EKONOMIJA
RUDNIK POD VODOM ZBOG DUŽEG PREKIDA NAPAJANJA STRUJOM
Kraj za beranski Rudnik uglja? Jama potopljena
Ako se u narednim danima nešto hitno ne učini na popravci elektro dovoda, to bi bio kraj priče o tome ima li spasa Rudniku uglja
Jama beranskog Rudnika uglja potopljena je zbog dužeg prekida napajanja strujom, i ako se u narednim danima nešto hitno ne učini na popravci elektro dovoda, to bi definitivno mogao biti njen kraj, a time i kraj priče o tome ima li spasa Rudniku uglja, pišu „Vijesti“
Do takve kataklizmične situacije došlo je nakon što su prije samo dva mjeseca stizala obećanja sa najviših državnih adresa da će se pomoći u ponovnom pokretanju proizvodnje i zapošljavanju stotinu radnika, navodi se dalje.
U drugoj polovini jula, prilikom posjete Beranama, premijer Zdravko Krivokapić, izjavio je, kako navode, da Rudnik Berane treba da radi i doprinosi Termoelektrani Pljevlja, “onoliko koliko će ta termoelektrana radititi”, a da će kroz zapošljavanje do 120 radnika sigurno biti zbrinuto oko 400 porodica. Time je ulio direktnu nadu da za beranski rudnik ima budućnosti.
Samo petanaest dana nakon toga, 5. avgusta, u strašnom nevremenu koje je zahvatilo sjever Crne Gore, oštećen je dalekovod kojim se napaja beranski rudnik i prekinute su sve aktivnosti na održavanju jame. Ta vijest je prošla gotovo nezapaženo, da bi sada bila takvu situaciju da je voda poplavila glavnu trafostanicu u jami i pumpno postrojenje, čime je definitivno napravljena šteta koja bi se mogla izraziti i brojkom od stotinu hiljada eura. Ako se nešto hitno ne učini, krajnja šteta će se mjeriti mnogo većim iznosima.
To je „Vijestima“ potvrdio sada već bivši direktor Rudnika Rade Guberinić. On je rekao da se havarija dogodila u trenutku kada su vođeni ozbiljni pregovori sa Vladom oko načina pomoći da se rudnik aktivira.
”Problem je nastao onog trenutka kada se ispostavilo da je taj dalekovod koji je oštećen u nevremenu, zapravo vlasništvo rudnika još iz vremena bivše fabrike celuloze i papira. Njime se u to vrijeme dovodila struja iz celulozine energane. Poslije zatvaranja te fabrike, dalekovod je preknjižen na Rudnik uglja”, objašnjava Guberinić.
To je bio razlog zbog kojeg su iz CEDIS-a na apele za popravku, odgovorili da bi Rudnik morao sam da sanira štetu, i da oni ne mogu da započnu taj posao prije oktobra.
”Do danas popravka nije izvršena, a ako se popravi dalekovod i struja dođe, potrebno je uložiti značajna sredstva da se sanira šteta. Pitanje je ko će to da uloži”, pita Guberinić.
Prema njegovim riječima, situacija sa Rudnikom uglja se iskomplikovala baš u trenutku kada se otvarala mogućnost da se pristupi evropskim fondovima koji iz ekoloških razloga pomažu zatvaranje rudnika uglja širom Evrope.
”Taj novac bi obezbijedio da rudnik u Beranama radi još makar četiri godine”, tvrdi Guberinić.
Beranski rudnik uglja mijenjao je u tranziciji vlasnike kao na pokretnoj traci. Išao je iz ruke u ruku, i od 2002. godine, kada je prvobitno prekinuta proizvodnja, prošao čak i kroz papire britanskog milijardera indijskog porijekla Pramoda Mitala. Desetak godina bio je u vlasništvu firme “Balkan enerdži” grčkog biznismena Petrosa Statisa, i za to vrijeme nije radio nijedan jedini dan, osim što je održavana jama.
Početkom 2014. godine Balkan enerdži je beranski rudnik prodao kompaniji “Metalfer” iz Sremske Mitrovice. “Metalfer” je krenuo ambiciozno i već poslije treće godine od početka privatizacije našao se na vrhuncu poslovanja, kada su imali tri smjene i 157 radnika. Tadašnji menadžment je čak najavljivao upošljavanje još stotinu radnika i proširenje proizvodnje. Sve je izgledalo kao u naboljoj priči. Ostaće, međutim, tajna šta se izdešavalo u međuvremenu, pa su ti planovi odjednom postali preambiciozni i proizvodnja zaustavljena u aprilu prošle godine.
Navodno su vlasnici iz Srbije nekoliko godina unazad pokrivali gubitke i odlučili da to više ne čine. Odlučili su da rudnik stave na prodaju, a do tada zadržali nešto manje od dvadeset radnika na održavanju jame i u administraciji. Od tada su vođeni pregovori i sa lokalnom upravom u Beranama, čija to nadležnost nije bila ali je imala volju da pomogne, i sa najvišim državnim organima i novim crnogorskim vlastima, da se nađe model da se rudniku pomogne da radi bez gubitaka i da se pokrene proizvodnja.
Za to je, kako objašnjavaju iz rudnika, bilo potrebno samo da im dotiraju prevoz iskopanog uglja od Berana do Termolektrane u Pljevljima, sa kojom imaju ugovor o kupovini svih količina. Stvari su lagano išle u tom pravcu. Niko nije govorio o nekoj dalekoj budućnosti, jer je svima poznato da se u Evropi lagano zatvaraju svi rudnici uglja, ali, baš onako kako je to izjavio i predsjednik vlade, “onoliko koliko bude radila termoelktrana”, o čijem se zatvaranju takođe uveliko priča.
Za petnaest dana moglo bi sve da bude pod vodom
”Metalfer” je povukao Guberinića na sigurnije radno mjesto, a za direktora Rudnika uglja postavio mladog inženjera Nikolu Šćekića iz Berana.
Šćekić dodatno objašnjava da je voda u jami dostigla vrlo kritičan nivo i da su potopljeni glavna trafo-stanica i pumpno postrojenje. On kaže da se ovih dana očekuje da CEDIS, ipak, pristupi popravci dovoda struje.
”Ako bi se dogodilo da se kvar na dalekovodu otkloni i da struje sjutra dođe, mi bi morali da pristupimo vađenju vode. To bi morali da radimo kao i 2014. godine, najprije vagonima, da bi ustanovili koliki je kvar, a zatim nakon popravke, da ostatak vode izvučemo pumpama”, kaže Šćekić.
On dodaje da je silazio u jamu takozvanim prolaznim odjeljenjem koje se koristi u izvanrednim situacijama, kada ne radi lift.
”Snimili smo situaciju. Vode ima preko metar na toj tački gdje se najviše skuplja, na dubini od dvjesta metara ispod površine. Ako se nešto brzo ne uradi, za petnaest dana, jama će biti potpuno potopljena i štete će biti nemjerljive”, kaže Šćekić.
To bi mogao biti kraj koji niko ne želi.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
- HRONIKA2 дана ago
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA9 сати ago
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- POLITIKA4 дана ago
Prvi rezultati izbora u Budvi: Nekadašnji DF i lista Nikole Jovanovića po 9 mandata, DPS 7, PES i Demokarte 3…
- HRONIKA1 дан ago
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- HRONIKA1 сат ago
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- POLITIKA2 дана ago
Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!