Connect with us

POLITIKA

LIDER DEMOSA

Miodrag Lekić izlazi na crtu Milu Đukanoviću na predsjedničkim izborima?

Partije pobjednice na izborima 20. avgusta 2020. godine očigledno smatraju da sadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predstavlja najveću smetnju konstituisanju njihove vlasti

Miodrag Lekić i Milo Đukanović

Dio parlamentarne većine ozbiljno razmišlja da predloži predsjednika Demosa Miodraga Lekića za kandidata na narednim predsjedničlkim izborima koji će biti raspisani početkom naredne godine, potvrđeno je „Danu“ iz više partija koje sada imaju većinu u crnogorskom parlamentu.

Partije pobjednice na izborima 30. avgusta 2020. godine očigledno smatraju da sadašnji predsjednik Milo Đukanović predstavlja najveću smetnju konstituisanju njihove vlasti, pa je nedavno i predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković najavio da će prvi naredni izbori u Crnoj Gori biti predsjednički. On je izrazio očekivanje da će predsjednica Skupštine Danijela Đurović, koja je takođe iz SNP-a, već 20. januara kada počinju da teku zakonski rokovi, raspisati predsjedničke izbore.

Mnogi smatraju da je još rano za predlaganje kandidata za predsjedničke izbore, jer je moguće da sadašnja parlamentarna većina ne bude jedinstvena po tom pitanju. Postoje interesovanja i nekih novoosnovanih partija da imaju svog kandidata, kao što je Pokret Evropa sad. Nezvanično se već govori da je moguće da se u izbornoj trci nađe i Milojko Spajić iz ovog pokreta. Nakon izbornog uspjeha u Podgorici Evropa sad je političkom zaletu, pa i aspiracije funkcionera ovog pokreta više ne moraju biti male. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je lider Demokrata Aleksa Bečić već pokazao da je vičan državničkim poslovima, obavljajući funkciju predsjednika Skupštine. Mnogi bi i njega rado vidjeli kao kandidata za predsjednika. Državničke poslove okusio je i ostvario značajne, naročito regionalne, političke veze i aktuelni premijer Dritan Abazović. Za dio političke scene Crne Gore takođe podoban predsjednički kandidat. Ne smijemo zaboraviti i eventalne nezavisne kandidate, odnosno donedavne državnike koji trenutno nisu politički angažovani, kao što je bivši premijer Zdravko Krivokapić, nesuđeni lider nesuđenih Demohrišćana.

U svim ovim mogućim kobinacijama ima jedno pitanje na koje odgovor u ovom trenutku nema niko, pa ni sam aktuelni predsjednik države: Da li će se Milo Đukanović kandidovati na narednim predsjedničkim izborima. Budući da je njegova Demokratska partija socijalista u posljednje dvije godine izgubila veliki broj lokalnih samouprava u kojima je vršila vlast, a taj trend pada se, izgleda, nastavlja, vrlo je vjerovatno da Đukanović ovoga puta odustane od izborne trke.

Dodatni motiv za predlagače da aktuelnom predsjedniku izađe na crtu Miodrag Lekić je i činjenica da je Đukanović, kako kaže sagovornik Dana koji je želio da ostane anoniman, na sve načine izbjegavao da da lideru Demosa mandat za premijera, po cijenu i kršenja Ustava.

Partije koje su avgusta 2020. osvojile većinu na parlamentarnim izborima – Demokratski front, Demokrate i GP URA usaglasile su se 19. septembra, dan uoči isteka zakonskog roka da mandatar za sastav nove vlade bude Miodrag Lekić. Đukanović je to, međutim, odbio obrazlažući da se „nisu stekli neophpodni uslovi“ i istovremeno predložio skraćenje mandata sadašnjem sazivu Skupštine Crne Gore.

„Nisam stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu“, rekao je tada crnogorski predsjednik. Od tada se politička kriza, koja je već postojala, pretvorila u ustavno-pravni haos, na koji reaguje i Evropska unija stalnim apelima da Crna Gora mora izabrati sudije Ustavnog suda, pa onda deblokirati i sve ostale institucije.

Koji će izbori biti prvi održani – parlamentarni ili predsjednički i da li ćemo imati aktivan Ustavni sud koji će moći da odlučuje o eventualnim žalbama, trebalo bi da saznamo 12. decembra kada bude sjednica Skuštine Crne Gore. U svakom slučaju jasno je da će predsjednički biti održani najkasnije do juna naredne godine. Do tada oštriće se politička koplja, ali i predsjednički kandidati.

Kako je bilo 2018?

Naredna godina je izborna, kada je mjesto predsjednika u pitanju. Na izborima koji su održani 15. aprila 2018. Milo Đukanović kao kandidat Demokratske partije socijalista osvojio je 180.274 glasa i tako ostvario najbolji rezultat od kada se održavaju predsjednički izbori u Crnoj Gori.

Tada je kandidat većinskog dijela opozicije, odnosno Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, GP URA i Socijalističke narodne partije bio Mladen Bojanić. On je osvojio 111.711 glasova. Izborna statistika je pokazala da je Bojanić na predsjedničkim dobio manje glasova nego što su, na posljednjim parlamentarnim izborima, partije koje su ga podržale, te da je oko tridesetak hiljada opozicionih birača ostalo kod kuće.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đukanović: Griješi onaj koji u lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra

„Ćeranija po Crnoj Gori će se nastaviti“, kaže Đukanović

Đukanović

U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta, kazao je nekadašnji predsjednik države, Vlade i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović.

On je istakao da „onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta“.

„I jako griješi ako u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra“, dodao je Đukanović.

„Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete“, naveo je on u intervjuu za Antenu M.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Puštanje na slobodu direktorice ASK-a je pobjeda pravde

On je istakao da je odlukom sudije Suzane Mugoše spriječena „još jedna blamaža crnogorskog pravosuđa i njegovih čelnika koji su po nalogu parlamentarne većine krenuli u progon Jelene Perović

Foto: Pobjeda/Dragan Mijatović

Puštanje na slobodu direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović pobjeda je prava i pravde nad naletom revanšističkog pira Skaj tužioca Vladimira Novovića, smatra Miloš Nikolić, portparol Demokratske partije socijalista (DPS).

On je istakao da je odlukom sudije Suzane Mugoše spriječena „još jedna blamaža crnogorskog pravosuđa i njegovih čelnika koji su po nalogu parlamentarne većine krenuli u progon Jelene Perović kako bi je po svaku cijenu lišili slobode i omogućili da ASK postane još jedan punkt MANS-a.

„Podsjećanja radi, SDT se bavi varijabilama u ASK-u u iznosu od 60.000 za četiri godine, dok spokojno miruje u odnosu na već presuđenu štetu od 250.000 eura koju je Vesna Bratić nanijela nezakonitim otpuštanjem direktora škola, kao i na 173.000 eura varijabila koje je Irena Radović kao direktorica IRF isplatila zaposlenim za godinu dana“, kazao je Nikolić.

Takođe, dodaje on, Novovića ne interesuje ni duplo negativno mišljenje DRI u kojem je utvrđeno kršenje brojnih zakona u odnosu na završni račun budžeta Milojka Spajića.

„Ovo je samo dio očigledne selektivnosti u postupanju Skaj tužioca koji opijen apsolutnom moći koju je stekao nakon imenovanja kuma Markovića za VDT zaboravlja da ovakvim činjenjem sam sebi piše optužnicu za očiglednu zloupotrebu službenog položaja koja će prije ili kasnije dovesti do preispitivanja njegove odgovornosti“, zaključio je Nikolić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milatović: Spajić trebalo da zaštiti ministarku Gorčević od prozivki Vučića

„Učinio bih to da sam na njegovom mjestu“

Na prozivke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića upućene ministarki evropskih poslova Crne Gore Maidi Gorčević trebalo je da odgovori premijer, ja bih to uradio da sam na njegovom mjestu, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Ovo je odgovorio na pitanje kako komentariše to što je Gorčević od njega očekivala da je zaštiti i da reaguje nakon što je Vučić rekao da je „otišla u Prištinu da se izvinjava Amerikancima“. Predsjednik Milatović je odgovarao na pitanja novinara nakon otvaranja međunarodne konferencija crnogorskih menadžera bezbjednosti koja se održava u Budvi.

„Vidio sam njenu izjavu ali u takvim situacijama po protokolu reaguje Mnistarstvo vanjskih poslova jedne zemlje, zbog čega je to izostalo nijesam ja adresa. Da li je reakcija trebala da se desi, da. Da li je trebalo da reaguje predsjednik Vlade, da, ja da sam na njegovom mjestu to bih uradio. U državnom aparatu mnogi nijesu uradili ono što je trebalo da urade. Ja sam već rekao da se moramo dodatno pozitivno odnositi i afirmisati učešće žena u politici, smatram da Gorčević dobro radi svoj posao, sad imamo manje žena u Parlamentu nego ranije. Njenom izjavom sam iznenanđen ali ne bih volio da je to politička potreba da se približi predsjedniku Vlade“, rekao je Milatović.

Kako je naveo, obraćanje Vučića nije bio primjeren način komuniciranja između dvije zemlje „i koliko god da tema potput Kosova bila osjetljiva za Srbiju, kao što jeste,moramo da biramo riječi“.

„Predsjednik Vučić je morao da izabere drugačije riječi u odnosu na politički stav koji je prenio prema Crnoj Gori. Moramo sa dodatnim poštovanjem i uvažavanjem da se odnosimo prema političkim akterima u Crnoj Gori i susjednim zemljama. To je jasno. Ja stajem u zaštitu žena. Zaštitio sam i Draginju Vuksanović Stanković ali ono što je Gorčević rekla u Parlamentu je politička floskula koju ne bih dalje komentarisao“, naveo je Milatović.

Mandić duguje odgovor građanima

Na pitanje kako komentarise posjetu predsjednika Skupštine Andrije Mandića vojnim vježbama u Srbiji, Milatović kaže da je to vidio u medijima te da nema detalje o tome ali da on treba da odgovori građanima na to legitimno pitanje.

„Na legitimno pitanje u kom kontekstu su prisustvovali vježbi. To je pitanje za njih. Gospodin Mandić je predsjednik Skupštine pa samim tim i član Savjeta za odrbranu i bezbijednost, mi smo članica NATO i da želimo najbolje odnose sa svim zemljama u oruženju uključujući i Srbiju tako da Mandić bi trebalo da građanima odgovori na to pitanje što sam siguran da će i uraditi“, naveo je Milatović.

Možda nikoga ne podrži na izborima u Budvi

Novinare je interesovalo i zašto je raspisao izbore u Budvi 26. maja s obziorom na turističku sezonu.

Kazao je da sezona počinje 1. juna i da je upravo računao na to da se sve završi do početka sezone.

„Ja imam jasan ustavni rok od 60 do 100 dana kada raspisujem izbore za lokalni parlament a ja sam to uradio u najkraćem roku kako bi završili prije početka sezone sav taj proces. To je bilo jedino logično rješenje i postupio sam odgovorno i u smislu posvećenosti javnog interesa svih. Budva je pristonica turizma i vrlo je važno da se izborni proces završi što prije dobro je što idete na izbore da se riješi koplikovana situacija. Nadam se da će građani imati benefite“ istakao je Milatović.

Kaže da nije razmišljao o tome koga će podržati na izborima a da postoji opcija da ne podrži nikoga.

„Ako se odlučim da bilo koga podržim jer ima još vremena, a uvijek postoji opcija da ne podržim nijednu političku partiju“, poručio je Milatović.

Optimista za IBAR ali nam predstoji težak put

Na pitanje računa li da Vlada može da ispuni sve uslove za IBAR i šta ukoliko ne ispunimo optimistična očekivanja, kazao je da je to samo jedna stepenica ka uspjehu.

„IBAR je izvještaj o realizaciji priveremnih mjerila koja se tiču poglavlja 23 i 24, vladavine prava, realizovano je dvije trećine mjerila. Najteže je bilo realizovati ono što se tiče imenovanja najvažnijih funkcija u pravoduđu u okviru Parlameta, i važan je korak napravljan, optimista sam, na ruku nam ide trenutno raspoloženje u Briselu mislim da EU želi da ima uspješnu priču i da to može biti Crna Gora. Nakon trenutka kakav sad postoji u Ukrajini Brisel je shvatio da je politika proširenja važna i u kontekstu bezbjednosti evropskog kontinenta i optimista sam i Vlada radi i posvećena je tome kao što je radila i prethodna i 42. vlada“, kazao je Milatović.

Ukoliko ne dobijemo u ovom trenutku promijenjenih okolnosti IBAR, on navodi da bi to bilo kao da smo došli pred gol i promašili prazan gol.

„IBAR je samo jedna stepenica na našem EU putu a ne kraj. Kad dobijemo IBAR onda ćemo dobiti konačna, završna mjerila i tek tada predstoji težak rad. Mnoga su poglavlja spremna da budu zatvorena, neka bi mogla i ove godine da se zatvore ako dobijemo IBAR. Predstoji nam težak put. Tu i sudionici moraju da budu posvećine EU integracijama. Sve što radimo mora da korespondira porukama koje šaljemo, a čini mi se da u prethodnom periodu to u nekim slučajevima nije važilo“, zaključuje Milatović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije