti. Međutim, navedena odluka nije nezakonita samo u upravno-pravnom postupku. Naime, odluka je nesumnjivo sporna analizirajući je iz više pravnih uglova, s obzirom na to da je donijeta s jasnom i nedvosmislenom namjerom da se povrijedi pravo ličnosti tužioca, te da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi Crnoj Gori“, ukazano je u tužbi.

Kako se dodaje, u toj odluci se, već na prvoj strani, eksplicitno navodi da Đukanović, kao javni funkcioner, nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 eura, po osnovu duga nastalog korišćenjem Viza rivolving kartice Atlas banke AD Podgorica, a koji je izmirilo lice B.Đ., koje nije član njegovog porodičnog domaćinstva.

Izvor: Dan