POLITIKA
"FORMIRATI VLADU NA OSNOVU IZBORNE VOLJE GRAĐANA"
Milatović: Vladu bih pravio drugačije od Spajića, pozvao bih bivši DF i URU
„Trebalo je češće da razgovaram sa Spajićem“, kazao je Milatović

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da bi vladu, da je on mandatar, formirao drugačije, jer treba voditi računa o širini i inkluzivnosti.
Naglasio je u intervjuu za TVCG da je sa mandatarom i partijskim kolegom iz Evrope sad Milojkom Spajićem posljednji put razgovarao tokom konsultacija o izboru mandatara na Cetinju, i da je trebalo češće da razgovaraju.
Milatović je rekao da proces pregovora o novoj vladi ne ide planiranom dinamikom. Kazao je da Vladu treba formirati što prije. Naglasio je da građani zaslužuju političku stabilnost.
„Proces mora biri otvoren i inkluzivan. Koliko vidim iz medija, to nije slučaj zasad. Građani su umorni, ako se nastavi ovakav trend, na narednim paralmentarnim izborima izlaznost će biti još manja“, rekao je Milatović.
„Nijesam glasao za listu PES-a“
Naveo je da nije učestvovao u kampanji za parlamentarne izbore, nije glasao za listu Evrope sad (SAD) niti je bio učesnik u pregovorima o formiranju nove vlade.
„Zaista sam pokazao u svom političkom djelovanju jednu širinu i to su građani prepoznali na predsjedničkim izborima. Kada pobjeđuju politički subjekti, dužni su da pokažu širinu u svom političkom djelovanju“, rekao je Milatović.
Svjedočili smo, kaže, nepristojnom političkom potkusirivanju resorima.
„Pregovori o formiranju vlade treba da počnu od izborne volje građana“, rekao je Milatović.
On je naglasio da smo svi saglasni oko tri prioriteta.
„To su reforme u oblasti ekonomije, potom reforme u borbi za vladavinu prava i protiv korupcije, te reformi radi ubrzanja puta ka EU“, kaže Milatović.
„Radio bih drugačije, pozvao bih savez ZBCG i URA“
Navodi da nije bilo jasne strukture kako bi Vlada trebalo da izgleda, i na kojim principima bi trebalo da bude osnovana.
On smatra da politički put trasiran ranije treba da bude realizovan i na programskim princpima pozvati savez ZBCG (bivši DF), URA i partije manje brojnih naroda.
„Kako bi se stvarali ovi ciljevi o kojima smo razgovarali. Da pravim vladu, ja bih je pravio na taj način. Ne na uštrb bilo kojeg principa, već uz poštovanje svih principa, pa i onih koji se tiču spoljne politike“, rekao je Milatović.
Naglasio je da su građani željni pravde.
„Želimo Crnu Goru u kojoj svi imaju jednake šanse, u kojoj ima prosperiteta. Gdje su važne dvije stvari, koliko ste obrazovani i koliko radite“, kazao je predsjednik Crne Gore.
„Ne utičem ni na koga u PES“
Naglašava da ima stalne konsultacije sa brojnim članovima i funkcionerima Evrope sad.
„Vidio sam da su dvije poslanice bile protiv najavljenih predloga o Vladi. Mislim da su mnogi članovi Predsjedništva PES prije 15-ak dana imali slično mišljenje kao one, a šta se promijenilo u ovih 15-ak dana, pitanje je za njih“, naveo je Milatović.
Tvrdi i da nije dobro da pregovori liče na one od prošle godine, kada je pravljena manjinska prava, gdje nije vođeno računa o poštovanju volje građana.
On je naveo da dok je predsjednik države uvijek će promovisati slobodu govora i slobodu misli.
„I da niko ne trpi reperkusije, kao što je to bio slučaj u vrijeme prethodnog režima“, kaže Milatović.
On je odbacio navode da je pokušao da utiče na članove funkcionera i članova PES.
„Volio bih da me je nazvala (Tamara Rosić iz OO PES Pljevlja) i da razmijenimo mišljenja. Ne bih volio da je danas bila instruisana od nekih ljudi iz Podgorice“, naveo je Milatović.
Naglasio je da mnogi iz Evrope sad mijenjaju teze, i to nije dobro.
„Ipak vjerujem u demokratske kapacitete Evrope sad“, istakao je Milatović.
Spajić nedovoljno inkluzivno predlagao poslaničku listu
On je naglasio da su i iz predsjedničkih izbora, gdje je učinjena nepravda prema Milojku Spajiću i kada je diskvalifikovan možda i svojom greškom, izašli jači i snažniji.
„Da se nisam ja kandidovao, Đukanović bi možda bio danas predsjednik, a Spajić ne bi bio mandatar“, istakao je čelnik crnogorske države.
On je rekao da je Spajić nedovoljno inkluzivno predlagao poslaničku listu za izbore 11. juna.
„Ali siguran sam da imamo svi isti cilj, Crna Gora jednakih šansi, članica EU, zemlja prava i pravde. Dozvolite da se možda razlikujemo o tome kako doći do tih ciljeva“, rekao je Milatović.
„Trebalo je češće da razgovaram sa Spajićem“
On je naglasio da sa Spajićem posljednji put razgovarao tokom konsultacija o mandataru na Cetinju početkom avgusta, a ne kasnije, te da „smo možda trebali da razgovaramo više“.
„To možda govori da smo trebali da budemo zreliji. Svakako, neka vrsta razgovora je neophodna“, rekao je Milatović.
Navodi da je ipak siguran da je Spajić dobronamjeran i da razumije probleme sa kojima se suočava Crna Gora.
Po njegovoj tvrdnji, Crna Gora je napokon dobila predsjednika koji nikome ništa ne duguje.
Crna Gora suverena zemlja, ne zaboravimo to
Milatović kaže da je Crna Gora suverena zemlja, da to ne gubimo iz vida, i da ostaje pri stavu da su neprihvatljiva svaka eventualna miješanja sa strane u političke procese.
Kazao je da je tom izjavom mislio „na svakoga“.
„I na zemlje iz okruženja, i navodno neke zemlje članice EU, i još neke zemlje. Kažem navodno. Vlada Crne Gore mora da bude formirna na osnovu rezultata slobodnih izbora“, rekao je Milatović.
Navodi da je uvijek tu da otvoreno razgovara sa svim našim strateškim partnerima.
Kaže da su reforma pravosuđa, važniji koraci u poglavljima 23 i 24 i poboljšanje životnog standarda.
„Ako neko misli da se to može uraditi sa onima koji su trebali u ime građana da se bore protiv korupcije, a suštinski su bili dio ili glavne karika korupcije, ja i taj neko nismo na istoj talasnoj dužini razmišljanja. Ako oni subjekti koji su držali Crnu Goru na rubu siromaštva, ja nijesam na toj talasnoj dužini. To važi za stopirane evropske integracije, pa će sada ti ljudi da odblikrjau proces, kako“, pita se Milatović.
Đukanović se pominje u Skaju, procesuirati aktere afera
On je naveo da se raniji šef države Milo Đukanović pominje u Skaj aplikaciji, a suštinski je učinio mnogo toga na štetu naroda i države.
„Jesmo li zaboravali na afere „Telekom“, „Abu Dabi“..Ljut sam što postoji neprocesuiranje aktera tih afera“, naglasio je Milatović.
Saglasan je da nova vlast od 2020. godine ima probleme, uključujući partijsko zapošljavanje.
Ako bude ozbiljnih nesgalanja, i ostavka u PES je opcija
Milatović je, upitan da li će podnijeti ostavku u PES-u, rekao – trenutno ne.
„Ukoliko moji stavovi budu u nekoj neprimjerenoj mjeri različiti od stavova većine u Evropi sad, onda je to opcija. Mislim da je to politički legitimno“, navodi Milatović.
Ukazuje da se od mnogih političara na našoj sceni najmanje sastajao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Kaže da su se mnogi iz Evrope sad sastajali češće sa Vučićem nego on.
„Nikada Vučić nije uticao na moje odluke. Nastaviću da sarađujem sa njim kao sa predsjednikom Republike Srbije“, naveo je Milatović, ističući i da je Srbija jedan od ključnih ekonomskih partnera Crne Gore.
Tvrdi i da je uspješno promovisao potencijale Crne Gore u prvih sto dana mandata, i da je obavio ozbiljne razgovore u regionu i EU.
„Trudio sam se da radim stvari koje nikada nijesu rađene, da odam počast žrtvama u Pivi, da odem u Murino da odam počast, i na unutrašnjem političkom planu kroz konsultacije sa svim predstavnicima političkih subjekata“, naglasio je Milatović.
Puno je, ističe, radio na promovisanju sporta i obrazovanja.
Stanje u diplomatiji alarmantno
Milatović kaže da je stanje u našoj diplomatiji alarmnatno, te da je i diplomatija žrtva partijskog zapošljavanja.
„Nadam se da ćemo, kada se formira nova vlada, u sardnji sa parlamentom, raditi i na pomacima na tom planu“, naveo je Milatović.
On je rekao da se nada da će privući kredibilne, uspješne investicije i da na tom polju može da se uradi mnogo.
Osuđuje, naveo je, koruptivno poslovanje i nada se da će biti postignuto puno pomaka na polju vladavine prava.
„Ekonomska diplomatija je vrlo važna“, kazao je Milatović.
Najavio je da će voditi crnogorsku delegaciju na Generalnoj skupštini UN u septembru u SAD.
Navodi i da će raditi na promociji nestalnog članstva Crne Gore u Savjetu bezbjednosti UN 2025. godine.
POLITIKA
Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori
„Crna Gora više nego ikad zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma“, tvrdi Đukanović

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.
Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.
„Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije“, istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden „po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije“, kazao je Đukanović, prenosi Danas.
Smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do „vaskrsavanja nacionalizama“, koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.
„Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, naglasio je on.
Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.
Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.
“Moramo što pre shvatiti da će najveći deo onoga što će se ovde dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.
Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.
„Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročno skladne susjedske odnose“, rekao je.
U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog istorijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijevanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji, naveo je Đukanović.
„U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u Crnu Goru i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike“, poručio je Đukanović.
To je rađeno, kako ističe, iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.
„Iskustvo u Crnoj Gori nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX veka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.
Poruka je uvijek ista: „Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva“ pa ako je tako postavlja se pitanje „što će Crna Gora?“. Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svet srpstva bude u „Velikoj Srbiji“?“, kazao je Đukanović i dodao „prošli smo kroz više etapa, ova je poslednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije“.
Potom je govorio o projektu „Otvorenog Balkana“.
„Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta „Open Balkan“ – „Otvorenog Balkana“. Nailazili smo na apsolutno nerazumevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonomske saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.
Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu pretnju.
Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije.To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv.
Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori.
Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?“, kazao je Đukanović.
POLITIKA
Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti
Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).
„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.
Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.
Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.
„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.
Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.
U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.
POLITIKA
Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.
Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.
Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.
Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.
- HRONIKA3 дана ranije
Pucnjava u Siti kvartu: Ranjen Igor Nedović
- DRUŠTVO4 дана ranije
Crna Gora dobija još jednog mitropolita: Episkop Metodije novi mitropolit Budimljansko-nikšićki
- DRUŠTVO2 дана ranije
(FOTO) Šavnik: Sletio sa puta, ispao iz auta i povrijeđen 12 sati visio iznad litice držeći se za rastinje
- HRONIKA4 дана ranije
Opljačkana zlatara u Podgorici: Dvije osobe biber sprejem poprskale radnice
- DRUŠTVO4 дана ranije
Oslobođeni optužbi svi okrivljeni u predmetu „Stanovi“: Bošković, Šehović, Brajović…
- DRUŠTVO3 дана ranije
Dijaspora u Luksemburgu večeras organizuje proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore