Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima koji će biti raspisani početkom naredne godine, potvrđeno je „Danu“ iz više partija koje sada imaju većinu u crnogorskom parlamentu.

Partije pobjednice na izborima 30. avgusta 2020. godine očigledno smatraju da sadašnji predsjednik Milo Đukanović predstavlja najveću smetnju konstituisanju njihove vlasti, pa je nedavno i predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković najavio da će prvi naredni izbori u Crnoj Gori biti predsjednički. On je izrazio očekivanje da će predsjednica Skupštine Danijela Đurović, koja je takođe iz SNP-a, već 20. januara kada počinju da teku zakonski rokovi, raspisati predsjedničke izbore.

Mnogi smatraju da je još rano za predlaganje kandidata za predsjedničke izbore, jer je moguće da sadašnja parlamentarna većina ne bude jedinstvena po tom pitanju. Postoje interesovanja i nekih novoosnovanih partija da imaju svog kandidata, kao što je Pokret Evropa sad. Nezvanično se već govori da je moguće da se u izbornoj trci nađe i Milojko Spajić iz ovog pokreta. Nakon izbornog uspjeha u Podgorici Evropa sad je političkom zaletu, pa i aspiracije funkcionera ovog pokreta više ne moraju biti male. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je lider Demokrata Aleksa Bečić već pokazao da je vičan državničkim poslovima, obavljajući funkciju predsjednika Skupštine. Mnogi bi i njega rado vidjeli kao kandidata za predsjednika. Državničke poslove okusio je i ostvario značajne, naročito regionalne, političke veze i aktuelni premijer Dritan Abazović. Za dio političke scene Crne Gore takođe podoban predsjednički kandidat. Ne smijemo zaboraviti i eventalne nezavisne kandidate, odnosno donedavne državnike koji trenutno nisu politički angažovani, kao što je bivši premijer Zdravko Krivokapić, nesuđeni lider nesuđenih Demohrišćana.

U svim ovim mogućim kobinacijama ima jedno pitanje na koje odgovor u ovom trenutku nema niko, pa ni sam aktuelni predsjednik države: Da li će se Milo Đukanović kandidovati na narednim predsjedničkim izborima. Budući da je njegova Demokratska partija socijalista u posljednje dvije godine izgubila veliki broj lokalnih samouprava u kojima je vršila vlast, a taj trend pada se, izgleda, nastavlja, vrlo je vjerovatno da Đukanović ovoga puta odustane od izborne trke.

Dodatni motiv za predlagače da aktuelnom predsjedniku izađe na crtu Miodrag Lekić je i činjenica da je Đukanović, kako kaže sagovornik Dana koji je želio da ostane anoniman, na sve načine izbjegavao da da lideru Demosa mandat za premijera, po cijenu i kršenja Ustava.

Partije koje su avgusta 2020. osvojile većinu na parlamentarnim izborima – Demokratski front, Demokrate i GP URA usaglasile su se 19. septembra, dan uoči isteka zakonskog roka da mandatar za sastav nove vlade bude Miodrag Lekić. Đukanović je to, međutim, odbio obrazlažući da se „nisu stekli neophpodni uslovi“ i istovremeno predložio skraćenje mandata sadašnjem sazivu Skupštine Crne Gore.

„Nisam stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu“, rekao je tada crnogorski predsjednik. Od tada se politička kriza, koja je već postojala, pretvorila u ustavno-pravni haos, na koji reaguje i Evropska unija stalnim apelima da Crna Gora mora izabrati sudije Ustavnog suda, pa onda deblokirati i sve ostale institucije.

Koji će izbori biti prvi održani – parlamentarni ili predsjednički i da li ćemo imati aktivan Ustavni sud koji će moći da odlučuje o eventualnim žalbama, trebalo bi da saznamo 12. decembra kada bude sjednica Skuštine Crne Gore. U svakom slučaju jasno je da će predsjednički biti održani najkasnije do juna naredne godine. Do tada oštriće se politička koplja, ali i predsjednički kandidati.

Kako je bilo 2018?

Naredna godina je izborna, kada je mjesto predsjednika u pitanju. Na izborima koji su održani 15. aprila 2018. Milo Đukanović kao kandidat Demokratske partije socijalista osvojio je 180.274 glasa i tako ostvario najbolji rezultat od kada se održavaju predsjednički izbori u Crnoj Gori.

Tada je kandidat većinskog dijela opozicije, odnosno Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, GP URA i Socijalističke narodne partije bio Mladen Bojanić. On je osvojio 111.711 glasova. Izborna statistika je pokazala da je Bojanić na predsjedničkim dobio manje glasova nego što su, na posljednjim parlamentarnim izborima, partije koje su ga podržale, te da je oko tridesetak hiljada opozicionih birača ostalo kod kuće.