Dok politički analitičar Ranko Đonović kaže da trenutnu parlamentarnu većinu, uprkos brojnim međusobnim prepucavanjima, drže na okupu mržnja, želja za vlašću i finansijska korist, lider PzP-a Nebojša Medojević navodi da su poslanici tog saveza, Demokrata, SNP-a, GP URA, Ujedinjenje i Prave Crne i dalje zajedno zbog rezultata parlamentarnih izbora iz avgusta 2020. godine.

Medojević za Gradsku TV kaže da je uzrok političke krize u GP URA, tačnije u njihovom lideru Dritanu Abazoviću. On, tvrdi Medojević, čini sve da ostane premijer, kako ne bi bio uhapšen zbog šverca cigareta.

Jedino rješenje su, kažu sagovornici Gradske, vanredni parlamentarni izbori, a prije toga, deblokada Ustavnog suda.

Iako građanima, nakon političke krize koja traje duže od dvije godine, nije jasno ko je trenutna parlamentarna većina, očigledno je, kaže politički analitičar Ranko Đonović, da je okupljena oko tri cilja.

“Drži ih mržnja, vlastoljubljivost i finansijska korist pojedinaca za koju smo vidjeli i vrlo konkretno šta i kako oni to ostvaruju, kada je riječ o cigaretama i bilo kojem drugom poslu. Sve ono što su obećavali da bi makli staru vlast, oni su radili gore i gore”, kazao je Đonović.

Da skupštinsku većinu okupljenu oko DF-a drži isključivo izborni rezultat od avgusta 2020. godine, kaže za Gradsku jedan od lidera tog političkog saveza Nebojša Medojević. Navodi da je najveća kočnica rješavanju političke krize odlazeći premijer Dritan Abazović.

“Abazović čini sve što može da ostane premijer. Nije mu u interesu da dođe do rješavanja krize. Država, DF, ali i druge partije koje su dobile na izborima 2020. godine, su taoci kriminalnih aktivnosti Dritana Abazovića i njegovog straha da će, ako ne bude premijer, završiti u zatvoru”, kazao je Medojević.

“Razlike su upravo u tome – ja sam protiv šverca cigareta. Zato sam tražio da budem koordinator bezbjednosnih službi u oktobru 2020. godine. Krivokapić je bio protiv, zato je tu funkciju dao Abazoviću koji je bio njegov ortak u švercu cigareta, pridružio im se Milojko Spajić, kao ministar finansija koji je, kroz kontrolu carina i poreza, direktno učestvovao u toj priči i sada je to postao gorući problem, pošto su službe pripremile dokaze”, kazao je on.

Zbog toga, objašnjava Medojević, jasno je da Abazoviću ne odgovaraju ni vanredni parlamenti izbori, ni da lider Demosa Miodrag Lekić bude novi predsjednik Vlade.

“Njemu odgovara samo ova situacija gdje je on premijer u tehničkom, a ponaša se kao premijer u punom mandatu. Upravo pozicija Dritana Abazovića i njegove kriminalne grupe predstavlja trenutno najveću opstrukciju za rješenje ove političke krize”, kazao je Medojević.

Način da se tome stane na put su, poručuje analitičar Đonović, vanredni parlamentarni izbori.

“To sve može da traje dok građani Crne Gore konačno ne odluče da ih sklone sa političke scene, dok građani Crne Gore konačno ne prepoznaju da od gorega može biti gore i najgore što sada imamo i, najkraće rečeno, do novih izbora”, kazao je Đonović.

Međutim, ističe Đonović, ako građani hoće da to posmatraju kao komediju, da se jedni drugima smiju, da svi plaćamo, onda ćemo morati, kako kaže, da i dalje trpimo ovo.

“Davno se meni čini da smo dotakli dno, poslije one prve vlasti, ali kao što vidite ima dno koje je dublje od dna – dno dna, meni se čini da smo ispod toga. Građani Crne Gore su za ove dvije godine mnogo izgubili i ispaštaće generacije poslije nas, samo da se vratimo gdje smo bili”, ocjenjuje Đonović.

Da je Abazović imao i malo osjećaja za procese i demokratiju, naglašava Medojević, podnio bi ostavku odmah nakon izglasavanja nepovjerenja njegovoj Vladi.

“Nezabilježeno je u savremenoj demokratiji da vlada koja je pala, koja je izgubila povjerenje parlamenta naknadno šalje predlog zakona o budžetu parlamentu. Praksa je jasna i duh Ustava je jasan. Vlada je izgubila povjerenje u parlamentu i vlada je izgubila mandat. Dakle, ova vlada Dritana Abazovića nema mandat da predlaže bilo kakav zakon, bilo kakvo razrješenje ili bilo kakvu inicijativu parlamentu”, kazao je Medojević.

Rješenje su, saglasan je Medojević, vanredni parlamentarni izbori, a prije toga izbor sudija Ustavnog suda. O tome će, zaključuje lider DF-a, biti riječi i na sljedećem sastanku u Skupštini, kada parlamentarne partije treba da pokažu državničku odgovornost i dogovore novi početka.

(Gradska RTV)