Connect with us

POLITIKA

MINISTAR ODBRANE CRNE GORE

Krapović odbio zahtjev da hrvatski ministar odbrane posjeti brod Jadran: „Hrvatska nema pravo na brod“; „Zagreb ljut“

Anušić je ubrzo nakon svog izbora u hrvatsku vladu simbolično pokazao da će mu spor sa Crnom Gorom oko vlasništva nad brodom Jadran biti jedan od prioriteta. U hrvatskim medijima objavljeno kako je vratio fotografiju Jadrana u kabinet i odlučio maksimalno da podrži diplomatske napore koji se trenutno preduzimaju kako bi se jedrenjak vratio u Split

Anušić i Krapović

Ministar odbrane Dragan Krapović odbio je zahtjev da hrvatski zvaničnici na čelu sa vicepremijerom i ministrom odbrane Ivanom Anušićem posjete školski brod „Jadran“ tokom njihovog jučerašnjeg boravka u Crnoj Gori, saznaju „Vijesti“ iz vojnih i diplomatskih izvora.

Pored Krapovićevih stavova o ploči u Morinju i Jadranu, to bi mogao biti još jedan od razloga za ljutnju Anušića i otkazivanje sastanka sa Krapovićem koji je zakazan na zahtjev hrvatske strane, tvrde sagovornici „Vijesti“.

Anušić je juče na društvenim mrežama objavio da nema smisla razgovarati sa Krapovićem zbog njegovih stavova koje je proteklih dana iznio u medijima, a koji „ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i istorijskih činjenica“. Takav odgovor „Vijesti“ su dobile od hrvatskog Ministarstva odbrane.

Krapović je trebalo da se sastane sa hrvatskim kolegom u Tivtu, u okviru obilježavanja Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori.

Krapović je u četvrtak u emisiji „Načisto“ Televizije „Vijesti“, rekao da shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo da traži školski brod „Jadran“ i da nisu spremni da pregovaraju o vlasništvu. U vezi sa pločom u bivšem vojnom logoru Morinj Krapović je rekao da je ploča postavljena na pogrešan način i da natpis ne odgovara činjenicama i da ta ploča treba da bude zamijenjena drugom sa adekvatnim tekstom.

Anušić je ubrzo nakon svog izbora u hrvatsku vladu simbolično pokazao da će mu spor sa Crnom Gorom oko vlasništva nad brodom Jadran biti jedan od prioriteta. On je izabran 16. novembra za potpredsjednika Vlade Hrvatske, a hrvatski mediji su objavili da je sliku stavio 1 . decembra.

U hrvatskim medijima objavljeno kako je vratio fotografiju Jadrana u kabinet i odlučio maksimalno da podrži diplomatske napore koji se trenutno preduzimaju kako bi se jedrenjak vratio u Split.

Crna Gora je prošle godine nizom događanja obilježava 90. godišnjicu broda, zbog čega je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske početkom avgusta u noti izrazilo „najoštriji protest“, optužujući Crnu Goru da „svojata tuđu imovinu“.

Hrvatska je ranije u više navrata isticala da joj, poslije raspada bivše Jugoslavije pripada školski brod „Jadran“, koji se nalazi u Crnoj Gori.

Bivši premijer Dritan Abazović više puta je rekao da brod „Jadran“ nije otet i pripada državi Crnoj Gori.

„U cijeloj disoluciji Jugoslavije valjda je nešto trebalo da pripadne Crnoj Gori. Tu je stavljena tačka. On pripada nama“, kazao je Abazović u septembru prošle godine.

Školski brod „Jadran“ građen je od 1931. do 1933. godine u brodogradilištu „H.C. Stülcken &Sohn“ u Hamburgu, u Njemačkoj, za potrebe mornarice Kraljevine Jugoslavije. Brod je projektovao jugoslovenski inženjer brodogradnje Josip–Jozo Škarica. Svečano je porinut u more 25. juna 1931. a završen 27. juna 1933. godine.

U svoju prvu luku u domovini – Tivat, „Jadran“ je uplovio 16. jula 1933, a Kraljevskoj Mornarici zvanično je predat na velikoj svečanosti 19. avgusta 1933. godine u Tivtu, od kada se svake godine tradicionalno obilježava njegov rođendan – Dan broda.

Hrvatska strana tvrdi da nije bilo ratova 90-ih, Jadran ne bi ostao u Tivtu, gdje je u oktobru 1990. dovezen na remont, već bi bio u hrvatskim lukama.

Crna Gora se poziva na Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ kojeg je potpisala tadašnja SR Jugoslavija (zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom, Makedonijom i BiH), 29. juna 2001. u Beču a međunarodno-pravni kontinuitet SRJ je nakon referenduma i izglasavanja nezavisnosti Crne Gore u maju 2006. naslijedila Srbija. Crna Gora i Srbija su međusobno već riješile pitanje „Jadrana“ sporazumom koji su 2006. potpisali tadašnji predsjednici dvije države Boris Tadić i Filip Vujanović, prema kojem je brod ostao Crnoj Gori.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU

Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“

Ibrahimović, Foto: Vlada Crne Gore

Lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović je rekao u emisiji Načisto na TV Vijesti da su u 44. Vladu „ušli samostalno“, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.

„Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli“.

Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“.

„Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku – 100 odsto za EU“.

Upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje „dobri politički trgovci“ odgovorio:

„Ne bih to tako gledao… Nama niko ništa nije poklonio, nijesmo trgovali, već je cijena da ova partija može pomoći da zemlja u što kraćem periodu postane punopravna članica EU. Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava – mogu vam reći i da nisam. Bošnjačka stranka ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi….“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin

„Sigurni budite da će to biti tako“, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Foto: Screenshot/RTCG

Druga dionica izgradnje autoputa je itekako važna incvesticija za Crnu Goru, poslije koje će Andrijevica doživjeti renesansu, kao Kolašin, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

„Sigurni budite da će to biti tako. Kao što je Kolašin doživio renesansu. Brže će se stići do Andrijevice autoputem iz Podgorice, nego iz Nikšića do glavnog grada. Sjever je ionako bio više posjećen od primorja što se tiče turista“, rekao je Joković u emisiji „Budimo budni-Pitajte Vladu“ na TVCG, prenosi Portal RTCG.

Govoreći o agrobudžetu, Joković je kazao da će u 2025. godini biti najveći budžet za poljoprivrednike.

„Proizvođače interesuje ekonomska isplativost i da ne vidi sebe. Znam da nije lako baviti se poljoprivredom, a subvencije i pomoć da bi imali stabilnost i sigurnost. Problem je velika migracija stanovništva sa sjevera, a popis je sve pokazao“, dodao je on.

Upitan da prokomentariše problem oko šumarske mafije i da li su tačni podaci da se nelegalnom sječom zarađuje i do 100 miliona eura godišnje, Joković je kazao da mafija definitivno postoji, ali da se često „mnogi igraju sa ciframa i brojkama“.

„Uprava za šume je u velikoj mjeri uticala da se smanji nelegalna sječa, iako imaju ograničan broj zaposlenih i nedostatak mladih ljudi koji žele da rade te poslove. U Upravi za šume preko 50 odsto ljudi sljedeće godine ide u penziju. Organi treba da rade svoj posao, ali ipak mislim da se cifre o milijardama eura dramatizuju“, tvrdi Joković.

Joković je kazao da će aktuelna Vlada do 2030. godine izgraditi najveći broj infrastrukturnih projekata do 2030. godine.

Komentarisao je i izbore u Budvi za TVCG.

„Nakon izbora svi smo ostali na istom. Bili izbori – ponovili se, ista meta – isto odstojanje“, zaključio je Joković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!

„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću

Foto: Screenshot

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je danas u Skupštini Crne Gore da je za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i da institucije i bezbjednosni sektor nijesu reagovali.

Na to je burno reagovao poslanik Demokratske Crne Gore, partije koja vodi bezbjednosni sektor, Momčilo Leković, poručujući Zirojeviću „sram te bilo“.

„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću.

Prethodno je poslanik Pokreta Evropa sad Seid Hadžić osudio izjave pojedinaca sa jučerašnjeg protesta u Vraneškoj dolini koje ubistvo brata i sestre Madžgalj dovode u vezu sa vjerskom pripadnošću osumnjičenog Alije Balijagića.

„Svjedoci smo snimka koji kruži mrežama i koji ima elemente krivičnog djela širenja panike i lažnih vijesti. Želim osuditi takve i slične izjave i pozvati organe da osude takva djela“, kazao je Hadžić.

Zirojević je rekao da korjeni ove izjave dolaze iz Srbije, od Aleksandra Vučića.

„Tu izjavu nadležni su prećutali, zbog toga danas imamo ovakvo viđenje stvari“, kazao je Zirojević.

Vučić je početkom novembra rekao da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo Alija Balijagić „ekstremni, radikalni islamista“ i da je moguće da je to uradio jer je u kući ubijenih vidio ikone.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije