Connect with us

POLITIKA

BIVŠI PREMIJER I PREDSJEDNIK NOVOFORMIRANE STRANKE EVROPSKOG PROGRESA

Marković o porazu DPS-a 2020.: Gradili smo kuću, ali nijesmo obratili pažnju na dvorište

„Moj boravak u DPS-u obilježen je uspjesima. Do razlaza sa Đukanovićem je došlo zbog različitih vizija reforme partije“

Predsjednik novoformirane Stranke Evropskog progresa (SEP), Duško Marković kazao je u intervjuu na TVCG da njegova stranka nudi novi politički i ekonomski program, koji će u konačnom biti promovisan na Kongersu stranke.

„Naš konačni politički i ekonomski program biće promovisan na kongresu stranke. Naš program će biti baziran na nepokolobljivom poštovanju Ustava Crne Gore, na njenom jačanju u svakom segmentu, na jednakost kada je u pitanju primjena zakona, na ekonomiju koja će se ogledati na održivom i regionalnom razvoju…“, kaže Marković.

Kaže da je cilj da budemo društvo znanja.

„Želimo da unaprijedimo zdravstveni sistem, ali i kulturu koja neće biti samo reprezent našeg identiteta nego i razvojni potencijal naše države“, istakao je Marković.

Marković je naveo da će građanima ponuditi nešto novo.

„Čim smo se opredijelili da formiramo stranku, u moru političkih stranaka koje bitišu, imamo namjeru da građanima ponudimo nešto novo. Ključni razlog za formiranje stranke je ukupna devastacija crnogorskog društva u svakom segmentu. Danas imamo devastaciju unutrašnjeg suvereniteta Crne Gore. Crna Gora danas ne odlučuje sama, vodi se interesima sa strane. Crna Gora je danas izgubila i nacionalno i državno dostojanstvo“, tvrdi Marković.

„Očekujem vanredne parlamentarne izbore naredne godine“

Istakao je i da očekuje vanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori naredne godine.

Objašnjava da je za novoformiranu stranku, kako kaže, prirodnija saradnja sa partijama evropske i građanske orjentacije.

Odgovarajući na pitanje da li bi sa DF-om formirali vlast, Marković kaže da se ideološki razlikuju sa strankama koje se „okupljaju oko te najjače nekada opozicone stranke“.

„U ideološkom smislu to su stranke koje se razlikuju. To je ideološki koncept te stranke. Naš je princip da oni imaju pravo na svoj ideološki i programski sadržaj. Nije pošteno da ih obilježavamo kao izdajnike Crne Gore i to je neprihvatljivo u političkom životu. Intencija je da evropske i građanske imaju primat u odnosu na takve… Prednost će imati one koje nemaju dileme da je EU naš vrednosni okvir, stranke koje u NATO-u vide i šansu za ukupnim, i tehnološkom razvojem…“, istakao je on.

„Crna Gora danas ne odlučuje sama, vodi se interesima sa strane“

Marković je naveo da će građanima ponuditi nešto novo.

„Čim smo se opredijelili da formiramo stranku, u moru političkih stranaka koje bitišu, imamo namjeru da građanima ponudimo nešto novo. Ključni razlog za formiranje stranke je ukupna devastacija crnogorskog društva u svakom segmentu. Danas imamo devastaciju unutrašnjeg suvereniteta Crne Gore. Crna Gora danas ne odlučuje sama, vodi se interesima sa strane. Crna Gora je danas izgubila i nacionalno i državno dostojanstvo“, tvrdi Marković.

Kaže i da Crna Gora danas ne poštuje ono što su suverena prava država koje nas okružuju.

„Vijdeli smo to u slučaju Hrvatske, Bosne i Hercegovine kao i Srbije“, istakao je Marković.

„Sektor bezbjednosti devastiran“

Ocijenio je da je u Crnoj Gori sistem bezbjednosti značajno devastiran.

„Samo kroz procedure izbora direktora UP, vidimo da je sektor bezbjednosti i njegova kompaktost dovedena u pitanje. Na sceni imamo devastaciju onih sektorskih politika koje su važne za sve građane. Nama više obrazovanje nije prostor u kojem generacije koje dolaze stiču nova znanja, nego nam školske ustanove postaju teren za političku obuku“, istakao je Marković.

Dodaje da u zdravstvu vidimo da ljudi koji su u stanju zdravstvene potrebe dugo čekaju na uslugu, ili donose od kuće injekcije, zavoje itd…

Sve ovo su kako kaže motivi za formiranje stranke.

Istakao je da je DPS, dok je bio na vlasti, i mogao i trebao da uradi više, ali da je sistem bolje funkcionisao.

Podsjetio je na zdravstvenu krizu izazvanu koronavirusom.

„Crna Gora je tada bila primjer kako je odgovorila na taj zdravstveni izazov. Sjećate se da smo zaštitli zdravlje naših ljudi, bili smo 40 dana korona free destinacija. To je bila organizacija zdravstvenog sistema. Promjene koje su se desile su promjene na gore. Sada imamo jednu haotičnu situaciju“, istakao je Marković.

Kaže da iza njega i jednog značajog broja ljudi stoji iskustvo rada u institucijama.

„Sada sa distance od četiri godine bolje vidimo stvari nego kada smo bili u procesu. Posmatrajući situaciju u ove četiri godine, stekli smo jedno veliko iskustvo“, naveo je on.

Kaže da će inicirati izradu Strategije Nacionalnog razvoja Crne Gore.

„Mi danas živimo četvrtu industrijsku revoluciju. Tehnološki razvoj prate krize koje mogu da ugroze stabilnost zemlje. Pomenuću samo neke. Imamo globane poremećaje moći koji se sad refkeltuju u sukobima, imamo klimatske promjene, imamo migracije koje donose nove izazove. Zbog toga Crna Gora kao mala zemlja mora biti spremna za takve izazove. Imam utisak da aktuelna vlada ne razmišlja o tome“, naveo je Marković.

Pokušaće da probude apstinetne

„Mi u našoj programskoj ponudi ne možemo dijeliti biračko tijelo. Evidentno je da nakon 2020. godine i smjene DPS-a na izbore nije izašlo oko 100.000 građana. Oni su doveli do promjene političke snage u Crnoj Gori. Danas većinu nemaju evropske i građanske stranke. Glasači evropskog, građanskog i suverenističkog bloka su razočarani onime što radi vlast, ali i onima što rade oni koje su ranije glasali. Cilj je da pokušamo da ih probudimo“, kaže Marković.

Podsjeća da je u u DPS ušao kao funkcioner Saveza komuista.

„Tada sam bio predsjednik jedne male opštine na sjeveru. Tada je u nadležnosti opština bilo i obrazovanje, i sudstvo, i već tada sam bio afirmisan. U DPS sam ušao i sa iskustvom i sa integritetom i ličnim i profesionalnim. Moj boravak u DPS-u obilježen je uspjesima“, kaže Marković.

Dodaje da je glavni uspjeh bio spriječavanje građanskog rat u Crnoj Gori devedesetih, obnova nezavisnosti, okretanje Crne Gore ka Evropskoj uniji i člansvo u NATO-u.

„Radio sam odgovorne poslove iza kojih su stajali rezultati. Za ove četiri godine političke apstinencije ja sam na jedan način politički sazrio. I vjerujem da će sve to pomoći da Crnoj Gori da dobije stranku koja će raditi u interesu građana“, kaže Marković.

Podcrtava da u ovaj proces nijesu ušli sa namjerom da po svaku cijenu uđu u parlament i zauzmo poziciju „tasa na vagi“.

„Ali mi moramo da se približimo građanima i da prikažemo šta im nudimo. Ako dobijemo povjerenje građana sasvim sam siguran da ćemo biti parlamentarna stranka i dio neke koalicione vlade“, kaže Marković i dodaje da je prvi cilj te stranke da dobiju povjerenje građana, nakon čega će razmišljati sa kim će koalirati.

„Mi želimo da razumijemo sve političke stranke u CG. Sarađivaćemo sa svima koji Crnu Goru vide kao evropsku državu. Ne bismo mogli da sarađujemo sa onim strankama koje odluke donose pod uticajem sa strane“, istakao je Marković.

„Stranka ne nastaje na anti-DPS platformi“

Marković je istakao i da bi nepošteni bilo da napada visoke zvaničnike jedne druge stranke.

„To nje fer politička borba. Ova stranka ne nastaje na anti-DPS platformi ili anti-platformi drugih stranaka. Želimo da se profilišemo kao samostalna stranka koja će raditi u interesu građana“, istakao je Marković.

Kaže da je razgovarao samo sa onim članovima DPS-a koji su htjeli da se upoznaju sa programom.

„Moram da budem fer i kažem da se svaki dan neko iz DPS-a priključi partiji. DPS ima svoju orjentaciju, politički profil, mi nijesmo DPS, ali ne želimo da naš potencijal gradimo na anti-DPS kampanji“, ističe Marković.

O razlazu sa DPS-om

Nekadašnji visoki funkcioner DPS-a, Duško Marković, kaže da se nakon pada DPS-a na izborima 2020. godine, poslije trideset godina vlasti zalagao za drugačiji reformski proces unutar stranke.

„Ja sam uoči Kongresa 2021. godine zagovarao reforme u stranci koji DPS pozicioniraju kao jaku opoziocionu stranku. Smatrao sam da DPS odlazak u opozocIju treba da razumije kao demokratski proces. Da se ne javlja želja da se vratimo na vlast posle pola godine ili godinu. Nije pristojno bilo zahtijevati da se poslije trideset godina vršenja vlasti vratiš na vlast bilo kakvom političkom akcijom ili inžinjeringom“, istakao je Marković.

Kaže da je bio stava da DPS treba da iskoristi opozicionu pozicuju da se konsoliduje na svaki način.

„Dio mog pristupa je bio da se kadrovske promjene suptilno sprovedu, da se ne ide u agresivnu promjenu. Da imamo balans, da imamo mlade ljude, ali da sačivamo i srednju generaciju, i da se ne odričemo onih koji imaju mudrost i iskustvo. Da oni budu podrška DPS-u , a da se istovremeno sklone oni ljudi koji su zaduženi za negativnu perceprciju javnosti o DPS-u zloupotrebe, koruptivne prakse… „, istakao je Marković.

Dodaje da se onda on sklonio.

„Vidimo rezultate njihovog pristupa“, naveo je on.

Dodaje da nije potrebno baviti se samo istorijskom ili folklornom politikom, ali da je bilo objektivnih razloga za neke oštrije riječi.

„Imali smo konfrontaciju dva bloka, oko nezavisnosti, pa oko Evropske unije. Sad mi je drago kada predsjednik parlamenta Andrija Mandić lijepo govori o članstvu u EU. Danas je drugačije vrijeme. Mislim da moramo razumjeti Crnu Goru takva kakva je. Mislim da postoje razlike, ali da Crna Gora na bazi tih razlika može da se složi oko pitanja koja nas vode u progres. Podjele su istorijske, naša je istorija slavna ali ima kontarverze. Mi se u politici oslanjamo na kontraverze koje izazivaju nestabilnost. Ne možemo praviti kolone patriota i izdajnika“, naglasio je Marković.

Kaže da je u ekspozeu, prije preuzimanja funkcije premijera uputio poziv onima koji su bili opozicija da budu dio vlasti.

„Ali tada sa njihove strane nije bilo spremnosti za to. Tako sam htio da obezbijedim unutrašnju koheziju.
Mislim da meni ne možete naći neoga ko je afirmisao netoleranciju, podjele ili sukobe. Uvijek sam tražio zajednički jezik“, kaže Marković.

Dodaje da se ne može se bježati od prošlosti.

„Ali mi gledamo u budućnost. Možda je to nekome čudno, ali uvjerićete se da je to stranka budućnosti“, kaže Marković.

O Đukanoviću

Odgovarajući na pitanje da li je sa Milom Đukanovićem razgovarao o formiranju partije, Marković kaže da nije.

„Ja mu nisam rekao, ne samo njemu nego bilo kome iz DPS-a. Niti sam osjetio potrebu da pitam nekoga ili kažem. Ja sam sa svojim istomišljenicima doio odluku da idemo u ovom pravcu, u najboljoj namjeri. Mislimo da Crna Gora ide u pogrešnom pravcu, iako ima nekih pozitivnih strana kao što su povećanje životnog standarda i dobijanje IBAR-a“, dodao je Marković.

Govoreći o Đukanoviću, kaže da se neke razlike između njega i Đukanovića ogledaju i u pravcu u kojem su reforme u DPS-u trebale da idu.

„Ali ne vjerujem da se razlikujemo oko toga kakvu Crnu Goru želimo“, istakao je Marković.

