Connect with us

EKONOMIJA

RUDNIK POD VODOM ZBOG DUŽEG PREKIDA NAPAJANJA STRUJOM

Kraj za beranski Rudnik uglja? Jama potopljena

Ako se u narednim danima nešto hitno ne učini na popravci elektro dovoda, to bi bio kraj priče o tome ima li spasa Rudniku uglja

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Jama beranskog Rudnika uglja potopljena je zbog dužeg prekida napajanja strujom, i ako se u narednim danima nešto hitno ne učini na popravci elektro dovoda, to bi definitivno mogao biti njen kraj, a time i kraj priče o tome ima li spasa Rudniku uglja, pišu „Vijesti“

Do takve kataklizmične situacije došlo je nakon što su prije samo dva mjeseca stizala obećanja sa najviših državnih adresa da će se pomoći u ponovnom pokretanju proizvodnje i zapošljavanju stotinu radnika, navodi se dalje.

U drugoj polovini jula, prilikom posjete Beranama, premijer Zdravko Krivokapić, izjavio je, kako navode, da Rudnik Berane treba da radi i doprinosi Termoelektrani Pljevlja, “onoliko koliko će ta termoelektrana radititi”, a da će kroz zapošljavanje do 120 radnika sigurno biti zbrinuto oko 400 porodica. Time je ulio direktnu nadu da za beranski rudnik ima budućnosti.

Samo petanaest dana nakon toga, 5. avgusta, u strašnom nevremenu koje je zahvatilo sjever Crne Gore, oštećen je dalekovod kojim se napaja beranski rudnik i prekinute su sve aktivnosti na održavanju jame. Ta vijest je prošla gotovo nezapaženo, da bi sada bila takvu situaciju da je voda poplavila glavnu trafostanicu u jami i pumpno postrojenje, čime je definitivno napravljena šteta koja bi se mogla izraziti i brojkom od stotinu hiljada eura. Ako se nešto hitno ne učini, krajnja šteta će se mjeriti mnogo većim iznosima.

To je „Vijestima“ potvrdio sada već bivši direktor Rudnika Rade Guberinić. On je rekao da se havarija dogodila u trenutku kada su vođeni ozbiljni pregovori sa Vladom oko načina pomoći da se rudnik aktivira.

”Problem je nastao onog trenutka kada se ispostavilo da je taj dalekovod koji je oštećen u nevremenu, zapravo vlasništvo rudnika još iz vremena bivše fabrike celuloze i papira. Njime se u to vrijeme dovodila struja iz celulozine energane. Poslije zatvaranja te fabrike, dalekovod je preknjižen na Rudnik uglja”, objašnjava Guberinić.

To je bio razlog zbog kojeg su iz CEDIS-a na apele za popravku, odgovorili da bi Rudnik morao sam da sanira štetu, i da oni ne mogu da započnu taj posao prije oktobra.

”Do danas popravka nije izvršena, a ako se popravi dalekovod i struja dođe, potrebno je uložiti značajna sredstva da se sanira šteta. Pitanje je ko će to da uloži”, pita Guberinić.

Prema njegovim riječima, situacija sa Rudnikom uglja se iskomplikovala baš u trenutku kada se otvarala mogućnost da se pristupi evropskim fondovima koji iz ekoloških razloga pomažu zatvaranje rudnika uglja širom Evrope.

”Taj novac bi obezbijedio da rudnik u Beranama radi još makar četiri godine”, tvrdi Guberinić.

Beranski rudnik uglja mijenjao je u tranziciji vlasnike kao na pokretnoj traci. Išao je iz ruke u ruku, i od 2002. godine, kada je prvobitno prekinuta proizvodnja, prošao čak i kroz papire britanskog milijardera indijskog porijekla Pramoda Mitala. Desetak godina bio je u vlasništvu firme “Balkan enerdži” grčkog biznismena Petrosa Statisa, i za to vrijeme nije radio nijedan jedini dan, osim što je održavana jama.

Početkom 2014. godine Balkan enerdži je beranski rudnik prodao kompaniji “Metalfer” iz Sremske Mitrovice. “Metalfer” je krenuo ambiciozno i već poslije treće godine od početka privatizacije našao se na vrhuncu poslovanja, kada su imali tri smjene i 157 radnika. Tadašnji menadžment je čak najavljivao upošljavanje još stotinu radnika i proširenje proizvodnje. Sve je izgledalo kao u naboljoj priči. Ostaće, međutim, tajna šta se izdešavalo u međuvremenu, pa su ti planovi odjednom postali preambiciozni i proizvodnja zaustavljena u aprilu prošle godine.

Navodno su vlasnici iz Srbije nekoliko godina unazad pokrivali gubitke i odlučili da to više ne čine. Odlučili su da rudnik stave na prodaju, a do tada zadržali nešto manje od dvadeset radnika na održavanju jame i u administraciji. Od tada su vođeni pregovori i sa lokalnom upravom u Beranama, čija to nadležnost nije bila ali je imala volju da pomogne, i sa najvišim državnim organima i novim crnogorskim vlastima, da se nađe model da se rudniku pomogne da radi bez gubitaka i da se pokrene proizvodnja.

Za to je, kako objašnjavaju iz rudnika, bilo potrebno samo da im dotiraju prevoz iskopanog uglja od Berana do Termolektrane u Pljevljima, sa kojom imaju ugovor o kupovini svih količina. Stvari su lagano išle u tom pravcu. Niko nije govorio o nekoj dalekoj budućnosti, jer je svima poznato da se u Evropi lagano zatvaraju svi rudnici uglja, ali, baš onako kako je to izjavio i predsjednik vlade, “onoliko koliko bude radila termoelktrana”, o čijem se zatvaranju takođe uveliko priča.

Za petnaest dana moglo bi sve da bude pod vodom

”Metalfer” je povukao Guberinića na sigurnije radno mjesto, a za direktora Rudnika uglja postavio mladog inženjera Nikolu Šćekića iz Berana.

Šćekić dodatno objašnjava da je voda u jami dostigla vrlo kritičan nivo i da su potopljeni glavna trafo-stanica i pumpno postrojenje. On kaže da se ovih dana očekuje da CEDIS, ipak, pristupi popravci dovoda struje.

”Ako bi se dogodilo da se kvar na dalekovodu otkloni i da struje sjutra dođe, mi bi morali da pristupimo vađenju vode. To bi morali da radimo kao i 2014. godine, najprije vagonima, da bi ustanovili koliki je kvar, a zatim nakon popravke, da ostatak vode izvučemo pumpama”, kaže Šćekić.

On dodaje da je silazio u jamu takozvanim prolaznim odjeljenjem koje se koristi u izvanrednim situacijama, kada ne radi lift.

”Snimili smo situaciju. Vode ima preko metar na toj tački gdje se najviše skuplja, na dubini od dvjesta metara ispod površine. Ako se nešto brzo ne uradi, za petnaest dana, jama će biti potpuno potopljena i štete će biti nemjerljive”, kaže Šćekić.

To bi mogao biti kraj koji niko ne želi.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Prosječna zarada naredne godine 700 eura, minimalac 450, ukinućemo doprinose na zdravstvo

On je na konferenciji za novinare naveo da su ove mjere dio programa „Evropa sada“ kojim se želi obezbjediti dostojanstvo radnika, privući nove investicije i poslati poruka mladima da ne napuštaju Crnu Goru

Spajić, Foto: Savo Prelević

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

U narednoj godini biće ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura, smanjenje dažbina za koje bi trebala da se poveća zarada zaposlenog iznosiće 17 odsto, minimalna zarada biće povećana na 450 eura, dok će prosječna neto zarada zbog ovih mjera biti povećana na 700 eura, kazao je danas ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.

On je na konferenciji za novinare naveo da su ove mjere dio programa „Evropa sada“ kojim se želi obezbjediti dostojanstvo radnika, privući nove investicije i poslati poruka mladima da ne napuštaju Crnu Goru.

Kako je kazao država će iz drugih prihoda u potpunosti finansirati sve troškove zdravstvenih institucije a ne iz doprinosa zaposlenih, dok će ostale prihode nadoknaditi kroz uvođenje progresivne poreske stope na zardu i na dobit, porez na podizanje novca u gotovini, već najavljeno povećanje akciza na cigarete, alkohol i sklatkiše, smanjenje sive ekonomije i bolju poresku disciplinu.

On je naveo da će sve ove mjere biti dio predloga budžeta za narednu godinu, kojeg će Skupštini dostaviti do 15. novembra.

Spajić je naveo da se u državnom trezoru na kraju septembra nalazi oko 600 miliona eura.

On je kazao da su na dan imenovanja u trezoru zatekli oko 120 miliona eura, dok su na dan prije dospijevanja sredstava iz obveznice imali oko 50 ili 60 miliona eura.

„Državni dug koji smo zatekli na nivou od 103 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) projektovan je da se smanji na nivo od 78 odsto“, rekao je Spajić.

On je dodao da je deficit koji su zatekli od 11 odsto BDP-a smanjili na nivo od tri odsto.

Spajić je podsjetio da je Crna Gora u zadnjih 13 godina u svakoj godini zabilježila deficit budžeta, u prosjeku pet odsto svake od tih godina.

„Uveli smo dječji dodatak i besplatne udžbenike, uveli smo povećanje minimalne zarade i staračkih naknada. Mi smo svjesni da je to nedovoljno da današnja omladina ostane u Crnoj Gori. Planiramo minimalnu zaradu da podignemo na 450 eura na nivo Hrvatske. Sledeća stvar je povećanje svih zarada u državi za otprilike oko 17 odsto. Sa te dvije mjere mislimo da ćemo doći do prosječne neto zarade do kraja sledeće godine do 700 eura. Ovaj plan je ključni iskorak za vraćanje mladih u CG, želimo da im pošaljemo jasnu poruku da ostanu u CG, želimo da osjete ovaj ekonomski rast. Za priivredu plan predviđa smanjenje poreskog opterećenja na zarade na 21 odsto. Država se odriče prihoda u korist rasta privrede. Neće biti doprinosa na zdravstveno osiguranje jer na to ima pravo svaki građanin“, kazao je Spajić.

Ministar je kazao da intenzivno rade na sljedećem budžetu.

Pojasnio je da će doprinosi za zdravstveno osiguranje biti ukinuti od 1. januara, odnosno da će država preuzeti svo finansiranje za zdravstveno osiguranje.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Drecun: Nije potrebna rekonstrukcija Vlade

Vladi nedostaje ono što i prethodnoj, nemamo strategiju razvoja jer se forsirao koncept neoliberalne ekonomije, gdje nema prioriteta, rekao je on

Foto: RTCG

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun ocijenio je da rekonstrukcija Vlade Crne Gore s aspekta struke i započetih procesa nije bila potrebna, ali ako postoje politički konstituenti koji to traže, onda se to, kaže, mora shvatiti kao nešto što ipak mora da se uradi. Vjeruje i da će u narednih šest mjeseci do godinu dana biti potrebno još jedno zaduživanje.

Drecun je emisiji „Link“ na Radiju Crne Gore ocijenio da našoj zemlji nije potrebno više od sedam, osam ministarstava. Rekonstrukcija vlade uvećavanjem administracije je, kaže Drecun, promjena pravila u toku igre, što nije dobro.

„To je politički kompromis koji troši energiju i novac. Ova Vlada je do sada uspješno gasila određene požare. Vladi nedostaje ono što i prethodnoj, nemamo strategiju razvoja jer se forsirao koncept neoliberalne ekonomije, gdje nema prioriteta“, rekao je Drecun.

Smatra da još nemamo plan za izgradnju realnog izvora ekonomije, koji bi trebalo da budu poljoprivreda i energetika: „Moramo imati plan za izgradnju velikog energetskog objekta, jer nas čeka zlo vrijeme sa Termoelektranom Pljevlja“.

Moramo imati strategiju razvoja

Podsjeća da je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić prvi zvaničnik koji je rekao da ona mora prestati sa radom 2030. godine.

„Crna Gora mora da ima strategiju razvoja koja bi bila usvojena najširim konsenzusom“, ocijenio je Drecun.

Naša zemlja se, zbog spoljnotrgovinskog deficita, kako pojašnjava Drecun, nalazi u raljama dugova: „I stalno ćemo se zaduživati dok taj deficit ne dovedemo u neki balans, a možemo pored ovoliko bogatstva kojeg imamo“.

Vjeruje da rebalans budžeta neće biti potreban ove godine, jer je turistička sezona premašila planove i očekivanja.

„Ja bih ipak sačekao jer postoji talas multiplikativnih efekata do kraja godine. Ipak svi kažu turistički poslenici da sezona nije bila u finansijskom iskazu kao 2019. godine“, rekao je Drecun.

Govoreći o tome kako je moguće da pored ovoliko bogatstva tako loše živimo, Drecun kaže da su samo dva odgovora.

„Ili ne znamo da upravljamo tim bogatstvom, ili ne želimo. Ako ne znamo, to se liječi“, rekao je Drecun.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Milatović: Očekuje se rast ekonomije u ovoj godini od 10 odsto

To je u najvećem dijelu rezultat turističke sezone koja je premašila očekivanja, kazao je ministar ekonomskog razvoja

Foto: Vlada Crne Gore

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Ekonomski oporavak u Crnoj Gori u prethodnih par mjeseci je vidan, a nakon najvećeg pada ekonomije u modernoj istoriji Crne Gore od 15 odsto u prošloj godini, ove godine se očekuje rast od 10 odsto, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

To je, dodaje on, u najvećem dijelu rezultat turističke sezone koja je premašila očekivanja.

„Nakon što su u prošloj godini prihodi od turizma bili na svega 13 odsto od onih iz 2019. godine, tj. 144 miliona eura, prema podacima sa kojima Vlada raspolaže – planirani ovogodišnji prihodi od turizma, u iznosu od oko 700 miliona eura već su ostvareni na kraju III kvartala“, naveo je on na svom Tviter nalogu.

Milatović ističe da se bilježi i oporavak izvoza roba, te da je u prvom polugodištu 2021. godine on iznosio 240 miliona eura, što je za 33 odsto veće u odnosu na isti period prošle godine i da je pporavak ekonomske aktivnosti snažno djelovao na stabilizaciju javnih finansija.

„Nakon deficita budžeta od 11 odsto BDP-a u prošloj godini, Vlada očekuje da deficit ove godine bude ispod 3 odsto BDP-a, što je nevjerovatan rezultat imajući u vidi da Vlada nakon teškog stanja koje je naslijeđeno nije pristupila povećanju poreza ili smanjenju plata i penzija“, saopštio je on.

Prema njegovim riječima, deficit budžeta za period jun-avgust 2020. godine iznosio je skoro 150 miliona eura, a ove godine u istom periodu je ostvaren suficit u procijenjenom iznosu od 100 miliona eura, a takav rezultat je „značajno veći i od 2019. godine“. 

„Ovako dobri parametri u dijelu realizacije budžeta, koji su izmedju ostalog rezultat i transparentne i odgovorne rashodne strane (nakon usvajanja prvog programskog budžeta u Crnoj Gori) – doveli su do pada nivoa javnog duga, sa 103 odsto BDP-a u decembru 2020. na 88 odsto u julu 2021. godine“, pojasnio je on.

Milatović dodaje i da je oporavak privrede reflektovan i na bankarski sektor, te da imamo rast ukupnih depozita „za skoro 400 miliona eura u poređenju sa decembrom 2020. godine“.

„Ovakav rast depozita, zajedno sa mjerama Vlade koje se tiču podrške bankarskom sektoru u dijelu kreditne linije od Banke Savjeta Evrope i predvidjenog osnivanja Kreditno garantnog fonda, uz kontinuiranu ulogu IRF-a, znači više novca za kreditiranje privredne i stanovništva i dalju podršku ekonomskog oporavka zemlje“, naveo je on na svom Tviter nalogu.

Sve ovo, objašnjava on, je dalo osnovu Vladi da realizuje mjere iz socijalne politike – a prije svega uvođenje dječjeg dodatka za djecu predškolskog uzrasta, besplatne udžbenike za osnovce, kao i podršku socijalno ugroženim gradjanima u okviru paketa podrške

„Socijalni dijalog sa sindikatima i poslodavcima već je rezultirao povećanjem minimalne zarade na 250eur i najave uvođenja neoporezivog dijela dohotka u iznosu ne manjem od 100 eura od početka naredne godine. Djela a ne riječi – slogan je ove Vlade“, kazao je ministar ekonomskog razvoja.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije