Ako Bošnjačka stranka (BS) ne raskine do kraja godine saradnju s Demokratskom partijom socijalista (DPS) na lokalnom nivou, dio većine iz državne vlasti zajednički će zauzeti stav o daljim koracima, jer svako odstupanje od principa povjerenja i zajedničke vizije, na kojima funkcioniše vladajuća većina, zahtijeva adekvatnu reakciju.

To je “Vijestima” kazao šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović, odgovarajući na pitanje – šta će njegova i ostale stranke vlasti koje su pozivale BS da “raskrsti” s DPS-om do 2025. godine, preduzeti ako se to ne desi.

BS-u je za odluku ostalo još šest dana, ali nema ni najava, ni naznaka da bi mogli da raskinu savezništvo s najjačom opozicionom partijom. Te dvije stranke su u vladajućoj koaliciji u nekoliko opština, ali samo u Bijelom Polju od BS-a zavisi opstanak lokalne vlasti.

Predsjednik bjelopoljskog BS-a Ernad Suljević, saopštio je “Vijestima” da “zasad sve ostaje isto”.

“Ništa se ne dešava, i nemam nikakvu informaciju… Ništa planirali nismo. Da li će biti uskoro nekih poziva ili ne – u suštini i da bude, mora se razgovarati, dogovarati i pregovarati. Nikakvu drugu informaciju nemam, ostaje sve kao i do sada”, naveo je.

Bogdanović je rekao da Demokrate nemaju informaciju o tome kakav će stav zauzeti BS, niti su, dodaje, u poziciji da ulaze u “unutrašnje odluke” stranke Ervina Ibrahimovića. To je, prema njegovim riječima, pitanje političkih prioriteta i procjena BS-a.

“Ipak, podsjećam da smo kroz zajedničko saopštenje Pokreta Evropa sad (PES), Demokrata, Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP) i Socijalističke narodne partije (SNP) jasno pozvali sve stranke koje čine parlamentarnu većinu da do kraja godine preispitaju koalicije s vodećom opozicionom strankom, DPS-om. U istom saopštenju, dva dana pred rekonstrukciju Vlade, naveli smo da koalicija s opozicijom na lokalnom ili državnom nivou utiče na koherentnost parlamentarne većine”, podsjetio je.

Bogdanović je ocijenio da saradnja s DPS-om, koji je, kaže, suštinski protivnik reformskih procesa, “nije kompatibilna s vizijom” koju zastupa vladajuća većina.

“Naša odluka će biti promišljena i usmjerena ka očuvanju interesa građana i stabilnosti vlasti”, poručio je, govoreći o odgovoru dijela vladajuće većine ako BS-u ostane s DPS-om.

Iz PES-a premijera Milojka Spajića, NSD-a šefa Skupštine Andrije Mandića, DNP-a Milana Kneževića i SNP-a ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića nisu “Vijestima” odgovorili šta će preduzeti ukoliko BS ne prekine saradnju s DPS-om.

Mandić je krajem novembra rekao Televiziji Crne Gore (TVCG) da očekuje da će u januaru imati odgovor da li se Ibrahimovićeva partija “opredijelila da bude u Vladi ili će se fokusirati na održanje vlasti u Bijelom Polju”.

“Kad ste dio parlamentarne većine, onda je neprirodno da dijelom svog bića budete u parlamentarnoj većini, a drugim u opoziciji. Očekujem da će Bošnjačka stranka, saglasno vlastitom interesu i onome što je njena politička procjena – a ona je nacionalna stranka koja vodi računa o bošnjačkom narodu, da će procijeniti šta je to važnije za njene glasače i zajednicu: da li da bude u Vladi i učestvuje u kreiranju politike ili će se fokusirati na održanje vlasti u Bijelom Polju, gdje čak nijesu prva violina…”, saopštio je tada.

Krajem jula, uoči rekonstrukcije Vlade kojom je BS ušao u nju, dio konstituenata dotadašnje vladajuće većine – PES, Demokrate, NSD, DNP i SNP u zajedničkom saopštenju pozvao je sve stranke “koje su ili će biti u sastavu 44. Vlade Crne Gore, da preispitaju koalicionu saradnju s vodećom parlamentarnom opozicijom na svim nivoima najkasnije do usvajanja budžeta za 2025.”.

“U suprotnom, ova parlamentarna većina prekinuće saradnju sa strankama koje tvore vlast s vodećom parlamentarnom opozicijom”, navedeno je u zajedničkom saopštenju.

Budžet za 2025. je u skupštinskoj proceduri i o njemu će se glasati do kraja godine.

Aktuelna bjelopoljska vlast konstituisana je krajem 2022, odnosno početkom 2023. U lokalnom parlamentu je zastupa 19 odbornika, od čega 11 iz DPS-a, četiri iz BS-a, te po dva iz Socijaldemokratske partije (SDP) i Socijaldemokrata (SD). U opoziciji su partije nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koje imaju pet odbornika, dok PES ima četiri, Demokrate tri, a SNP, Građanski pokret (GP) URA i Ujedinjena Crna Gora po dva predstavnika.

BS je do 2020. bio dugogodišnji koalicioni partner DPS-a na lokalnom i državnom nivou. Nakon “pada” DPS-a te godine, BS se u izvršnu vlast vratio 2022, kad je vladu napravio Dritan Abazović (GP URA). U Spajićevu vladu ušli su 23. jula, dobivši jedno potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.

Ako predsjednik države Jakov Milatović želi da bude privezak lidera Nove srpske demokratije (NSD) i šefa parlamenta Andrije Mandića, mi u tome nećemo učestvovati, saopštio je poslanik Građanskog pokreta (GP) URA Filip Adžić.

Rekao je da je iznenađen potezom Milatovića, odnosno odlukom da ipak pregovara sa odbornicima iz Pokreta Evropa sad (PES), „nakon sijaseta protivustavnih poteza“.

„Sve su rekli jedni o drugima u negativnom smislu, predsjednik Milatović je rekao da je to anticrnogorska i antievropska opcija, iz PES-a su rekli mnogo toga negativnog o Milatoviću… Mislim da se moramo držati nekih principa, jer je ovo potez Milatovića da u krajnjem bude privezak Andrije Mandića. Mi u tome nećemo učestvovati“, kazao je Adžić u emisiji Drugačija radio veza.

Adžić jučerašnje saopštenje 27 odbornika PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice vidi kao očekivani potez u političkom životu, ali smatra da to nije razlog da se stvaraju neprincipijelni dogovori.

„Milojku Spajiću i njegovim poslanicima moram čestitati samo na tome što su promijenili političku paradigmu, jer smo se udaljili malo od identitetskih pitanja, a fokusirali više na građane, ekonomiju i određena rješenja, tačnije obećanja. Ipak, sve ono što su građani od njih očekivali, oni nijesu ispunili i jedini način da opstanu na vlasti je vezivanje za Demokratski front, odnosno za Andriju Mandića. I iz dana u dan, sve im je teže iščupati se iz njihovih kandži. To se vidjelo i na Ustavnom odboru, iako je Spajić govorio da on želi kompromis, da ne želi da učestvuje u tome, ali njegovi poslanici su bili zagovornici rušenja Ustava“, kaže Adžić.

On je, govoreći o formiranju vlasti u Podgorici, kazao da URA jasno i vrijednosno ima razliku sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) i nekadašnjim Demokratskim frontom (DF).

„Kada nemate poželjnih partnera, možete da ostanete po strani ili da predstavite svoju platformu i vodite svoju politiku. Visok stepen saglasnosti je postignut na sastanku koji je organizovao nosiolac liste Evropskog saveza Boris Mugoša. Manji je stepen saglasnosti oko personalnih rješenja, ali smo došli do određenih okvira. Ipak, kolege iz Pokreta za Podgoricu žele da saslušaju i drugu stranu“, pojašnjava Adžić.

Igra oko Ustavnog suda pokušaj politizacije te institucije; Cilj: izbjeći izbore u narednih nekoliko godina

Komentarišući tvitove premijera Milojka Spajića prethodnih dana, Adžić kaže da ponekad pomisli da je njegov zvanični nalog hakovan, jer smatra da jedan takav političar sjutra neće imati legitimitet i ozbiljnost da razgovara sa predstavnicima NATO-a ili EU.Igra oko Ustavnog suda je pokušaj politizacije Ustavnog suda, kako bi se izbjegli izbori u narednih nekoliko godina – uvjeren je Adžić.

„To je igra Milojka Spajića i Andrije Mandića da vladaju u Podgorici, Budvi, kasnije i u ostalim opštinama gdje nam izbori slijede, kako bi, bez kompletiranog Ustavnog suda, mogli da vrše vlast mimo izborne volje građana“, kaže Adžić.

Moguća i vaninstitucionalna borba u cilju odbrane Crne Gore

Adžić kaže i da ne isključuje vaninstitucionalnu borbu za odbranu Ustava, jer im predsjednik Skupštine Andrija Mandić oduzima riječ, a vjeruje da će ih uskoro i udaljiti iz plenuma.

„Uvijek sam za dijalog, ali ću itekako biti za vaninstitucionalnu odbranu vrijednosti za koje se zalažemo. Nemam problem da se nosim ni sa provokacijama sjutra na ulici, sa demonstrantima, ako bi došlo do toga zbog, recimo, potpisivanja Temeljnog ugovora (TU). Iskrena emocija, ljubav prema Crnoj Gori i odbrana ustavnosti je uvijek ono što će me izvesti na takva okupljanja. Neću biti jedino na skupovima gdje se brane lični interesi i imperije stečene kriminalnim aktivnostima“, tvrdi Adžić.

Ukoliko bi došlo ponovo do tranzicije vlasti, kao što se to desilo 30. avgusta 2020., na pitanje da li bi ona bila mirna, kao što je to bila prije četiri godine, Adžić kaže da niko nema pravo da privatizuje državni aparat.

„Monopoli ipak ne postoje u mnogim institucijama, to se vidi i po ANB-u, Upravi policije, ali siguran sam i u drugim institucijama. Nijesam mnogo zabrinut da bi moglo doći do nemira povodom tranzicije, ali i da takvih pokušaja bude, vjerujem da ne bi bili do te mjere nezaustavljivi“, zaključuje Adžić.

OIK Berane proglasio večeras zvanične rezultate izbora, jer do 20 sati, odnosno 72 sata od ponavljanja u Gornjem Zaostru nije stigao ni jedan prigovor.

Na osnovu izbornog materijala sa svih biračkih mjesta u opštini Berane utvrđeno je da su izborne liste za izbor odbornika dobile sljedeći broj glasova i mandata, i to:

BERANE NA PRVOM MJESTU, PES-SNP …………………………..4529 glasova, 12 mandata

„ZA BUDUĆNOST BERANA – NSD, DNP, ULP, PCG“ ……………………. 2963 glasa, 8 mandata

„Za Berane! I srcem i znanjem! dr Miro Nedić“ ……………………….. 1956 glasova, 5 mandata

SPP – Samo pravo, Stranka pravde i pomirenja …………………………. 58 glasova

VLADISLAV DAJKOVIĆ – BERANE MOŽE BOLJE – SLOBODNA CRNA GORA – SLOBODNI GRAĐANI BERANA ………… 428 glasova, 1 mandat

„Grupa građana – Živimo za mladost – Milanko Šćekić“ ……………….. 82 glasa

EVROPSKI SAVEZ – SD, SDP, LP i Građani – Da i tebi svane, Berane ……….. 252 glasa

Demokrate – „Korijene čuvamo, Berane gradimo“ – Božo Premović ……. 1702 glasova, 4 mandata

„Grad jednakih šansi“ – Bošnjačka stranka, mr Ervin Ibrahimović ………. 826 glasova, 2 mandata

Građanski pokret „ZATO ŠTO VOLIM BERANE“ …………………………. 872 glasa, 2 mandata

Članovi Opštinske izborne komisije nijesu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.