Kaže da je DPS doživio poraz jer su bila zapostavljena unutrašnja pitanja, i potrebe građana.

„Rekao sam da smo gradili kuću, ali nijesmo obratili pažnju na dvorište“, kazao je Marković.

O Zakonu o sobodi vjeroispovijesti

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, kaže da je bio stava da zakon u tom momentu ne mora da obuhvati imovinska pitanja, ali za to nije bilo saglasnosti u DPS-u.

„Ja sam sa Vladinim pravnim timom vodio pregovore sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom. U jednom tenutku sam vidio da je to zakon koji je potreban Crnoj Gori, ali koji nije morao u tom trenutku obuhvatiti i svojinska pitanja države i crkve. Mislio sam da je za to rano, i sam sam bio u dilemi. Angažovao sam ekspertizu gospodina Rašovića, koja je ukazivala da moramo biti oprezni. U tom dijelu smo se dosta primakli sa mitropolitom Amfilohijem, on je u tom dijelu bio veoma razuman, on je zagovarao apsolutnu autonomiju Mitropolije Crnogorsko primorske u odnosu na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), a da ne govorimo o autonomiji u odnosu na srpsko državno rukovodstvo. Vi znate da on čak nije ni dozvoljavao da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posjeti Crnu Goru. Ali u tom momentu nije postojala većina u mojoj partiji da idemo dalje. U trenutku, ne znam da li je to bio april ili maj 2020. mi smo izašli sa predlogom za kompromis, ali tada je već bilo kasno“, naveo je Marković.

Tajna policija

Kaže da ne smatra da je otvaranje dosijea tajne službe uslov za prijem u Evropsku uniju (EU).

„Ja sam čovjek Ustava i zakona. ANB tajnim metodama prikupllja podatke koji su tajni. Zamislite direktora ANB-a koji bi išao od kafića do kafića i od medija do medija da govorim sve do čega smo došli. Sve što znam je u dokumentima ANB-a“, kaže Marković u osvrtu na konstataciju da je godinama bio na čelu tajne policije.

Kaže i da ljudi ne razumiju, ili ne žele da razumiju da ANB nije policijski ili istražni organ.

„Ona se nikada nije bavila policijskim istragama, niti radila po nalogu tužilaštva. ANB je obavještajna služba koja je na principima tajnih metoda prikupljala podatke o određenim događajama i po zahtjevu ustupljivala tužilaštvu. Nijesmo učestvovali u rješavanju ubistava“, kaže Marković.

Dodaje da smatra da otvaranje tajnih dosijea nije uslov za ulazak u EU.

„I to je nacionalno pitanje i odluka države. Nova većina može da donese Zakon, i mi bismo ga podržali ako to doprinosi pomirenju. Ali služba bezbjednosti prošla je skrining svojih aktvnosti i rada od strane NATO obavještajne zajednice. To je vršila međunarodna služba. Crnogorska služba nije prepuštena samoj sebi“, naveo je Marković.

„EU nas u rukama nosi ka članstvu“

Odgovarajući na pitanje o dobijanju IBAR-a, kaže da na to gleda malo realnije.

„Bio sam ministar pravde kad smo započeli pregovore, vodio sam, između ostalih pregovore u otvaranju tih poglavlja i imao sam priliku da čujem premijera Spajića kako kaže da u prethodnih 7 godina ništa nije urađeno. Kako su se mogla dobiti završna mjerila ako nijesu zartvorena sva poglavlja a njih je 33“, kaže Marković.

Dodaje da je dobijanje završnih mjerila ustvari pretvaranje privremenih mjerila u završna mjerila zbog kojih EU nastoji da ubrza proces proširenja.

„Za četiri godine nijesu zatvorili nijedno oglavlje. EU nas u rukama nosi ka članstvu. Nijesam optimista da ćemo biti punopravna članica do 2028. Ako bi bilo do 2030. godine bio bih zadovoljan“, zaključuje Marković.

(RTCG)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Milović: Rezolucija o Jasenovcu je isključivo na štetu Crne Gore

„Ono što je najvažnije jeste da se Republika Hrvatska pravilno odnosi prema tom pitanju, a to znači osuda politike tadašnje NDH i cijelog tog naslijeđa. To je ključno. Drugi, ali ne manje bitan aspekt: Hrvatska je izrazito važan saveznik Crne Gore i ključan partner na njenom putu ka Evropskoj uniji“

Rezolucija o Jasenovcu ne bi trebalo da se razmatra u Skupštini Crne Gore, jer parlament nije adekvatan forum za donošenje odluka o tako osjetljivim i kompleksnim istorijskim pitanjima, a u ukoliko to ipak bude slučaj, to će biti isključivo na štetu Crne Gore, bez ikakve koristi za region, porodice žrtava, pomirenje i dobrosusjedske odnose. Biće to primjer štetnog kompromisa čiji je karakter isključivo politikantski, utemeljen na banalnim dnevnopolitičkim interesima, rekoa je ministar pravde Andrej Milović.

On je u intervjuu za Avaz.ba, koji je urađen 27. juna, dan prije sjednice Skupštine Crne Gore na kojoj je usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, Milović je rekao da Jasenovac, kao simbol stradanja i trauma iz Drugog svjetskog rata, predstavlja bolnu temu za sve narode bivše Jugoslavije – i za Srbe, i za Hrvate, i za Jevreje, Rome i sve ostale.

„Ono što je najvažnije jeste da se Republika Hrvatska pravilno odnosi prema tom pitanju, a to znači osuda politike tadašnje NDH i cijelog tog naslijeđa. To je ključno. Drugi, ali ne manje bitan aspekt: Hrvatska je izrazito važan saveznik Crne Gore i ključan partner na njenom putu ka Evropskoj uniji. To je zemlja koja je iskreni prijatelj Crne Gore, zemlja koja nam je do sada zaista mnogo pomogla na evropskom putu, o čemu smo ranije govorili. Usvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu u Skupštini Crne Gore može narušiti dobre bilateralne odnose i izazvati diplomatske tenzije. Da li je to interes Crne Gore? Ja sam siguran da nije“, kazao je Milović.

Zbog svega navedenog, kako dodaje, njegovo je mišljenje da ova rezolucija ne bi trebalo da se razmatra u Skupštini Crne Gore.

„Iz razloga što Skupština Crne Gore nije adekvatan forum za donošenje odluka o tako osjetljivim i kompleksnim istorijskim pitanjima. Ovakve teme bi trebalo da budu predmeti regionalnih i međunarodnih foruma koji se bave pitanjima istorijske pravde i pomirenja. Ukoliko to ipak bude slučaj (ovaj razgovor je vođen 27. juna, prije sjednice Skupštine Crne Gore, op.a.), to će biti isključivo na štetu Crne Gore, a bez ikakve koristi za region, porodice žrtava, pomirenje i dobrosusjedske odnose. Dakle, biće to primjer štetnog kompromisa čiji je karakter isključivo politikantski, utemeljen na banalnim dnevnopolitičkim interesima“, kazao je Milović.

Na konstataciju da je Crna Gora podijeljena između predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, te podsjećanje da je tražio da bude smijenjen, ocijenio je da je to „samo jedan – i nikako najvažniji – aspekt političkih podjela u Crnoj Gori“.

„Trenutna politička situacija kod nas je rezultat dubokih političkih nesuglasica, različitih shvatanja, kao i prošlosti, sadašnjosti, ali i budućnosti Crne Gore, iako nominalno ne postoji politička snaga koja je protiv integracije u EU, dakle evropske budućnosti Crne Gore. Različita viđenja su prisutna, ali nisu prepreka koja se ne može prevazići. Međutim, da bi se to uspjelo, građanima se jasno mora reći o čemu se radi, i to bez straha da će se izgubiti politička pozicija, vlast, fotelja ili bilo šta u tom smislu“, kazao je Milović.

Odgovornost političara, dodaje, mora biti interes društva, države, a ne puki skup ličnih privilegija.

„Stvari moramo nazivati pravim imenom, a u sadašnjoj situaciji to znači da je Crna Gora izložena negativnim uticajima sa strane, koji ne dolaze iz EU i NATO sistema bezbjednosti, štaviše, koji su protivnik tom sistemu, i koji Crnoj Gori ne žele dobro, koji je ne vide kao nezavisnu državu, suverenu u svojim odlukama“, rekao je Milović.

Njegov zahtjev za smjenom je, kako je dodao, izraz nezadovoljstva načinom na koji se vodi politika u zemlji i nedostatkom konstruktivnog pristupa rješavanju problema u Vladi.

„Mislim da je previše politikantskog kalkulisanja, a premalo državništva koje je kadro da se na pravi način bori s problemima, a u interesu države Crne Gore i njenih građana. Koje se ne usuđuje da vodi, već zbog opstanka na vlasti je spremno da slijedi i da pravi kompromise tamo gdje se oni ne bi smjeli praviti. Presudno je važno da se fokusiramo na interese građana i radimo na izgradnji stabilne i prosperitetne države Crne Gore. A ovo sada nije taj put. Ovo sada niti je u interesu države, niti je u interesu građana. A ja ne želim biti ministar koji pravi preskupe kompromise samo da bi ostao na funkciji“, kazao je Milović.

Ponovo se u regionu čuju neke politike koje nisu u saglasnosti s proklamovanim ciljevima

Na pitanje kako komentariše stanje u regionu i rast tenzija odgovorio je da je situacija kompleksna, a takva je već duže vrijeme.

„Uz, nažalost, trend pogoršanja odnosa. Ponovo se u regionu čuju neke politike koje nisu u saglasnosti s proklamovanim ciljevima o kojima smo govorili u prethodnim odgovorima, niti doprinose miru i stabilnosti regiona. Pazite, mi smo vrlo bliski, svi mi na postjugoslavenskom prostoru, mi smo spojene posude, i zato se po svim pitanjima – a dosta ih je zajedničkih – mora biti veoma pažljiv, osjetljiv i tolerantan, što sada, nažalost, nije slučaj“, rekao je Milović.

Region je, navodi, mnogo propatio.

„Previše. I nije čudno što je svako od naših društava danas u demografskom smislu u mnogo goroj situaciji nego što je to bilo prije trideset godina. Ljudi žele stabilnost, mir, bolju atmosferu u društvu, bolje šanse, pravednije društvo, a to im se, nažalost, ne pruža, ili se pruža rijetko i u kratkim intervalima. Ako ovakvu situaciju želimo da preokrenemo, mi jednostavno moramo drugačije“, kazao je Milović.

Dodaje da je važno da se fokusiramo na dijalog i saradnju kao jedine efikasne metode za rješavanje problema.

„Moramo raditi na jačanju međusobnog povjerenja, promovisanju stvarne saradnje i istinskog pomirenja, i kroz navedeno raditi na stvaranju uslova za bolji život građana, pravnu sigurnost i bezbjednost, kao i održivi razvoj. Ali to moramo raditi svi zajedno, bez izuzetka, i s ravnopravnih pozicija. Drastični koraci unazad ne bi smjeli biti opcija ako želimo stabilnu budućnost“, rekao je Milović.

Crna Gora se po pitanju genocida u Srebrenici jasno odredila 2009. i 2021. godine usvajajući skupštinske rezolucije, a to su prije toga uradili i Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

„Zbog toga se niti jednog trenutka nije postavljalo pitanje da li će Crna Gora podržati Rezoluciju u UN-u. Međutim, zbog dodatnog razjašnjenja i sa ciljem podizanja međusobnog povjerenja, Vlada je odlučila da amandmanski djeluje u cilju da se i u tekstu Rezolucije jasno kaže da nijedan narod nije i ne može biti nazvan genocidnim. Genocidni narodi ne postoje, postoje konkretni zločinci koji imaju ime i prezime i koji nose veoma konkretnu odgovornost za počinjena zlodjela“, pojasnio je Milović.

I ta tema je, prema njegovim riječima, po ko zna koji put zloupotrijebljena u dnevnopolitičke svrhe.

„A to nije ni dobar ni mudar, a ni iskren put. Nama na Balkanu, na postjugoslavenskom prostoru, treba mnogo više mudrih, dobronamjernih i pomiriteljskih politika. Treba nam mnogo više razumijevanja, tolerancije i međusobnog povjerenja. Treba nam da živimo jedni s drugima, a ne jedni pored drugih, ili kako je nerijetko bilo – jedni uprkos drugima“, kazao je Milović.

„Očekuje nas ispunjavanje završnih mjerila“

Ministar pravde je govoreći o usvajanju Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR) istakao da to predstavlja ključni korak za Crnu Goru u njenom procesu pristupanja Evropskoj uniji.

„To pokazuje konkretne rezultate koje smo postigli za prethodnih osam mjeseci, tokom kojih je Ministarstvo pravde, na čijem sam čelu, produkovalo devet od dvanaest potrebnih zakona, što je dokazalo našu posvećenost reformama i evropskim vrijednostima“, kazao je Milović.

On je dodao da, sada kada se Crna Gora na evropskom putu konačno pomjerila s „mrtve tačke“, kada smo okončali višegodišnji zastoj, očekuje nas, prema njegovim riječima, presudna dionica na evropskom putu: ispunjavanje završnih mjerila.

„Nakon čega bismo, kada to uspješno završimo, trebalo postati članica EU“, rekao je Milović.

Dodao je da iako je dobijanje IBAR-a ogroman korak, ništa još nije gotovo.

„I tek sada Crna Gora mora potpuno fokusirano da krene u završetak pristupne priče i prevaziđe mnoge izazove koji joj stoje na putu. Za poglavlja 23 i 24 dato nam je šest završnih mjerila, a koja se odnose na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, poštovanje ljudskih prava, migracije, azil i vize, te organizovani kriminal, i tu ćemo zaista morati da upregnemo sve kapacitete kako bismo ovu priču uspješno zatvorili i konačno postali članica EU. A to je strateški, generacijski zadatak, i mi ga jednostavno kao država i društvo ne smijemo propustiti“, naveo je Milović.

Dodao je da je vladavina prava temelj svake demokratske države.

„To je prvi i posljednji uslov da bi se jedna država uopšte mogla zvati demokratskom. Ona osigurava da se zakoni primjenjuju jednako na sve građane i da institucije rade u interesu javnosti. Bez vladavine prava nema ni stabilnog društva, ni ekonomskog prosperiteta. To je princip koji nadilazi proces pregovora za članstvo u EU i koji je neophodan za dugoročnu stabilnost i razvoj svake države“, naveo je Milović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Hrvatska o Rezoluciji o Jasenovcu: Postupak Crne Gore ne smatramo dobronamjernim i dobrosusjedskim

„Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije“

Deposiphotos/Ruletkka

Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske saopštilo je da se odluka Crne Gore da usvoji Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahau i Mauthauzen ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku i da nije u skladu s deklarisanim ciljem članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

„Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i evropski put Crne Gore. Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije“, navodi se u saopštenju.

Ističu da je nesumnjivo kako je motiv za donošenje rezolucije sadržan u činjenici da je u Opštoj skupštini Ujedinjenih nacija inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. maja 2024.

„Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizovala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. februara 2007. Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Evropskoj uniji“, dodaje se.

Ističe se da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterijuma za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, u skladu sa Pregovaračkim okviru Evropske unije za Crnu Goru.

„Na nedavan pozitivan Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi ka narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uslova i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku“, piše se u saopštenju.

Iz MVP Hrvatske podsjećaju da u skladu sa Zajedničkim stajalištem EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. juna 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim nivoima, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.

„Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tokom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina. To posebno uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991. i opsade grada koja je trajala do maja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od septembra 1991. do avgusta 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše. Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagovati na odgovarajući način“, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Skupština usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen

Za usvajanje rezolucije glasao je 41 poslanik za, jedan protiv. Nije bilo uzdržanih

Knežević i Mandić

Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahau i Mauthauzen.

Za usvajanje rezolucije glasao je 41 poslanik, protiv je bio poslanik Force Ilir Čapuni. Nije bilo uzdržanih.

Od poslanika parlamentarne većine za rezoluciju nijesu glasali Miodrag Laković i Tonći Janović (Pokret Evropa sad) i poslanici Albanskog foruma Artan Čobi i Nikola Camaj.

Prilikom glasanja, poslanici DPS-a, SD-a, HGI, Bošnjačke stranke, GP URA su napustili salu.

Mandić je kazao da je ponosan što je rezolucija usvijena i da je mitropolit Gavrilo Dožić bio u logoru Dahau.

„Ovo je rezultat našeg dogovora i naše ideje. Niko se u ovo nije miješao sa strane. Volio bih da moje sunarodnike iz Beograda i Banja Luke na Petrovdan dočekamo u Crnoj Gori, da se bratski pozdravimo i da kažemo da smo mi jedan ozbiljan narod da ovaj region ima budućnost“, rekao je Mandić

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije