Zdravstveni radnici u Crnoj Gori ubuduće neće smjeti da primaju novac, dragocjenosti ili hartije od vrijednosti, a moći će da prihvate samo simbolične poklone do 50 eura po pojedincu, uz godišnji limit od 100 eura. Ova stroga pravila dio su predloga novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je juče jednoglasno podržan na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, piše Pobjeda.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun istakao je da se ovim zakonom uvodi jasan okvir za borbu protiv korupcije u zdravstvenom sistemu.

“Ovo je bio jedan od problema koji je opterećivao javnost i povjerenje građana u zdravstveni sistem”, rekao je ministar.Prema predlogu zakona, svaka sumnja na mito ili poklone biće predmet razmatranja etičkog komiteta unutar zdravstvenih ustanova. Jasno su definisani pojmovi kao što su sukob interesa, korupcija i privatni interes, čime se stvara osnova za identifikaciju i sankcionisanje neetičkog ponašanja u zdravstvu.

Kontrola dopunskog rada

Ministar Šimun je najavio i veći nadzor nad dopunskim radom ljekara. Umjesto zabrane, novi zakon propisuje precizne uslove – gdje, kada i koliko sati ljekar može da radi u privatnoj ustanovi, uz saglasnost nadležnih organa.

“Cilj je da se ne izgubi kvalitetan kadar iz javnog sektora, a da se istovremeno uspostavi efikasan mehanizam kontrole”, kazao je Šimun, dodajući da će inspekcije imati mogućnost da provjeravaju da li se ta pravila poštuju.

Uz to, zakon predviđa uvođenje internih i eksternih kontrola kvaliteta zdravstvene zaštite, kao i kategorizaciju stručnih grešaka. Ukoliko se dokaže da je nepoštovanje standarda dovelo do ozbiljnih posljedica po pacijenta, Ministarstvo zdravlja će pokrenuti postupak kod Ljekarske komore za eventualno oduzimanje licence.

Jačanje domova zdravlja

Nova zakonska rješenja imaju za cilj i rasterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Planirano je proširenje usluga u domovima zdravlja – uključujući dermatovenerologiju, fizikalnu medicinu i palijativnu njegu – kako bi se smanjile liste čekanja.

“Više od 80 posto osnovnih usluga pacijenti mogu da dobiju u domovima zdravlja. Nema potrebe da idu u Klinički centar”, poručio je ministar, naglasivši i da će tim izabranog doktora biti preciznije definisan.

Pojednostavljena je i procedura za specijalizaciju iz oblasti koje nedostaju sistemu, poput porodične medicine, pedijatrije i urgentne medicine, čime se želi motivisati mlade ljekare da izaberu ove deficitarne specijalnosti.

Novine u dječjoj zaštiti i borbi protiv rijetkih bolesti

Zakon uvodi i stomatološku zdravstvenu zaštitu za djecu do 18 godina, koju će pružati školski stomatolozi. Biće opremljene 56 ambulanti, a tamo gdje ambulante ne postoje, usluga će se pružati putem ugovora sa privatnim ustanovama.

Ministarstvo najavljuje i otvaranje Centra za rijetke bolesti u okviru Kliničkog centra, kao i transformaciju Nacionalnog centra za autizam u centar za rani razvoj, čime se uvodi rana intervencija u razvoju djece.

Montefarm širi djelokrug

Novi zakon daje i šire ovlašćenje državnoj apoteci Montefarm, koja će sada moći da snabdijeva ne samo javne, već i privatne ustanove, što je, kako Šimun tvrdi, korak ka jačanju konkurentnosti i boljoj kontroli tržišta ljekova.

Ključni reformski zakonMinistar Šimun je zaključio da ovaj zakon predstavlja krovni reformski akt, ključan za izgradnju modernog, pravednog i otpornog zdravstvenog sistema koji će moći da odgovori na potrebe svih građana.

Za sprovođenje zakona u naredne tri godine biće potrebno izdvojiti 20,48 miliona eura iz budžeta.

“Ovo je sistemska reforma koja mora imati podršku svih, kako bi se konačno zdravstvena zaštita učinila dostupnijom, kvalitetnijom i pravednijom”, zaključio je ministar.