Stanovnici Vraneške doline, traže kolektivnu odgovornost i hitnu smjenu direktora Uprave policije Zorana Brđanina i njegovih pomoćnika, svih direktora direktorata, načelnika Regionalnog centra „Sjever“ Harisa Đurđevića sa pomoćnicima, komandira policije opšte nadležnosti, šefa kriminalističke policije u Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje, zbog propusta u radu koji su, kako tvrde, uzrokovali dvostruko ubistvo u Sokolcu kod Bijelog Polja, koje je počinio Alija Balijagić (65).

Ukoliko se u roku pet dana ništa ne preduzme, najavili su blokadu magistralnog puta Bijelo Polje – Mojkovac, u mjestu Slijepač most.

Balijagić se sumnjiči da je u petak uveče, iz puške usmrtio sestru i brata Milenku i Jovana Madžgalja, a prije ubistva oko pola mjeseca nesmetano se kretao po Sokolcu i okolnim selima sa puškom i redenikom, predstavljajući se kao lovac.

Obraćajući se predsjednicima Crne Gore i Skupštine Crne Gore kao i ministru unutrašnjih poslova mještani Vraneške doline navode da su 25. oktobra svirepo ubijeni nedužni građani naše države, zbog čega u njihovom obraćanju nema političke konotacije niti izazivanja podjela po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti.

„Nećemo dozvoliti da se propusti koji su doveli do stradanja naših sugrađana zataškaju i odgovornost prenese na neposrednog počinioca tog zločina. Članom 28 Ustava Crne Gore naša država se obavezala da jamči dostojanstvo i sugurnost čovjeka, kao i nepovredivost njegovog fizičkog i psihičkog integriteta. Državu predstavljaju državni organi u kojima su radni odnos zasnovali lica za vršenje poslova kojim se ostvaruje Ustavom, zakonom i drugim propisima utvrđena nadležnost tog organa“, navode stanovnici Vraneške doline.

Ističu da su sigurni „da je do tragedije isključivo došlo zbog zbog neznanja službenika Uprave policije, koji nijesu sposobni da rade posao koji im je dat u nadležnost, a koje neznanje je uzrokovalo njihovu nesposobnost za blagovremeno reagovanje i sprečavanje ubistava“.

„Nikoga ne prozivamo po imenu i prezimenu, već isključivo po funkcijama koje obavljaju, jer je nedopustivo da tako odgovorne funkcije obavljaju službenici sa ‘kupljenim diplomama visokog obrazovanja’ koje su stečene za vrijeme ‘studija’ u tridesetim i kasnijim godinama života i to prevashodno na ‘privatnim’ univerzitetima u zemljama iz okruženja (najčešće u kafanama u Bijelom Polju i Prijepolju), gdje su ispiti iz jednog semestra polagani i položeni u jednom danu, a posebno što nema ‘nepoloženih’ ispita, niti obnovljenih godina . Nemamo ništa protiv tih ‘diploma’ i njihovih sticanja, jer je to privatna stvar tih lica, ali kada ona na osnovu njih zasnuju radni odnos u državnom organu, tada više nije njihova privatna stvar, već postaje javna stvar, iz razloga što oni odlučuju u ime države, a o pravima i obavezama građana koja im Ustav garantuje, a niko prije toga nije izvršio provjeru kvaliteta studiskog programa sa kojeg se prilaže diploma na osnovu naziva položenih ispita“, navode oni, dodajući da je jasno od koga su očekivali da ih štiti ako je jednostavno utvrditi stručno znanje službenika policije, počev od samog direktora Uprave policije, pa njegovih pomoćnika i ostalih direktora raznih direktorata.

Zbog toga zahtijevaju da se javno objave podaci o broju službenika Uprave policije koji su visoko obrazovanje stekli na državnim, a koji broj je stekao na privatnim uneverzitetima.

Nedopustivo je, navode dalje stanovnici Vraneške doline, da Uprava policije nije preventivno reagovala , odmah po saznanju za boravak i kretanje naoružanog čovjeka na području sela Sokolac i to desetak dana prije 25.oktobra, o čemu su imali informacije od građana koji su telefonskim putem pozivali OB Bijelo Polje , a i usmenim putem saopštavali ovlašćenom službenom licu, koji je te informacije prenosio svojim nadređenim.

„U ovom slučaju ne radi se o ‘iznenadom’ krivičnom djelu koje policija nije mogla spriječiti niti predvidjeti , već se radi o krivičnom djelu koje je policija, svojim preventivnim radom morala i bila dužna da spriječi, posebno što joj je poznato lice za koje su imali informaciju da je naoružano, kao i njegova deliktna prošlost, što izaziva ogorčenje ne samo najbližih srodnika stradalih, već i svih građana Bijelog Polja i Crne Gore. Dakle, njih nije samo ubio Alija Balijagić već i država, koja je na tako odgovorne funkcije imenovala neznavena lica“, navode stanovnici Vraneša.

Zbog svega pored pomenutih ostavki, traže ostavke i komandira policije opšte nadležnosti, kao i njegovih pomoćnika, šefa Кriminalističke policije u CB Bijelo Polje, kao i njegovih pomoćnika, kao i provjeru službenika Uprave policije i u drugim Regionalnim centrima i Centrima bezbjednosti.

Ukoliko se ne ispune zahtjevi u roku od pet dana, od danas Vranešani će blokirati magistralni put Bijelo Polje-Mojkovac u mjestu Slijepač most.

„Još jednom ističemo da naši zahtjevi nijesu u vezi sa politikom niti su usmjereni na izazivanje podjela po vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti i ako je nakon događaja izostala blagovremena osuda vjerskih zajednica i njihovih predstavnika na isti, a dok su u ranijem periodu njihove reakcije bile momentalne i to za manje bitne stvari u odnosu na učinjena zvjerska ubistva , što u svakom slučaju ne zamjeramo, ali pamtimo“, navodi se u otvorenom pismu stanovnika Vraneške doline koje su potpisali predsjednici Savjeta mjesnih zajednica Veselin Gogić i Slobodan Leković.

Izvor: Vijesti 

Svako ko je mogao da spriječi ovaj tragični događaj, a nije, moraće da odgovara. Svaka greška ili propust moraju biti jasno adresirani i procesuirani, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović povodom dvostrukog ubistva u selu Sokolac kod Tomaševa.

„Događaj u Bijelom Polju nas podsjeća na to koliko je važno povjerenje građana u rad policije i bezbjednosnog sektora. Građani su uvijek u pravu kada traže sigurnost, odgovornost i transparentnost. Vaš stav i vaša očekivanja moraju biti ispoštovani, jer država mora služiti vama, građanima Crne Gore“, saopštio je Šaranović.

Takođe, ističe Šaranović, važno je da se odgovornost u ovom slučaju individualizuje i da se svi potencijalni propusti identifikuju.

„Svako ko je mogao da spriječi ovaj tragični događaj, a nije, moraće da odgovara. Svaka greška ili propust moraju biti jasno adresirani i procesuirani“, poručio je on.

Ministar je apelovao na sve građane Bijelog Polja i okolnih mjesta da ostanu mirni, ali oprezni, i da pomognu policiji prijavom bilo kakvih informacija koje bi mogle doprinijeti hapšenju osumnjičenog. Zajedničkim snagama, povjerenjem i saradnjom možemo obezbijediti da se slični tragični događaji u budućnosti ne ponove.

„Još jednom ističem: građani su u pravu kada traže odgovornost i sigurnost. Naša dužnost je da to ispunimo“, zaključio je Šaranović.

Broj službenih vozila u Crnoj Gori drastično je porastao u posljednjih nekoliko godina, uprkos obećanjima nove vlasti o racionalnijem korišćenju javnih resursa.

Prema podacima MUP-a, trenutno ih je 4.810, a očekuje se da taj broj do kraja godine dostigne čak 5.200. Organizacija KOD upozorava da je državni vozni park preglomazan, te poziva na hitno smanjenje broja službenih vozila i bolju kontrolu njihovog korišćenja.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, Crna Gora trenutno raspolaže sa 4.810 službenih vozila. Iako je nova vlast najavljivala da će raskrstiti sa lošim praksama, podaci kojima raspolažu u Organizaciji KOD pokazuju da se od 2017. godine broj službenih vozila povećao za 1.000, sa tendencijom da do kraja godine dostigne čak 5.200 vozila.

„Veoma je važno napomenuti da u ovaj broj ne spadaju ni vozila koja su državne institucije uzele na lizing sa obavezom da ih nakon isteka dogovorenog perioda vrate. Tako da je vozni park javne administracije, kako na državnom, tako i na opštinskom nivou definitivno preglomazan i svjedoči o jednoj, ja bih rekla nepristojnoj bahatosti službenika i definitivno je da taj broj treba biti smanjen i doveden na neku optimalnu mjeru“, kazala je Mirjana Vuković iz organizacije KOD, prenosi Pobjeda.

Kako bi se spriječile zloupotrebe kojima su građani svjedočili u prethodnom periodu, Vuković ističe da bi država trebalo da uspostavi registar službenih vozila, uz primjenu GPS sistema, kako bi se tačno znalo ko, kada i u koje svrhe koristi ta vozila.

„Sve dok to nemamo, mi ćemo davati ogromne sume za registraciju i održavanje tih vozila a da nemamo tačan uvid u to kako to utiče na sistem. Sve državne službe, sva službena putovanja, ručkove na potpis, sve to građani plaćaju iz svojih džepova. Taj novac je mogao biti usmjeren za izgradnju bolnica, škola ili vrtića kako bismo izbjegli čekanje u redovima kod ljekara, kako bi naša djeca učila i odrastala u uslovima dostojnim djeteta“, istakla je Vuković.

Analiza Gradske pokazuje da je broj službenih vozila posljednih šest godina konstantno preko 4.000.

Vlada Zdravka Kripokapića je 2020. godine od prethodne na čijem je čelu bio Duško Marković, naslijedila 4.573 službena automobila. Za vrijeme Krivokapićevog mandata broj službenih vozila je padao, pa ih je u 2021. bilo 4.273, da bi nakon dolaska Dritana Abazovića na čelo Vlade taj broj počeo da raste i u 2022. broj državnih četvorotočkaša je porastao na 4.281, a u 2023. dostigao brojku od čak 4.714. Upravljanje Vladom je od novembra 2023. preuzeo Milojko Spajić, a podaci pokazuju da je u tekućoj godini broj vozila u vlasništvu države porastao na 4.810.

BROJ SLUŽBENIH VOZILA U CRNOJ GORI

2019. – 4.380

2020. – 4.573

2021. – 4.273

2022. – 4.281

2023. – 4.714

2024. – 4.810

Iz Organizacije KOD ocjenjuju da se problem države ogleda u nedostatku transparentnosti, kao i u slaboj informisanosti građana o pravima i obavezama državnih službenika, koji se prema državnoj svojini moraju odnositi savjesno, a ne tretirati je kao privatno vlasništvo.