DRUŠTVO
NAKON IZJAVE SVJEDOKA SARADNIKA VELIMIROVIĆA
Knežević: Uhapsiti Katnića!
Lišiti slobode i bivšeg šefa ANB-a Dejana Peruničića i odustati od optužnice za „državni udar“, poručio je Knežević

Lider DNP-a i jedan od lidera saveza „Za budućnost Crne Gore“ Milan Knežević rekao je da je nakon svjedočenja Mirka-Paje Velimirovića jasno da je tzv. „državni udar“ montaža, i da treba odustati od optužnice. On je rekao da tužilaštvo treba što prije da liši slobode Milivoja Katnića i Dejana Peruničića, i da opet sasluša Sašu Čađenovića, jer je sada jasno da pritiskali svjedoka.
„Pozivam tužilaštvo da sve ispita. Da je ovo normalna zemlja, svi akteri ove montaže bi bili odmah uhašeni. Pozivam specijalno tužilaštvo i vrhovno državno tužilaštvo da ako već možete da se bavite ko je zapalio lutku Nikolaidisa i ko je lovio krapa u jezeru, pogledaju i intervju Velimirovića. Na osnovu njegovog svjedočenja smo i osuđeni“, rekao je Knežević na konferenciji za novinare u parlamentu.
On je rekao da je Velimirović priznao da nije bilo nikakvog oružja, da nije bačeno u jezero Gazivode, i da je sve uradio pod pritiskom ANB-a, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog saradnika Saše Čađenovića.
„Velimirović je rekao da je spreman da svjedoči ako SDT pokrene postupak protiv Katnića i Čađenoviča za zloupotrebu službenog položaja a ja podsjećam da su tadašanja dvojica tužilacau umjesto tog navodnog oružja tražili 50 „kalašnjikova“ od MUP-a. Dao im ga je Dragan Pejanović a uzeo ih je Vladan Lazović. To oružje je trebalo da bude krunski dokaz da smo mi planirali državni udar. Sada kada je Velimirović rekao da iza svega stoje Katnić, Čađenović i ANB nadam se da će uslijediti ekspresna reakcija tužilaštva“, rekao je Knežević.
On je naveo da bi, da je sreće, svi akteri još sinoć bili uhapšeni.
„Pozivam tužilaštvo da odustane od optužnice poznate kao „državni udar“ jer se ona sinoć raspala u paramparčad. Treba ekspresno reagovati, lišiti slobode Katnića i (bivšeg direktora ANB) Dejana Peruničića, a opet saslušati Sašu Čađenovića. Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića pozivam da odustane od optužnice i da se ova farsa jednom završi“, kazao je Knežević.
Svjedok saradnik u slučaju poznatom kao „državni udar“ Mirko Paja Velimirović optužio je bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Sašu Čađenovića da najdirektnije stoje iza montaže tog sudskog procesa, te da su ga primorali zajedno sa tajnom policijom da lažno svjedoči kako bi prije svega optužio lidere Demokratskog fronta Andriju Mandića i Milana Kneževića, ali i generala srpske policije u penziji Bratislava Dikića. Kako je rekao Velimirović, Dikić je trebalo da se podmetne oružje koje je navodno bilo namijenjeno za učesnike protesta na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 16. oktobra 2016. godine.
„Ne postoji, niti je postojalo nikakvo oružje koje je bačeno u jezero Gazivode. Ne postoji ni Fadilj od koga sam kupio to oružje, kako sam pod ucjenom to lažno tvrdio na suđenju. I oružje i Fadilja izmislio je Milivoje Katnić. Od njega je sve i počelo. Iza svega on stoji. Prisiljen sam bio da lažno svjedočim. Stavili su mi nož pod grlo. Rekli su mi da će mi bratanca Stefana s kojim sam došao u Podgoricu baciti u Moraču“, kazao je Velimirović za portal „in4s“.
Izjavio je da su mu prijetili, te upozoravali da se „ne igra glavom“.
„Psovali su mi srpsku majku, četničku. Govorili mi „nije ti ovo Srbija, nije ti ovo Ravna gora“. Bio sam ucijenjen. Oni koji imaju djecu znaju kako je. Znam da ne mogu da se opravdam zbog toga, ali želim da olakšam grijeh i koliko je moguće da se izvinim ljudima koji su zbog mog prisilnog lažnog svjedočenja mnogo propatili. Moj život je pakao“, kazao je Velimirović i izrazio spremnost da sve što zna o montaži „državnog udara“ od strane Katnića ispriča detaljno nadležnim organima.
Apelacioni sud Crne Gore, podsjetimo, ukinuo je presudu kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora.
Apelacioni sud je prihvatio žalbe branilaca prvostepeno osuđenih presudom Višeg suda u Podgorici koja je izrečena 9. maja 2019. godine. Postupak je vraćen ponovo Višem sudu, ali kako je naznačeno u presudi, “pred potpuno izmijenjenim sudskim vijećem”.
Među njima su ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov koji su bili optuženi da su počinili krivično djelo terorizam u pokušaju i osuđeni prvostepeno na 15 i 12 godina zatvora.
Lideri bivšeg Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević i Andrija Mandić su bili osuđeni na po pet godina zatvora pod optužbom za stvaranje kriminalne organizacije.
Presuda je ukinuta i za optužene srpske državljane: penzionisanog generala žandarmerije Srbije Bratislava Dikića koji je bio osuđen na osam godina zatvora, kao i Predraga Bogićevića, Nemanju Ristića, Kristinu Hristić, Branku Milić, Milana Dušića, Dragana Maksića, Srboljuba Đorđevića i vozača DF-a Mihaila Čađenovića.
DRUŠTVO
Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima
„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa“

U srijedu, u banjskom selu Smrduša, koje pripada Mjesnoj zajednici Trubjela, domaćinu Novaku Krivokapiću medvjed je ubio vola teškog 700 kilograma.
Kako je za „Dan“ ispričao Momčilo – Mošo Kilibarda, stanovnik sela Smrduša i Krivokapićev komšija, sve se dešavalo u cik zore.
„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa. Tu su bila i moja goveda, ali je medvjed odabrao i napao najačeg vola teškog oko 700 kilograma. Odmah sam telefonom pozvao Novaka i ispričao mu šta se desilo ispred moje kuće, na udaljenosti ne većoj od 100 metara. Pozvao sam i Vetrinarsku stanicu iz koje su mi rekli da se šteta ne može nadoknaditi jer su goveda bila na otvorenom“, priča Kilibarda i dodaje da je Krivokapić pričao da ovom volu nikakva zvjerka ne bi mogla naštetiti ali evo ipak može.
Kilibarda kaže i da je među mještanima zavladao strah jer ne prođe ni dan da medvjeda ne vide u blizini kuća.
„Ne znam šta se više čeka. Medvjeda pod hitno treba osuditi i odmah ustrijeliti, dok neko od Banjana ili Rudinjana nije glavom platio. Više kroz selo ne smijemo ići pješke, čak ni u po bijela dana već samo sa automobilima. Ja sam trenutno bez auta jer mi se pokvarilo, tako da iz dvorišta ne smijem mrdnuti. Prije dvadesetak dana jednom Delibašiću iz susjednog sela Kamensko, medvjed je ubio dvije krave, a jedna je nestala. Ovih dana po ovim našim selima po čitavu noć vukovi zavijaju, a medvjedi krstare“, navodi Kilibarda.
On smatra da je poslednji čas da se u čitavu priču uključi Lovačko društvo „Dr Zoran Kesler“ iz Nikšića.
Podsjećamo, prije petnaestak dana poljoprivredniku Radoici Mićunoviću, takođe stanovniku sela Smrduša, medvjed je usmrtio jednu i ranio drugu kravu. I tada se napad medvjeda desio u ranu zoru i to na 200 metara od kuće Mićunovića.
Mještani traže da ih država zaštitiMještani sela Smrduša i okolnih sela, udaljenih 34 kilometra od Nikšića kažu da žive u stalnom strahu od krvoločnih zvijeri koje su se izgleda namnožila na ovom području.
„Bukvalno smo na stalnom udaru medvjeda koje nam gotovo redovno napadaju stoku, uništavaju košnice i lome voćnjake. Za kratko vrijeme medvjedi su u ovim selima zaklali desetine grla sitne i krupne stoke. Počeli smo da se plašimo i za svoje živote“, ističu mještani sela Smrduša i zahtijevaju da ih država zaštiti.
„Država pod hitno treba da reaguje, da se nebi ponovio slučaj iz Pive kada je medvjed napao i teško ranio iskusnog lovca“, poručuju mještani sela Smrduša.
DRUŠTVO
Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.
Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.
„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
- HRONIKA3 дана ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA1 дан ranije
Berane: Policija pronašla 30 kilograma marihuane
- DRUŠTVO23 сата ranije
Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima
- HRONIKA4 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- HRONIKA2 дана ranije
Pronađeno tijelo Podgoričanke nakon tri nedjelje
- DRUŠTVO4 дана ranije
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu