POLITIKA
KANDIDAT PES
Milatović: Manje brojni narodi okrenuli leđa Đukanoviću
„Građani 2. aprila odlučuju hoće li okrenuti leđa prošlosti ili zakoračiti u budućnost“, poručio je Milatović

Predsjednički kandidat Pokreta „Evropa sad“, Jakov Milatović, kazao je da građani na predsjedničkim izborima odlučuju hoće li okrenuti leđa prošlosti i zakoračiti u budućnost koja će, kako navodi, biti bolja za život u Crnoj Gori.
Jedan od ciljeva, poručuje, Milatović treba da bude ulazak u Evropsku uniju.
„Moramo da postanemo članica Evropske unije i da, umjesto ovih 30-40 miliona eura godišnje, imamo pristup 200-300 miliona eura godišnje. Drugi april je istorijski dan za Crnu Goru, kada ćemo si zajedno u prošlost poslati politike podjela, siromašta i svih stvari koje su bile loše proteklih 30 godina, a otvoriti vrata novom, ekonomskom i evropskom razvoju Crne Gore“, istakao je on.
„Rezultat iz prvog kruga posljedica dobrog rada“
Milatović je ocijenio da je rezultat iz prvog kruga bio izvanredan.
„Rezultat je stigao kao posljedica dobre kampanje, sdobrih poruka okrenutih budu’nosti, ali i svega što je javnost prepoznala kao rezultat dobrog rada“, istakao je on i zahvalio se građanima koju su ga podržali.
Na pitanje da li je rezultat iz prvog presuda i za drugi krug, Milatović je rekao:
„Nakon proglašenje rezultata, dobio sam snažnu podršku ostalih kandidata. Uz njihovu podršku, očekujem veliku pobjedu jedne nove uspješnije i bogatije Crne Gore.“
Ocijenio je da će građani koji su podržali kandidate parlamentarne većine u prvom krugu, u u drugom podržati zajedničku „borbu proziv dosadašnjeg režima“.
„Znate da su ti ljudi godinama bili diskriminisani od strane režima Đukanovića, mislim da su u meni vidjeli šansu za boljom, zajedničkom i pomirenom Crnom Gorom. Vjerujem da će svi ljudi koji su za njih glasali u prvom, izaći, možda i u većem broju, i za mene glasati u drugom krugu“, rekao je Milatović na TVCG.
Osvrnuo se i na izborne procese u SAD i Francuskoj.
„Normalno je da imamo različita gledišta. Konačno je i u Crnoj Gori došlo vrijeme demokratskog izbornog procesa i mnogo sam srećan zbog toga.“
Uvijek sam spuštao loptu i pravio mostove, i zbog takvog političkog djelovanja je mnogima bilo lako da me podrže u drugom krugu
Misli da ga je „javnost prepoznala“.
„Uvijek sam spuštao loptu i pravio mostove, i zbog takvog političkog djelovanja je mnogima bilo lako da me podrže u drugom krugu“, naglasio je Milatović.
„Manje brojni narodi okrenuli leđa Đukanoviću“
Kanididat „Evrope sad“ istakao je trend u prethodnih 15-ak godina, da je u sredinama gdje žive manje brojni narodi izlaznost na izborima značajno niža.
„Jedan veliki broj ljudi je napustio svoja ognjišta i otišao u inostranstvo. To je rezultat jedne pogubne politke koju je Đukanović vodio“, dodao je on.
Ekonomska politika urušavanja preduzeća, kako kaže Milatović, natjerala je mnoge da idu „trbuhom za kruhom“, naročito u pograničnim gradovima, poput Hercge Novog, Pljevljima…
„To je dovelo do odliva stanovništa. Predstavnici manjebrojnih naroda snažno su okrenuli leđa Đukanoviću zbog njegove pogubne ekonomske politike i siguran sam da će u drugom krugu doći do veće izlaznosti i da će ti ljudi glasati za mene i na taj način birati za sebe, svoju porodicu i ostanak u Crnoj Gori.“
Naglasio je da je Đukanović 30 godina upravljao zemljom, a da „ništa nije uradio, osim raubovanja državnog i društvenog, i stavljanja u privatne džepove svoje i jedne male grupe oko sebe“.
Predsjednički kandidat je ocijenio i da građani Crne Gore razumiju i da u Bošnjačkoj stranci (BS) postoji jedan proces. Ibrahimović je, kako je kazao, pokazao potpunu privrženost Đukanoviću, čemu najbolje svjedoče pripadnici bošnjačkog naroda.
„Ostavljam građanima da sude ko je više radio u njihovom interesu, da li neki predstavnik BS u Podgroici ili Jakov Milatović kao ministar u Vladi Crne Gore“, kazao je.
„Đukanović potcjenjuje dijasporu“
Nevjerovatno je licemjerno da čovjek koji je svojim pogubinh politikama natjerao preko 100.000 ljudi iz Crne Gore da ostanu dijaspora, da sad te iste ljude trenira kao rezervoare glasova, poručio je Milatović.
„On potcjenjuje našu dijasporu i siguran sam da će ljudi koji budu došli na glasanje, glasati za onog koji je za iskreno savezništvo sa njima. Neka udruženja su već podržala mene kao predsjedničkog kanididata“, dodao je.
Istakao je dvije ključne stavke:
„Pod jedan – siguran sam da Đukanović potcjenjuje dijasporu, koju je on napravio dijasporom. Pod dva – čovjek sam koji ima znanja i iskustva da uradi puno i napravi institucijonalne mehanizme i unprijedi odnose sa dijasporom, kako bi svoj teško zarađeni novac u inostranstvu vratila i investirala u Crnu Goru. Da sa predsjednikom bude najbolji mogući ambasador Crne Gore u dijaspori. Mislim da niko ne treba da dijasporu brani od mene, koji sam i sam bio dijaspora.“
POLITIKA
Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori
„Crna Gora više nego ikad zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma“, tvrdi Đukanović

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.
Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.
„Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije“, istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden „po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije“, kazao je Đukanović, prenosi Danas.
Smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do „vaskrsavanja nacionalizama“, koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.
„Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, naglasio je on.
Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.
Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.
“Moramo što pre shvatiti da će najveći deo onoga što će se ovde dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.
Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.
„Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročno skladne susjedske odnose“, rekao je.
U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog istorijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijevanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji, naveo je Đukanović.
„U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u Crnu Goru i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike“, poručio je Đukanović.
To je rađeno, kako ističe, iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.
„Iskustvo u Crnoj Gori nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX veka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.
Poruka je uvijek ista: „Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva“ pa ako je tako postavlja se pitanje „što će Crna Gora?“. Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svet srpstva bude u „Velikoj Srbiji“?“, kazao je Đukanović i dodao „prošli smo kroz više etapa, ova je poslednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije“.
Potom je govorio o projektu „Otvorenog Balkana“.
„Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta „Open Balkan“ – „Otvorenog Balkana“. Nailazili smo na apsolutno nerazumevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonomske saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.
Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu pretnju.
Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije.To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv.
Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori.
Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?“, kazao je Đukanović.
POLITIKA
Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti
Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).
„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.
Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.
Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.
„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.
Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.
U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.
POLITIKA
Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.
Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.
Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.
Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.
- HRONIKA4 дана ranije
Pucnjava u Siti kvartu: Ranjen Igor Nedović
- DRUŠTVO2 дана ranije
(FOTO) Šavnik: Sletio sa puta, ispao iz auta i povrijeđen 12 sati visio iznad litice držeći se za rastinje
- DRUŠTVO3 дана ranije
Dijaspora u Luksemburgu večeras organizuje proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore
- EKONOMIJA2 дана ranije
Alabar obišao Kolašin: Rukovodstvo ga upoznalo sa potencijalima opštine
- POLITIKA2 дана ranije
Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori
- HRONIKA1 дан ranije
Za vikend uhapšeno 80 vozača: Vozili pijani, drogirani, počinjeni i drugi teži prekršaji