DRUŠTVO
"ČLANSTVO U NATO JE SPAS ZA CRNU GORU"
Načelnik Generalštaba Vojske: „Crna Gora ima odgovornost da na NATO zadatke uputi spremne vojnike“
U slučaju da dođe do agresije Rusije na članice Alijanse, onda će, ističe Lazarević, NATO tijelo tražiti od svojih članica da se izjasne o upotrebi tih snaga za odbranu. U pitanju su, dodaje, opasni zadaci

Crnogorski vojnici će, u skladu sa odlukom Skupštine, do kraja januara ući u sastav borbene trupe NATO alijanse na istočnim granicama Evrope.
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Zoran Lazarević, kazao je sinoć u emisiji „Fokus“, na TVCG, da će u Bugarsku biti upućen ojačani pješadijski vod – ne više od 40 vojnika – čiji će zadatak biti odvraćanje od agresije.
U slučaju da dođe do agresije Rusije na članice Alijanse, onda će, ističe Lazarević, NATO tijelo tražiti od svojih članica da se izjasne o upotrebi tih snaga za odbranu. U pitanju su, dodaje, opasni zadaci.
„Za izvršenje zadataka nam je potreban poligon, mi ćemo ići sa oklopnim vozilima i imamo odgovornost prema Alijansi da u potpunosti uputimo spremne vojnike, zato nam je potreban poligon. Za ovaj prvi kontingent će se koristiti poligon neke od susjednih zemalja, mislim da će to biti u Sjeverenoj Makedoniji“, kazao je Lazarević i istakao da državno rukovodstvo neće dozvoliti da naši vojnici odu nespremni na zadatak.
Ističe i da je vrlo moguće da će taj drugi prostor za poligon iziskivati finasijske troškove. Kada nađu taj prostor, predložiće Vladi, kazao je brigadni general.
Računam da će vježba u maju, sa oko 500 vojnika članica NATO-a, biti realizovana na poligonu
„Razlozi zbog kojih tražimo poligon je izvođenje vježbi u Crnoj Gori. Članstvo u NATO spas je za Crnu Goru i to podrazumijeva određene obaveze. Jedna od tih obaveza su vježbe, kada se sinhronizuju aktivnosti različitih armija ili naše“, naveo je sagovornik TVCG.
Trenutno su u Crnoj Gori pripadnici kraljevskog marinskog kropusa Ujedinjenog Kraljevstva, što je, kako je kazao Lazarević, počast za našu vojsku.
„Računam da će vježba u maju, sa oko 500 vojnika članica NATO-a, biti realizovana na poligonu“, poručio je Lazarević.
Nema izgleda da rat ide ka kraju
Na pitanje da li prijeti opasnost da se sukob sa teritorije Ukrajine prelije i na Balkan i da se situacija zakomplikuje, Lazarević navodi da „uvijek postoji opasnost da se sukob prelije i negdje drugo, koliko god da je daleko“.
„Procijeniti u kolikoj mjeri će se agresija proširiti bilo bi nezahvalno, ne mora da se širi kao oružani sukob, već i u ekonomskom i socijalnom smislu…Najteže je građanima Ukrajine, ali i Evrope…“
Lazarević dodaje da nema izgleda i najava da će rat ući u završnu fazu.
„Najbolji pokazatelj da se ide ka kraju rata su diplomatski razgovori. Ovo je oružani sukob s jedne strane, a sa druge oružana agresija koja za posljedicu ima žrtve, i Rusija ne pokazuje namjeru da agresiju privede kraju.“
Ističe da je na nama da Ukrajini pomognemo, kao Alijansa i kao Crna Gora.
On je rekao da spadamo u prvi red zemalja koje Ukrajini pružaju pomoć.
„Zima će donijeti nove probleme i ukrajinskim i ruskim vojnicima“, ocijenio je Lazarević i zaključio da su posljedice rata nesagledive.
DRUŠTVO
Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.
Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.
„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
DRUŠTVO
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.


Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.
Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA3 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA1 дан ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić