DRUŠTVO
BIVŠA POSLANICA BRANKA BOŠNJAK:
„Kupljenih diploma ima među poslanicima, u vrhu Vlade…“
„Nama su naprasno diplomirali doskorašnji šoferi, zaštitari, higijeničarke i slični a nije rijetkost da su pojedini od njih, na predlog svojih partija koje vrše vlast, ekspresno postali rukovodioci u državnim i lokalnim preduzećima, državnim organima, iako su lideri tih partija vrlo svjesni kako su ti njihovi kadrovi došli do diploma. To je ubistvo naše države sa predumišljajem“
Potpredsjednica Pokreta za promjene (PzP) i bivša poslanica i potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak saopštila je da već duže vremena u kontinuitetu upozorava na alarmantno stanje po pitanju falsifikovanih diploma.
Ona je u saopštenju za javnost navela i da već duže vremena upozorava i o „mnogo većoj i raširenijoj pojavi diplomiranog neznanja tj. kupljenih diploma“.
„Koje se produkuju u okruženju, a koje nadležni u našem Ministarstvu olako nostrifikuju, jer su papirne formalnosti zadovoljene a jasno im je da je sadržina čista laž, da je to original falsifikata. Nažalost, te sumnjive obrazovne ustanove su priznate i akreditovane u susjednim nam državama, a svima njima u ENIC centru je više nego očigledno da se na njima, olako, po skraćenom postupku ‘štancuju’ diplome, i javna je tajna da se one dobijaju za nekih par hiljada eura. Nečiji trud i na stotine neprespavanih noći provedenih nad knjigom, da bi steklo neko znanje i pripremili ispiti se obesmisle sa samo par ‘ekskurzija’ do susjedstva i nešto keša u džepu, i diploma je tu, a naši nadležni uredno je nostrifikuju i stave pečat za prolaz na tržište rada“, saopštila je Bošnjak.
Dodala je da taj puki formalizam, izostanak sankcija i žmurenje pred očiglednim devijacijama, prouzrokovalo je opasnu „epidemiju“ ovakvih diploma u javnom sektoru, posebno u zdravstvu, policiji, prosvjeti…
„Godišnje preko 5.000 diploma se podnese na nostrifikaciju. Sama ta brojka je nerealna i govori nam da smo u velikom problemu….Nama su naprasno diplomirali doskorašnji šoferi, zaštitari, higijeničarke, frizerke i slični a nije rijetkost da su pojedini od njih, na predlog svojih partija koje vrše vlast, ekspresno postali rukovodioci u državnim i lokalnim preduzećima, državnim organima, iako su lideri tih partija vrlo svjesni kako su ti njihovi kadrovi došli do diploma. To je ubistvo naše države sa predumišljajem i to od onih koji su birani da vode računa o javnom interesu. Ovakvih sumnjivo stečenih diploma imamo nažalost i u poslaničkim klupama, u vrhu Vlade, najznačajnijim državnim preduzećima, ali očigledan je izostanak političke volje da se ovome stane na kraj, jer ovakvih ‘mangupa’ ima u redovima svih partija, tako da se vrlo svjesno obesmišljava znanje. Dokle ide ta nezaježljivost, govori i činjenica da su se neki čak okitili i sumnjivim magistarskim i doktorskim titulama i predstavljaju nam se za znalce, ali ih javni nastupi najčešće odaju, njihova nepismenost, površnost i neznaje ‘zveče’ jer davno je naš mudri narod rekao ‘škola nije pojata'“.
Bošnjak ističe da politička volja za borbu sa ovom pošašću izostaje.
„Ali to što izostaje reakcija tužilaštva je nedopustivo. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija nas je upoznala sa alarmantnim podatkom da je na desetine krivičnih prijava zadnjih godina podnijeto iz tog resora protiv lica za koje je dobijena potvrda da njihova diploma prijavljena za nostrifikaciju nije validna i nije stečena na instituciji za koju u diplomi stoji da ju je izdala, ali da nijedan taj slučaj nije procesuiran. Sumnjivo je da o tome javnost nije ništa do sada znala, niti je Ministarstvo tražilo povratnu informaciju o statusu tih krivičnih prijava. Kao da je postojao tajni pakt o ćutanju i netalasanju između Ministarstva i tužilaštva, te samo radi pukog ispunjavanja forme podnosila prijava i skidala odgovornost sa sebe. Saznasmo iz medija da u aferi falsifikovane diplome u Institutu za javno zdravlje, čak osuđena osoba za to krivično djelo je uspjela da upravo napreduje na osnovu te diplome koju je falsifikovala. Zaista smo zemlja apsurda“.
Bošnjak je pohvalila potez ministarke prosvjete, nauke i inovacija Anđele Jakšić Stojanović što je učinila javnim informacije, ali i navela da se mora tražiti odgovornost tužilaca za nečinjene.
„Jer u ovim slučajevima je institucija koja je navodno izdala diplomu potvrdila da se radi o falsifikatima, a tužilaštvo je odćutalo. Pozivam Tužilački savjet da hitno reaguje i vidi u kakvom su stanju ovi predmeti i pozove na eventualnu odgovornost postupajuće tužioce. Pozivam Vladu da nađe način da se urgentno preispitaju sve diplome sa sumnjivih obrazovnih institucija raznih uniona, megatrendova, tutina, bihaća, sokolaca, novih pazara, brčka, travnika i ‘provjetri’ javna uprava od ovih lažnjaka. Ako ćemo da budemo ‘društvo znanja’, a puna su nam usta toga, onda da učinimo sve da zaista tako i bude, da promovišemo znanje, a ne da nam oni sa sumnjivim diplomama kreiraju budućnost države. Znanje nas jedino i može povesti ka napretku i razvoju, zato ga trebamo cijeniti i imati nultu toleranciju prema kupljenim diplomama. Ovaj postojeći sunovrat se mora zaustaviti. A to nije posao samo Ministarstva prosvjete, već cijelog društva“, upozorila je Bošnjak.
Podsjetila je da je u okruženju pokrenuta istraga protiv Nezavisnog univerziteta Banjaluka (NUBL), Univerziteta za poslovne studije (UPS) Banjaluka, Evropskog univerziteta u Brčkom, Univerziteta u Travniku, Internacionalnog univerziteta Travnik, kao i Visoke škole za primijenjene i pravne nauke Prometej iz Banjaluke, i da se u Srbiji sve glasnije dovode u pitanje neke obrazovne ustanove.
„Bilo bi interesantno upariti podatke sa graničnih prelaza, pa da vidimo koliko su ovi ‘studenti’ tokom ‘studiranja’ boravili u tim državama iz kojih su donijeli diplomu. A garantujem, da ih pitate da navedu tri predmeta koje su položili i tri profesora koja su im predavali da ne bi znali. Ali diploma im je nostrifikovana i puštena je u promet na tržište rada, dok oni koji su svojim radom i trudom je zaradili čame na birou rada. Moramo ovome pod hitno stati na kraj, ako postoji volja, postoji i način, pa da krenemo“, zaključila je Bošnjak.
DRUŠTVO
Stanovnici Vraneške doline kod Bijelog Polja traže ostavke vrha policije: Najavili blokadu puta zbog propusta u radu koji su uzrokovali ubistvo brata i sestre u Sokolcu
Policija traga za Alijom Balijagićem, koji se sumnjiči da je, u petak uveče, iz puške usmrtio sestru i brata Milenku i Jovana Madžgalja, a prije ubistva oko pola mjeseca nesmetano se kretao po Sokolcu i okolnim selima sa puškom i redenikom, predstavljajući se kao lovac
Stanovnici Vraneške doline, traže kolektivnu odgovornost i hitnu smjenu direktora Uprave policije Zorana Brđanina i njegovih pomoćnika, svih direktora direktorata, načelnika Regionalnog centra „Sjever“ Harisa Đurđevića sa pomoćnicima, komandira policije opšte nadležnosti, šefa kriminalističke policije u Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje, zbog propusta u radu koji su, kako tvrde, uzrokovali dvostruko ubistvo u Sokolcu kod Bijelog Polja, koje je počinio Alija Balijagić (65).
Ukoliko se u roku pet dana ništa ne preduzme, najavili su blokadu magistralnog puta Bijelo Polje – Mojkovac, u mjestu Slijepač most.
Balijagić se sumnjiči da je u petak uveče, iz puške usmrtio sestru i brata Milenku i Jovana Madžgalja, a prije ubistva oko pola mjeseca nesmetano se kretao po Sokolcu i okolnim selima sa puškom i redenikom, predstavljajući se kao lovac.
Obraćajući se predsjednicima Crne Gore i Skupštine Crne Gore kao i ministru unutrašnjih poslova mještani Vraneške doline navode da su 25. oktobra svirepo ubijeni nedužni građani naše države, zbog čega u njihovom obraćanju nema političke konotacije niti izazivanja podjela po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti.
„Nećemo dozvoliti da se propusti koji su doveli do stradanja naših sugrađana zataškaju i odgovornost prenese na neposrednog počinioca tog zločina. Članom 28 Ustava Crne Gore naša država se obavezala da jamči dostojanstvo i sugurnost čovjeka, kao i nepovredivost njegovog fizičkog i psihičkog integriteta. Državu predstavljaju državni organi u kojima su radni odnos zasnovali lica za vršenje poslova kojim se ostvaruje Ustavom, zakonom i drugim propisima utvrđena nadležnost tog organa“, navode stanovnici Vraneške doline.
Ističu da su sigurni „da je do tragedije isključivo došlo zbog zbog neznanja službenika Uprave policije, koji nijesu sposobni da rade posao koji im je dat u nadležnost, a koje neznanje je uzrokovalo njihovu nesposobnost za blagovremeno reagovanje i sprečavanje ubistava“.
„Nikoga ne prozivamo po imenu i prezimenu, već isključivo po funkcijama koje obavljaju, jer je nedopustivo da tako odgovorne funkcije obavljaju službenici sa ‘kupljenim diplomama visokog obrazovanja’ koje su stečene za vrijeme ‘studija’ u tridesetim i kasnijim godinama života i to prevashodno na ‘privatnim’ univerzitetima u zemljama iz okruženja (najčešće u kafanama u Bijelom Polju i Prijepolju), gdje su ispiti iz jednog semestra polagani i položeni u jednom danu, a posebno što nema ‘nepoloženih’ ispita, niti obnovljenih godina . Nemamo ništa protiv tih ‘diploma’ i njihovih sticanja, jer je to privatna stvar tih lica, ali kada ona na osnovu njih zasnuju radni odnos u državnom organu, tada više nije njihova privatna stvar, već postaje javna stvar, iz razloga što oni odlučuju u ime države, a o pravima i obavezama građana koja im Ustav garantuje, a niko prije toga nije izvršio provjeru kvaliteta studiskog programa sa kojeg se prilaže diploma na osnovu naziva položenih ispita“, navode oni, dodajući da je jasno od koga su očekivali da ih štiti ako je jednostavno utvrditi stručno znanje službenika policije, počev od samog direktora Uprave policije, pa njegovih pomoćnika i ostalih direktora raznih direktorata.
Zbog toga zahtijevaju da se javno objave podaci o broju službenika Uprave policije koji su visoko obrazovanje stekli na državnim, a koji broj je stekao na privatnim uneverzitetima.
Nedopustivo je, navode dalje stanovnici Vraneške doline, da Uprava policije nije preventivno reagovala , odmah po saznanju za boravak i kretanje naoružanog čovjeka na području sela Sokolac i to desetak dana prije 25.oktobra, o čemu su imali informacije od građana koji su telefonskim putem pozivali OB Bijelo Polje , a i usmenim putem saopštavali ovlašćenom službenom licu, koji je te informacije prenosio svojim nadređenim.
„U ovom slučaju ne radi se o ‘iznenadom’ krivičnom djelu koje policija nije mogla spriječiti niti predvidjeti , već se radi o krivičnom djelu koje je policija, svojim preventivnim radom morala i bila dužna da spriječi, posebno što joj je poznato lice za koje su imali informaciju da je naoružano, kao i njegova deliktna prošlost, što izaziva ogorčenje ne samo najbližih srodnika stradalih, već i svih građana Bijelog Polja i Crne Gore. Dakle, njih nije samo ubio Alija Balijagić već i država, koja je na tako odgovorne funkcije imenovala neznavena lica“, navode stanovnici Vraneša.
Zbog svega pored pomenutih ostavki, traže ostavke i komandira policije opšte nadležnosti, kao i njegovih pomoćnika, šefa Кriminalističke policije u CB Bijelo Polje, kao i njegovih pomoćnika, kao i provjeru službenika Uprave policije i u drugim Regionalnim centrima i Centrima bezbjednosti.
Ukoliko se ne ispune zahtjevi u roku od pet dana, od danas Vranešani će blokirati magistralni put Bijelo Polje-Mojkovac u mjestu Slijepač most.
„Još jednom ističemo da naši zahtjevi nijesu u vezi sa politikom niti su usmjereni na izazivanje podjela po vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti i ako je nakon događaja izostala blagovremena osuda vjerskih zajednica i njihovih predstavnika na isti, a dok su u ranijem periodu njihove reakcije bile momentalne i to za manje bitne stvari u odnosu na učinjena zvjerska ubistva , što u svakom slučaju ne zamjeramo, ali pamtimo“, navodi se u otvorenom pismu stanovnika Vraneške doline koje su potpisali predsjednici Savjeta mjesnih zajednica Veselin Gogić i Slobodan Leković.
Izvor: Vijesti
DRUŠTVO
Šaranović: Svako ko je mogao da spriječi tragediju u Bijelom Polju moraće da odgovara
„Građani su uvijek u pravu kada traže sigurnost, odgovornost i transparentnost“
Svako ko je mogao da spriječi ovaj tragični događaj, a nije, moraće da odgovara. Svaka greška ili propust moraju biti jasno adresirani i procesuirani, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović povodom dvostrukog ubistva u selu Sokolac kod Tomaševa.
„Događaj u Bijelom Polju nas podsjeća na to koliko je važno povjerenje građana u rad policije i bezbjednosnog sektora. Građani su uvijek u pravu kada traže sigurnost, odgovornost i transparentnost. Vaš stav i vaša očekivanja moraju biti ispoštovani, jer država mora služiti vama, građanima Crne Gore“, saopštio je Šaranović.
Takođe, ističe Šaranović, važno je da se odgovornost u ovom slučaju individualizuje i da se svi potencijalni propusti identifikuju.
„Svako ko je mogao da spriječi ovaj tragični događaj, a nije, moraće da odgovara. Svaka greška ili propust moraju biti jasno adresirani i procesuirani“, poručio je on.
Ministar je apelovao na sve građane Bijelog Polja i okolnih mjesta da ostanu mirni, ali oprezni, i da pomognu policiji prijavom bilo kakvih informacija koje bi mogle doprinijeti hapšenju osumnjičenog. Zajedničkim snagama, povjerenjem i saradnjom možemo obezbijediti da se slični tragični događaji u budućnosti ne ponove.
„Još jednom ističem: građani su u pravu kada traže odgovornost i sigurnost. Naša dužnost je da to ispunimo“, zaključio je Šaranović.
DRUŠTVO
Preglomazan državni vozni park: Do kraja godine biće čak 5.200 službenih vozila
„Sve državne službe, sva službena putovanja, ručkove na potpis, sve to građani plaćaju iz svojih džepova. Taj novac je mogao biti usmjeren za izgradnju bolnica, škola ili vrtića kako bismo izbjegli čekanje u redovima kod ljekara, kako bi naša djeca učila i odrastala u uslovima dostojnim djeteta“
Broj službenih vozila u Crnoj Gori drastično je porastao u posljednjih nekoliko godina, uprkos obećanjima nove vlasti o racionalnijem korišćenju javnih resursa.
Prema podacima MUP-a, trenutno ih je 4.810, a očekuje se da taj broj do kraja godine dostigne čak 5.200. Organizacija KOD upozorava da je državni vozni park preglomazan, te poziva na hitno smanjenje broja službenih vozila i bolju kontrolu njihovog korišćenja.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, Crna Gora trenutno raspolaže sa 4.810 službenih vozila. Iako je nova vlast najavljivala da će raskrstiti sa lošim praksama, podaci kojima raspolažu u Organizaciji KOD pokazuju da se od 2017. godine broj službenih vozila povećao za 1.000, sa tendencijom da do kraja godine dostigne čak 5.200 vozila.
„Veoma je važno napomenuti da u ovaj broj ne spadaju ni vozila koja su državne institucije uzele na lizing sa obavezom da ih nakon isteka dogovorenog perioda vrate. Tako da je vozni park javne administracije, kako na državnom, tako i na opštinskom nivou definitivno preglomazan i svjedoči o jednoj, ja bih rekla nepristojnoj bahatosti službenika i definitivno je da taj broj treba biti smanjen i doveden na neku optimalnu mjeru“, kazala je Mirjana Vuković iz organizacije KOD, prenosi Pobjeda.
Kako bi se spriječile zloupotrebe kojima su građani svjedočili u prethodnom periodu, Vuković ističe da bi država trebalo da uspostavi registar službenih vozila, uz primjenu GPS sistema, kako bi se tačno znalo ko, kada i u koje svrhe koristi ta vozila.
„Sve dok to nemamo, mi ćemo davati ogromne sume za registraciju i održavanje tih vozila a da nemamo tačan uvid u to kako to utiče na sistem. Sve državne službe, sva službena putovanja, ručkove na potpis, sve to građani plaćaju iz svojih džepova. Taj novac je mogao biti usmjeren za izgradnju bolnica, škola ili vrtića kako bismo izbjegli čekanje u redovima kod ljekara, kako bi naša djeca učila i odrastala u uslovima dostojnim djeteta“, istakla je Vuković.
Analiza Gradske pokazuje da je broj službenih vozila posljednih šest godina konstantno preko 4.000.
Vlada Zdravka Kripokapića je 2020. godine od prethodne na čijem je čelu bio Duško Marković, naslijedila 4.573 službena automobila. Za vrijeme Krivokapićevog mandata broj službenih vozila je padao, pa ih je u 2021. bilo 4.273, da bi nakon dolaska Dritana Abazovića na čelo Vlade taj broj počeo da raste i u 2022. broj državnih četvorotočkaša je porastao na 4.281, a u 2023. dostigao brojku od čak 4.714. Upravljanje Vladom je od novembra 2023. preuzeo Milojko Spajić, a podaci pokazuju da je u tekućoj godini broj vozila u vlasništvu države porastao na 4.810.
BROJ SLUŽBENIH VOZILA U CRNOJ GORI
2019. – 4.380
2020. – 4.573
2021. – 4.273
2022. – 4.281
2023. – 4.714
2024. – 4.810
Iz Organizacije KOD ocjenjuju da se problem države ogleda u nedostatku transparentnosti, kao i u slaboj informisanosti građana o pravima i obavezama državnih službenika, koji se prema državnoj svojini moraju odnositi savjesno, a ne tretirati je kao privatno vlasništvo.
- HRONIKA4 дана ranije
Težak zločin u Bijelom Polju: Brat i sestra ubijeni u Tomaševu
- HRONIKA3 дана ranije
Ko je Alija Balijagić, osumnjičen za ubistvo brata i sestre u Bijelom Polju
- BALKAN I SVIJET1 дан ranije
Muškarac pucao u sina, ćerku i suprugu u Beogradu
- HRONIKA4 дана ranije
Bijelo Polje: Policija i dalje traži ubicu
- HRONIKA1 дан ranije
Povrijeđena jedna osoba u udesu na auto-putu
- HRONIKA3 дана ranije
Šaranović u Bijelom Polju: Osumnjičeni se lažno predstavljao, prije ubistva boravio kod stradalih