Connect with us

POLITIKA

BIVŠI PREMIJER I PREDSJEDNIK NOVOFORMIRANE STRANKE EVROPSKOG PROGRESA

Marković o porazu DPS-a 2020.: Gradili smo kuću, ali nijesmo obratili pažnju na dvorište

„Moj boravak u DPS-u obilježen je uspjesima. Do razlaza sa Đukanovićem je došlo zbog različitih vizija reforme partije“

Predsjednik novoformirane Stranke Evropskog progresa (SEP), Duško Marković kazao je u intervjuu na TVCG da njegova stranka nudi novi politički i ekonomski program, koji će u konačnom biti promovisan na Kongersu stranke.

„Naš konačni politički i ekonomski program biće promovisan na kongresu stranke. Naš program će biti baziran na nepokolobljivom poštovanju Ustava Crne Gore, na njenom jačanju u svakom segmentu, na jednakost kada je u pitanju primjena zakona, na ekonomiju koja će se ogledati na održivom i regionalnom razvoju…“, kaže Marković.

Kaže da je cilj da budemo društvo znanja.

„Želimo da unaprijedimo zdravstveni sistem, ali i kulturu koja neće biti samo reprezent našeg identiteta nego i razvojni potencijal naše države“, istakao je Marković.

Marković je naveo da će građanima ponuditi nešto novo.

„Čim smo se opredijelili da formiramo stranku, u moru političkih stranaka koje bitišu, imamo namjeru da građanima ponudimo nešto novo. Ključni razlog za formiranje stranke je ukupna devastacija crnogorskog društva u svakom segmentu. Danas imamo devastaciju unutrašnjeg suvereniteta Crne Gore. Crna Gora danas ne odlučuje sama, vodi se interesima sa strane. Crna Gora je danas izgubila i nacionalno i državno dostojanstvo“, tvrdi Marković.

„Očekujem vanredne parlamentarne izbore naredne godine“

Istakao je i da očekuje vanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori naredne godine.

Objašnjava da je za novoformiranu stranku, kako kaže, prirodnija saradnja sa partijama evropske i građanske orjentacije.

Odgovarajući na pitanje da li bi sa DF-om formirali vlast, Marković kaže da se ideološki razlikuju sa strankama koje se „okupljaju oko te najjače nekada opozicone stranke“.

„U ideološkom smislu to su stranke koje se razlikuju. To je ideološki koncept te stranke. Naš je princip da oni imaju pravo na svoj ideološki i programski sadržaj. Nije pošteno da ih obilježavamo kao izdajnike Crne Gore i to je neprihvatljivo u političkom životu. Intencija je da evropske i građanske imaju primat u odnosu na takve… Prednost će imati one koje nemaju dileme da je EU naš vrednosni okvir, stranke koje u NATO-u vide i šansu za ukupnim, i tehnološkom razvojem…“, istakao je on.

„Crna Gora danas ne odlučuje sama, vodi se interesima sa strane“

Marković je naveo da će građanima ponuditi nešto novo.

„Čim smo se opredijelili da formiramo stranku, u moru političkih stranaka koje bitišu, imamo namjeru da građanima ponudimo nešto novo. Ključni razlog za formiranje stranke je ukupna devastacija crnogorskog društva u svakom segmentu. Danas imamo devastaciju unutrašnjeg suvereniteta Crne Gore. Crna Gora danas ne odlučuje sama, vodi se interesima sa strane. Crna Gora je danas izgubila i nacionalno i državno dostojanstvo“, tvrdi Marković.

Kaže i da Crna Gora danas ne poštuje ono što su suverena prava država koje nas okružuju.

„Vijdeli smo to u slučaju Hrvatske, Bosne i Hercegovine kao i Srbije“, istakao je Marković.

„Sektor bezbjednosti devastiran“

Ocijenio je da je u Crnoj Gori sistem bezbjednosti značajno devastiran.

„Samo kroz procedure izbora direktora UP, vidimo da je sektor bezbjednosti i njegova kompaktost dovedena u pitanje. Na sceni imamo devastaciju onih sektorskih politika koje su važne za sve građane. Nama više obrazovanje nije prostor u kojem generacije koje dolaze stiču nova znanja, nego nam školske ustanove postaju teren za političku obuku“, istakao je Marković.

Dodaje da u zdravstvu vidimo da ljudi koji su u stanju zdravstvene potrebe dugo čekaju na uslugu, ili donose od kuće injekcije, zavoje itd…

Sve ovo su kako kaže motivi za formiranje stranke.

Istakao je da je DPS, dok je bio na vlasti, i mogao i trebao da uradi više, ali da je sistem bolje funkcionisao.

Podsjetio je na zdravstvenu krizu izazvanu koronavirusom.

„Crna Gora je tada bila primjer kako je odgovorila na taj zdravstveni izazov. Sjećate se da smo zaštitli zdravlje naših ljudi, bili smo 40 dana korona free destinacija. To je bila organizacija zdravstvenog sistema. Promjene koje su se desile su promjene na gore. Sada imamo jednu haotičnu situaciju“, istakao je Marković.

Kaže da iza njega i jednog značajog broja ljudi stoji iskustvo rada u institucijama.

„Sada sa distance od četiri godine bolje vidimo stvari nego kada smo bili u procesu. Posmatrajući situaciju u ove četiri godine, stekli smo jedno veliko iskustvo“, naveo je on.

Kaže da će inicirati izradu Strategije Nacionalnog razvoja Crne Gore.

„Mi danas živimo četvrtu industrijsku revoluciju. Tehnološki razvoj prate krize koje mogu da ugroze stabilnost zemlje. Pomenuću samo neke. Imamo globane poremećaje moći koji se sad refkeltuju u sukobima, imamo klimatske promjene, imamo migracije koje donose nove izazove. Zbog toga Crna Gora kao mala zemlja mora biti spremna za takve izazove. Imam utisak da aktuelna vlada ne razmišlja o tome“, naveo je Marković.

Pokušaće da probude apstinetne

„Mi u našoj programskoj ponudi ne možemo dijeliti biračko tijelo. Evidentno je da nakon 2020. godine i smjene DPS-a na izbore nije izašlo oko 100.000 građana. Oni su doveli do promjene političke snage u Crnoj Gori. Danas većinu nemaju evropske i građanske stranke. Glasači evropskog, građanskog i suverenističkog bloka su razočarani onime što radi vlast, ali i onima što rade oni koje su ranije glasali. Cilj je da pokušamo da ih probudimo“, kaže Marković.

Podsjeća da je u u DPS ušao kao funkcioner Saveza komuista.

„Tada sam bio predsjednik jedne male opštine na sjeveru. Tada je u nadležnosti opština bilo i obrazovanje, i sudstvo, i već tada sam bio afirmisan. U DPS sam ušao i sa iskustvom i sa integritetom i ličnim i profesionalnim. Moj boravak u DPS-u obilježen je uspjesima“, kaže Marković.

Dodaje da je glavni uspjeh bio spriječavanje građanskog rat u Crnoj Gori devedesetih, obnova nezavisnosti, okretanje Crne Gore ka Evropskoj uniji i člansvo u NATO-u.

„Radio sam odgovorne poslove iza kojih su stajali rezultati. Za ove četiri godine političke apstinencije ja sam na jedan način politički sazrio. I vjerujem da će sve to pomoći da Crnoj Gori da dobije stranku koja će raditi u interesu građana“, kaže Marković.

Podcrtava da u ovaj proces nijesu ušli sa namjerom da po svaku cijenu uđu u parlament i zauzmo poziciju „tasa na vagi“.

„Ali mi moramo da se približimo građanima i da prikažemo šta im nudimo. Ako dobijemo povjerenje građana sasvim sam siguran da ćemo biti parlamentarna stranka i dio neke koalicione vlade“, kaže Marković i dodaje da je prvi cilj te stranke da dobiju povjerenje građana, nakon čega će razmišljati sa kim će koalirati.

„Mi želimo da razumijemo sve političke stranke u CG. Sarađivaćemo sa svima koji Crnu Goru vide kao evropsku državu. Ne bismo mogli da sarađujemo sa onim strankama koje odluke donose pod uticajem sa strane“, istakao je Marković.

„Stranka ne nastaje na anti-DPS platformi“

Marković je istakao i da bi nepošteni bilo da napada visoke zvaničnike jedne druge stranke.

„To nje fer politička borba. Ova stranka ne nastaje na anti-DPS platformi ili anti-platformi drugih stranaka. Želimo da se profilišemo kao samostalna stranka koja će raditi u interesu građana“, istakao je Marković.

Kaže da je razgovarao samo sa onim članovima DPS-a koji su htjeli da se upoznaju sa programom.

„Moram da budem fer i kažem da se svaki dan neko iz DPS-a priključi partiji. DPS ima svoju orjentaciju, politički profil, mi nijesmo DPS, ali ne želimo da naš potencijal gradimo na anti-DPS kampanji“, ističe Marković.

O razlazu sa DPS-om

Nekadašnji visoki funkcioner DPS-a, Duško Marković, kaže da se nakon pada DPS-a na izborima 2020. godine, poslije trideset godina vlasti zalagao za drugačiji reformski proces unutar stranke.

„Ja sam uoči Kongresa 2021. godine zagovarao reforme u stranci koji DPS pozicioniraju kao jaku opoziocionu stranku. Smatrao sam da DPS odlazak u opozocIju treba da razumije kao demokratski proces. Da se ne javlja želja da se vratimo na vlast posle pola godine ili godinu. Nije pristojno bilo zahtijevati da se poslije trideset godina vršenja vlasti vratiš na vlast bilo kakvom političkom akcijom ili inžinjeringom“, istakao je Marković.

Kaže da je bio stava da DPS treba da iskoristi opozicionu pozicuju da se konsoliduje na svaki način.

„Dio mog pristupa je bio da se kadrovske promjene suptilno sprovedu, da se ne ide u agresivnu promjenu. Da imamo balans, da imamo mlade ljude, ali da sačivamo i srednju generaciju, i da se ne odričemo onih koji imaju mudrost i iskustvo. Da oni budu podrška DPS-u , a da se istovremeno sklone oni ljudi koji su zaduženi za negativnu perceprciju javnosti o DPS-u zloupotrebe, koruptivne prakse… „, istakao je Marković.

Dodaje da se onda on sklonio.

„Vidimo rezultate njihovog pristupa“, naveo je on.

Dodaje da nije potrebno baviti se samo istorijskom ili folklornom politikom, ali da je bilo objektivnih razloga za neke oštrije riječi.

„Imali smo konfrontaciju dva bloka, oko nezavisnosti, pa oko Evropske unije. Sad mi je drago kada predsjednik parlamenta Andrija Mandić lijepo govori o članstvu u EU. Danas je drugačije vrijeme. Mislim da moramo razumjeti Crnu Goru takva kakva je. Mislim da postoje razlike, ali da Crna Gora na bazi tih razlika može da se složi oko pitanja koja nas vode u progres. Podjele su istorijske, naša je istorija slavna ali ima kontarverze. Mi se u politici oslanjamo na kontraverze koje izazivaju nestabilnost. Ne možemo praviti kolone patriota i izdajnika“, naglasio je Marković.

Kaže da je u ekspozeu, prije preuzimanja funkcije premijera uputio poziv onima koji su bili opozicija da budu dio vlasti.

„Ali tada sa njihove strane nije bilo spremnosti za to. Tako sam htio da obezbijedim unutrašnju koheziju.
Mislim da meni ne možete naći neoga ko je afirmisao netoleranciju, podjele ili sukobe. Uvijek sam tražio zajednički jezik“, kaže Marković.

Dodaje da se ne može se bježati od prošlosti.

„Ali mi gledamo u budućnost. Možda je to nekome čudno, ali uvjerićete se da je to stranka budućnosti“, kaže Marković.

O Đukanoviću

Odgovarajući na pitanje da li je sa Milom Đukanovićem razgovarao o formiranju partije, Marković kaže da nije.

„Ja mu nisam rekao, ne samo njemu nego bilo kome iz DPS-a. Niti sam osjetio potrebu da pitam nekoga ili kažem. Ja sam sa svojim istomišljenicima doio odluku da idemo u ovom pravcu, u najboljoj namjeri. Mislimo da Crna Gora ide u pogrešnom pravcu, iako ima nekih pozitivnih strana kao što su povećanje životnog standarda i dobijanje IBAR-a“, dodao je Marković.

Govoreći o Đukanoviću, kaže da se neke razlike između njega i Đukanovića ogledaju i u pravcu u kojem su reforme u DPS-u trebale da idu.

„Ali ne vjerujem da se razlikujemo oko toga kakvu Crnu Goru želimo“, istakao je Marković.

Kaže da je DPS doživio poraz jer su bila zapostavljena unutrašnja pitanja, i potrebe građana.

„Rekao sam da smo gradili kuću, ali nijesmo obratili pažnju na dvorište“, kazao je Marković.

O Zakonu o sobodi vjeroispovijesti

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, kaže da je bio stava da zakon u tom momentu ne mora da obuhvati imovinska pitanja, ali za to nije bilo saglasnosti u DPS-u.

„Ja sam sa Vladinim pravnim timom vodio pregovore sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom. U jednom tenutku sam vidio da je to zakon koji je potreban Crnoj Gori, ali koji nije morao u tom trenutku obuhvatiti i svojinska pitanja države i crkve. Mislio sam da je za to rano, i sam sam bio u dilemi. Angažovao sam ekspertizu gospodina Rašovića, koja je ukazivala da moramo biti oprezni. U tom dijelu smo se dosta primakli sa mitropolitom Amfilohijem, on je u tom dijelu bio veoma razuman, on je zagovarao apsolutnu autonomiju Mitropolije Crnogorsko primorske u odnosu na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), a da ne govorimo o autonomiji u odnosu na srpsko državno rukovodstvo. Vi znate da on čak nije ni dozvoljavao da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posjeti Crnu Goru. Ali u tom momentu nije postojala većina u mojoj partiji da idemo dalje. U trenutku, ne znam da li je to bio april ili maj 2020. mi smo izašli sa predlogom za kompromis, ali tada je već bilo kasno“, naveo je Marković.

Tajna policija

Kaže da ne smatra da je otvaranje dosijea tajne službe uslov za prijem u Evropsku uniju (EU).

„Ja sam čovjek Ustava i zakona. ANB tajnim metodama prikupllja podatke koji su tajni. Zamislite direktora ANB-a koji bi išao od kafića do kafića i od medija do medija da govorim sve do čega smo došli. Sve što znam je u dokumentima ANB-a“, kaže Marković u osvrtu na konstataciju da je godinama bio na čelu tajne policije.

Kaže i da ljudi ne razumiju, ili ne žele da razumiju da ANB nije policijski ili istražni organ.

„Ona se nikada nije bavila policijskim istragama, niti radila po nalogu tužilaštva. ANB je obavještajna služba koja je na principima tajnih metoda prikupljala podatke o određenim događajama i po zahtjevu ustupljivala tužilaštvu. Nijesmo učestvovali u rješavanju ubistava“, kaže Marković.

Dodaje da smatra da otvaranje tajnih dosijea nije uslov za ulazak u EU.

„I to je nacionalno pitanje i odluka države. Nova većina može da donese Zakon, i mi bismo ga podržali ako to doprinosi pomirenju. Ali služba bezbjednosti prošla je skrining svojih aktvnosti i rada od strane NATO obavještajne zajednice. To je vršila međunarodna služba. Crnogorska služba nije prepuštena samoj sebi“, naveo je Marković.

„EU nas u rukama nosi ka članstvu“

Odgovarajući na pitanje o dobijanju IBAR-a, kaže da na to gleda malo realnije.

„Bio sam ministar pravde kad smo započeli pregovore, vodio sam, između ostalih pregovore u otvaranju tih poglavlja i imao sam priliku da čujem premijera Spajića kako kaže da u prethodnih 7 godina ništa nije urađeno. Kako su se mogla dobiti završna mjerila ako nijesu zartvorena sva poglavlja a njih je 33“, kaže Marković.

Dodaje da je dobijanje završnih mjerila ustvari pretvaranje privremenih mjerila u završna mjerila zbog kojih EU nastoji da ubrza proces proširenja.

„Za četiri godine nijesu zatvorili nijedno oglavlje. EU nas u rukama nosi ka članstvu. Nijesam optimista da ćemo biti punopravna članica do 2028. Ako bi bilo do 2030. godine bio bih zadovoljan“, zaključuje Marković.

(RTCG)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir

Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Foto: DPS

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…

Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…

Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.

Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.

Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu

„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Foto: Screenshot

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.

„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.

Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.

„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.

„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Pokrenut proces izmjene Ustava, DNP glasao protiv; Knežević: Nismo u Sjevernoj Koreji

Na sjednici je obavezan Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti preksjutra

Sa sjednice, Foto: Screenshot/YouTube/Skuština Crne Gore

Glasovima 74 poslanika za i i tri protiv, Skupština Crne Gore pokrenula je danas proces izmjene Ustava. Protiv su glasali poslanici Demokratske narodne partije (DNP).

Sa istim brojem glasova, na današnjoj sjednici obavezan je Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana.

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti prekosjutra.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je saopštila da joj je drago što su se dogovorili, ali i da se nada da će se u što kraćem roku dogovoriti o sudijama Ustavnog suda i Fiskalnom savjetu.

Lider i poslanik DNP-a Milan Knežević je poručio da se „nisu svi dogovorili“, te da su on i ostali poslanici te partije (Vladislav Bojović i Jelena Kljajević) jedina opozicija.

„Nismo se svi dogovorili i svi glasali, jer bi to bilo jednoumlje. Nismo u Sjevernoj Koreji. Nadam se da će biti neka večera kod gospode Johana Satlera i Petera Feltena“, kazao je.

Šef parlamenta Andrija Mandić je poručio da je on danas htio da se glasa o sudijama, ali da se nada da će već u petak to biti moguće.

Nakon pauze, poslanici su glasali za izmjene Ustava koje se tiču Centralne banke.I za taj predlog su glasala 74 poslanika, a tri su bila protiv.

Amandmani će, takođe, biti razmatrani na sjutrašnjoj sjednici Ustavnog odbora, a poslanici će se o njima izjasniti preksjutra.

Na početku sjednice, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao mandat novom poslaniku Građanskog pokreta (GP) URA Mileti Radovaniću. On je, na toj poziciji, zamijenio Miloša Konatara.

Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji neće obrazovati ministar unutrašnjih poslova, već Vlada na njegov predlog, i to uz pribavljeno mišljenje parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu (koje nije obavezujuće), a član tog tijela biće i predstavnik koji će biti imenovan na predlog glavnog specijalnog tužioca. Šef tajne službe moraće prvo da dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda da bi prikupio određene podatke ili aminovao pojedine mjere nadzora – za koje dosad to nije bio u obavezi da radi.

To su, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, neke od najznačajnih izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje su utvrđene na sinoćnjem sastanku vlasti i opozicije.

Predstavnici parlamentarne većine i opozicije sinoć su, uz posredstvo Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, došli do dogovora oko većeg broja pitanja.

Televizija Vijesti sinoć je izvijestila, pozivajući se na nezvanične izvore iz opozicije, da je predviđeno da se dvije strane dogovore o popuni i izboru članova Sudskog, Fiskalnog i Savjeta Radio televizije Crne Gore, kao i izboru nedostajućih dvoje sudija Ustavnog suda u narednih 30 dana.

Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija – Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka – prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.

Iz Delegacije EU je nakon preksinoćnjeg sastanka saopšteno da taj sastanak predstavlja korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o izmjenama Ustava i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije