Nije došlo do dogovora. Kao parlamentarna većina smo usaglasili stav i spremni smo da u čitavoj stvari arbitrira Venecijanska komisija (VK). Ta odluka VK bila bi obavezujuća, ako zahtjev podrži i opozicija, rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić nakon održanog kolegijuma čija je tema bila rješenje blokade parlamenta.

Nakon što je data pauza, sa sjednice kolegijuma izašli su poslanici opozicije.

Mandić je juče saopštio da je sastanak zakazao “u vjeri da će zajedno uspjeti da pronađu izlaz iz ove složene situacije”.

„Ono što je važno da bismo morali odmah da nastavimo je budžet i budući zakoni koji čekaju. Parlamentarna većina želi kompromis, počeli smo dijalog. Ovo je dobro rješenje. Ono što ne može da preuzme većina jesu obaveze koje ne pripadaju Skupštini – nešto je iz domena Vlade, nešto iz domena lokalnih samouprava“, rekao je Mandić.

Nastavak razgovora između opozicije i parlamentarne većine najvjerovatnije će biti zakazan za ponedjeljak.

Bivši predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista Milo Đukanović kazao je da su litije bile kleronacionalistička kontrarevolucija.

On je gostujući na TV Al Džazira kazao da je ta revolucija imala za cilj da revidira karakter države.

„Umjesto da Crna Gora bude građanska da se učini nacionalnom, srpskom državom, da je preobrati u teokratsku državu i da je od prozapadne države napravi proruskom. U finalu, ta revolucija je imala za cilj da nezavisnu državu učini dijelom srpskog sveta“, rekao je Đukanović.

Đukanović je kazao da nakon skoro pet godina od smjene vlasti, sadašnja većina svoje nečinjenje pravda politikom prethodne vlasti, što je kakao je ocijenio, komično. Kazao je da je projekat Otvoreni Balkan bio pokušaj institucionalizacije dominacije Srbije i Albanije na Balkanu.

Đukanović je rekao i da se u Crnoj Gori osjeća sigurno.

„Osjećam se srećno što sam dio generacije koja je povratili Crnoj Gori istorijski zasluženu državu“, rekao je on.

Zabrinut je nakon tragičnih događaja na Cetinju.

„Sistem bezbjednosti je u nestajanju. Saosjećam sa porodicama žrtva. Zalažem se da se svi pojedinačno preispitamo i pristupimo promjenama koje će nam obezbijediti stabilnost“, kazao je on.

Govoreći o novom predsjedniku SAD Donaldu Trampu, Đukanović je rekao da bi se Evropa mogla naći na suprotstavljenoj strani Americi.

„Važno je da se pažljivo odnosimo prema evroatlantskom partnerstvu“, poručio je Đukanović.

Dodao je da je stanje u svim državama Zapadnog Balkana danas lošije nego što je to bio slučaj 2013. godine.

Na pitanje kakav je odnos zapadne politike prema Zapadnom Balkanu, rekao je da je ta politika bila proruska zadnjih godina.

„Ta politika je duvala vjetar u leđa srpskom svetu, a to je isto kao i ruski svijet. Tu politiku je kreirao Stejt dipartment, a Evropa je samo slijedila“, kazao je on.

Primarni ciljevi su bili da odvoje Srbiju od Rusije, naveo je Đukanović i dodao da niti je Srbija danas dalje od Rusije nego što je tada bila niti se išta uradilo po pitanju Kosova.

Komentarišući koliko su jake snage srpskog sveta u Crnoj Gori i susjedstvu, Đukanović je kazao da je Rusija osjetila prostor da se umiješa.

„Zapadni Balkan je povoljno područje za atakovanje. Nametnuli su se nacionalisti i oni koji su ih podržavali. To je izazov i za Crnu Goru i BiH. Politika velikosrpskog nacionalizma danas ima većinu u Crnoj Gori“, istakao je Đukanović.

Na javni poziv za zapošljavanje policijskih službenika danas do 15 časova prijavilo je 547 kandidata.

„Ovaj izuzetno dobar odziv, pokazuje da mladi ljudi u Crnoj Gori prepoznaju vrijednost i važnost policijske profesije, razumiju njenu odgovornost i žele biti dio sistema koji svakodnevno brine o bezbjednosti i pravnom poretku naše zemlje. Ovakav odziv je i odraz povjerenja u Ministarstvo unutrašnjih poslova i reforme koje odlučno sprovodimo, kako u smislu odlučnog procesa oslobađanja policije od kompromitovanih kadrova i nedozvoljenih uticaja, tako i u smislu stvaranja boljih uslova za rad policijskih službenika“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

On je rekao da je za prijavu ostalo još šest dana.

„Policijski službenik nije samo oslonac društva – on je zaštitnik zakona i neko ko svojim radom gradi povjerenje građana i doprinosi jačanju stabilnosti i sigurnosti Crne Gore. Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje posvećeno jačanju kapaciteta policije, unapređenju uslova rada i stvaranju snažnog, modernog i efikasnog sistema bezbjednosti“, piše u saopštenju.